Postati prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu do 2050. godine najveći je izazov i prilika našeg doba, a u tu svrhu Europska komisija predstavila je Europski zeleni plan – najambiciozniji paket mjera koji bi građanima i poduzećima u Europi trebao omogućiti koristi od održive zelene tranzicije.

Miroslav Kuskunović, poljoprivredni stručnjak i vlasnik PR agencije za agrobiznis Kombinat 1969, podsjeća: “Mjere i popratni okvirni plan ključnih politika kreću se od ambicioznog smanjenja emisija do ulaganja u vrhunsko istraživanje i inovacije te očuvanja prirodnog okoliša u Europi. Planira se uložiti golema sredstva od najmanje sto milijardi eura za provođenje Zelenog plana, a sredstva će se formirati iz raznih izvora, pri čemu će podrška biti dostupna svim državama članicama, usredotočena na regije s najviše ugljika i regije s puno ljudi koji se koriste fosilnim gorivima. Države članice dobit će pristup financiranju, pripremajući teritorijalne planove tranzicije, koji pokrivaju razdoblje do 2030. godine, identificirajući područja koja su najpogođenija i koja bi trebala dobiti potporu. Uz ulaganja u zelene tehnologije, održiva rješenja i nova poduzeća, Europski zeleni plan može biti i nova strategija Europske unije za rast. Može se provesti u djelo samo ako se osigura puna potpora i sudjelovanje javnosti i svih dionika, no pitanje je kako će to u stvarnosti sve funkcionirati u turbulentnim vremenima kada se ovakve politike teško provode i teško je usuglasiti interes svi država”.

Zeleni plan, dodaje, ima za cilj čišći zrak, vodu i tlo, čišću energiju, obnovljene kuće, zgrade, stanove i javne ustanove, bolja alternativna rješenja u javnom prijevozu, manje otpada i više recikliranja, zdraviju hranu, manju upotrebu pesticida i gnojiva, više proizvoda koji su prihvatljivi za okoliš u našim trgovinama. Sve to u konačnici bi trebalo pridonijeti boljem zdravlju sadašnjih i budućih generacija.

- Svi mi svjesni smo da EU nema odlučujući utjecaj na stvaranje stakleničkih plinova i onečišćenje planeta, a taj se utjecaj posljednjih godina sve više smanjuje. Ipak, EU želi biti predvodnik te unaprijediti djelovanje u području klime preko diplomacije te trgovinske i razvojne suradnje, kao i kroz uspostavu standarda održivog rasta diljem globalnih lanaca vrijednosti.

Već danas više od 40 % javnih financijskih sredstava u području klime u svijetu osigurava EU. No kako i druge potaknuti na djelovanja u korist planeta i zaustavljanja klimatskih promjena? Da bismo do 2050. godine postali prvi klimatski neutralan kontinent, potrebna su znatna ulaganja na razini Europske unije, svih zemalja te javnog i privatnog sektora. Javne financije trebaju voditi u tome, ali privatni sektor mora osigurati razmjer financiranja aktivnosti - kaže Kuskunović.

Također i ističe da je jedno od područja politike za ostvarenje Zelenog plana politika “Od polja do stola“, tj. načini osiguravanja održivijeg prehrambenog lanca.

“U proračunu EU-a za 2021. - 2027. planira se 40 posto proračuna za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) izdvojiti za klimatsku politiku, dok će se 30 posto Fonda za pomorstvo i ribarstvo izdvojiti za ciljeve u području klime. Europska komisija naglašava kako će surađivati s državama članicama i dionicima da bi nacionalni strateški planovi za poljoprivredu u cijelosti odražavali ambicije Europskog zelenog plana i strategije “Od polja do stola”. Nacionalni strateški planovi za poljoprivredu trebaju u cijelosti odražavati ambicije Europskog zelenog plana i strategije “Od polja do stola”. Hrvatska, kao i sve ostale zemlje članice, ubrzano se priprema za izradu Nacionalnih planova za poljoprivredu, ali i drugih planova kojima će se implementirati europski tzv. Green deal”, kaže Kuskunović.

Ipak, navodi nadalje Kuskunović, kada se pogleda sadašnje stanje u hrvatskom agraru i proizvodnji hrane, onda je jako upitno kako će nova pravila iz strategije “Od polja do stola”, koja bi trebala ispunjavati ambicije Zelenog plana, imati utjecaj na hrvatsku proizvodnju koja danas jedino u ratarskoj proizvodnji zadovoljava svoje potrebe i ima tržišne viškove koji se izvoze (pšenica, soja, kukuruz, uljana repica), a kako se do 2030. planira ići na drastično smanjivanje uporabe zaštitnih sredstava, mineralnih gnojiva i dr., pitanje je kako će to imati utjecaj na domaću poljoprivredu.