Čini se kako se u našoj zemlji pojam zelene ekonomije najbrže integrira u procesima upravljanja otpadom i zelene gradnje.

S obzirom na goleme količine otpada koje proizvode kućanstva, industrija, poljoprivreda i transport, pravilno upravljanje tim otpadom od ključne je važnosti za zelenu ekonomiju. Upravljanje otpadom obuhvaća sprječavanje nastanka i smanjenje količine otpada, ponovno korištenje otpada i reciklažu, prikupljanje, transport, preradu i zbrinjavanje otpada i nadzor nad tim postupcima. Načini upravljanja otpadom - odlagalište, spaljivanje, recikliranje i biološko obnavljanje. Izbjegavanje proizvodnje otpada prvi je izbor kod zaštite okoliša. Međutim, sve što trošimo prije ili kasnije pretvori se u otpad. Prema hijerarhiji o gospodarenju otpadom, prevencija i ponovno korištenje najvažnije su mogućnosti. Zatim reciklaža, korištenje u proizvodnji energije (paljenje otpada) te odlaganje pod zemljom - što je najštetnije i najjeftinije. Prema podatcima iz prijašnjih godina, još uvijek manje od 50 posto komunalnog otpada u EU-u se reciklira i kompostira. Međutim, prakse se razlikuju među zemljama te brojne države članice, a među njima je i Hrvatska, još uvijek koriste odlaganje pod zemljom za komunalni otpad.

Ipak, i u nas se sve više priča o potrebnoj sinergiji zaštite okoliša i gospodarstva kojom će se provesti zelena tranzicija gospodarstva promicanjem većeg udjela obnovljive energije, smanjivanjem količine otpada i onečišćenja te očuvanjem bioraznolikosti i usluga ekosustava. Za cijelu zemlju utvrđene su smjernice vezane za bolje gospodarenje otpadom, posebno povećanjem recikliranja komunalnog otpada kako bi se ostvario cilj EU-a za recikliranje i olakšao prelazak na kružno gospodarstvo... Sve je vidljivije da su milijunski iznosi utrošeni u gradnju reciklažnih dvorišta te sanaciju odlagališta komunalnih otpada. Kada je u pitanju izgradnja, u Hrvatskoj su, ulaskom u Europsku uniju, na raspolaganju značajna sredstva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, industrijskih postrojenja... i ta se sredstva doista koriste. A od početka ove godine stambene zgrade moraju se graditi prema standardima kojima se zahtijeva gotovo nulta potrošnja energije. Za investitore to može značiti skuplju gradnju, ali takve zgrade korisnicima će dugoročno donijeti velike uštede. Te će zgrade imati visoka energetska svojstva, odnosno trošit će manje energije za grijanje, toplu vodu, rasvjetu, električne uređaje... Uz to, bar 30 posto te energije treba dolaziti iz obnovljivih izvora. D.Kuštro