Zdravlje
ZDRAVA HRANA U SOBNOM VRTU

Klice i izdanke lako je uzgojiti i zimi u stanu
Objavljeno 30. studenog, 2020.
Izdanci biljaka izuzetno su biološki vrijedna hrana i pomažu održati zdravlje

Često u stanovima uzgajamo ukrasne biljke, ali zašto umjesto njih na prozorskoj klupici, ormariću ili polici ne bismo držali sandučiće u kojima ćemo uzgajati izdanke raznih biljaka koji se upotrebljavaju za hranu i koji će pridonijeti zdravlju.

Svi oni koji to žele, mogu svoj mali vrt napraviti u sobi ili kuhinji i tako si jelovnik dopuniti zdravom hranom iz vlastitog uzgoja.

Na prozorskoj klupici, ormariću ili polici smještenoj ispred prozora možemo držati sandučiće u kojima ćemo uzgajati izdanke raznih biljaka koje se upotrebljavaju za hranu. Ako su ti sandučići lijepo oblikovani, i oni mogu poslužiti za ukras umjesto sobnih biljaka, a izdanci koje ćemo u njima uzgojiti znatno će pridonijeti našem zdravlju, bilo da nam pomognu u liječenju bolesti ili kao preventiva da do njih i ne dođe.

Izdanke možemo uzgajati tijekom cijele godine u svom sobnom vrtu ili ljeti na balkonu. Na dno plitkog sandučića treba staviti plastičnu foliju, a preko nje sloj novinskog papira, koji će upijati suvišnu vodu. Na to treba staviti sloj humusom bogate zemlje, najbolje one iz listopadnih šuma. Zemlja ne smije biti sterilizirana jer tada u njoj nema mikroorganizama koji razgrađuju organske tvari i čine ih dostupnim biljkama koje se njima hrane. Ako se u zemlji nađe i koja kišna glista, nemojte je ubiti. Ona je dokaz da ste našli dobru zemlju, a ne morate se bojati da će vam pojesti korjenčiće izdanaka jer ona se hrani samo ostacima suhog lišća, korijenjem koje trune i sličnim neživim organskim tvarima. Na sloj takve zemlje, debeo 4-5 centimetara, rasprostremo već namočeno ili proklijano sjeme, koje prekrijemo s nekoliko slojeva novinskog papira. Sve zalijemo odstajalom vodom, a zatim sandučić prekrijemo crnom folijom. Sandučić postavljamo na mjesto gdje toplina iznosi oko 21 Celzijev stupanj. Nakon 3-4 dana, kad se biljčice počnu razvijati, crnu foliju i novinski papir odstranimo. Biljčice zatim svakodnevno ujutro i navečer vlažimo tako da tlo bude vlažno, ali ne i previše mokro, da biljke ne bi trunule. Sandučiće treba staviti na svijetlo, po mogućnosti sunčano mjesto, jer ako nema dovoljno svjetla, okus biljaka će biti slab, a boja blijeda, jer će nedostajati dragocjeni klorofil. Stoga ih zimi obično držimo pokraj prozora, a ljeti na balkonu ili terasi koja nije cijeloga dana izložena jakom suncu.

Želimo li proizvoditi klice, tada je postupak nešto drukčiji. Sjeme koje, dakako, ne smije biti preparirano sredstvima za zaštitu bilja, operemo i stavimo u staklenku do jedne šestine njezina volumena. Zatim staklenku dopunimo do polovice vodom. Poslije razdoblja namakanja vodu ne bacamo, nego odlijemo u posebnu posudu. Naime, ta je voda bogata mineralima i ne treba je baciti, nego bi je bilo korisno popiti. Staklenku nakon toga prekrijemo gazom, koju učvrstimo gumicom, i okrenemo ukoso da se ostatak vode ocijedi. Nadalje, na sjemenje u staklenci dva puta dnevno, a ljeti i češće, nalijevamo mlaku vodu i ocijedimo je, odnosno ispiremo sjeme. Tako postupamo tijekom nekoliko dana, sve dok sjeme ne razvije oko 1 centimetar duge klice, a dva-tri sata prije uporabe proklijalo sjeme rasprostremo pokraj sunčanog prozora, da se u njemu razvije klorofil.

Izdanci biljaka izuzetno su biološki vrijedna hrana i pomažu nam održati zdravlje. Kad biljke klijaju, a i u njihovim prvim stadijima razvoja, kad se od klica razvijaju izdanci, one imaju vrlo veliku vitalnost i imunološki su vrlo jake - rijetko koja bolest napada baš klice i biljke u prvim stadijima razvoja. Izdanci i klice sadrže znatno više vitamina, posebice vitamina C, B12 i E negoli odrasle biljke i vrlo su bogate mineralnim tvarima. Osim toga, izdanci, ako ih držimo na svijetlom mjestu, sadrže i dosta klorofila, koji je po svom sastavu sličan hemoglobinu u našoj krvi. On svojim djelovanjem čisti krv, pomaže pri stvaranju krvi, potiče proces probave, smiruje upale i na druge načine djeluje korisno na ljudski organizam. Izdanci i tek proklijale biljke sadrže mnogo enzima - živih fermenata, koji također djeluju blagotvorno na ljudsko zdravlje.
Jasminka Knežević
Većinu koristimo u svježem stanju
Većinu klica i izdanaka koristimo u svježem stanju, kao dodatak salatama ili raznim drugim jelima. Klicama možemo posipati i pizzu ili kruh namazan maslacem, a klice pšenice možemo sušiti, samljeti te dodavati i koktelima. Međutim, klice nekih mahunarki kao što su soja, leća, grašak i grahorica teže su probavljive, pa ih je preporučljivo kratko prokuhati ili dodati juhi ili povrću.
Može se čuvati 3-4 dana u hladnjaku
Za proizvodnju klica pogodno je i sjeme raži, prosa, soje, graška, slanutka i niza drugih žitarica i mahunarki, ali se najčešće u tu svrhu ipak koristi alfalfa, odnosno lucerna. Proklijalo sjeme koje ne upotrijebimo odmah možemo u zatvorenoj plastičnoj posudi ili staklenki čuvati 3-4 dana u hladnjaku, a da u velikoj mjeri sačuvaju svoju hranidbenu vrijednost. Klice i izdanci ne mogu biti zamjena za povrće.
Pšenica, heljda, leća, lucerna, sezam
Za uzgoj izdanaka ili klica moguće je upotrijebiti različite jestive biljke, no najčešće za to koristimo pšenicu, heljdu, rotkvu, leću, lucernu (“alfalfu”), sezam, gorušicu, piskavicu i suncokret. Između 8 i 12 dana nakon što smo ih posadili izdanke pšenice možemo “žeti” - rezati škarama i upotrijebiti kao salatu ili dodatak drugim jelima. Nakon toga pustimo da izdanci pšenice ponovno izrastu i ponovno je možemo “požeti”.