Približavamo se vremenu došašća, ili adventa, u Katoličkoj Crkvi. Riječ je o duhovnoj pripravi kroz četiri nedjelje uoči blagdana Božića. Za praktičnog vjernika to je vrijeme pokore, odlazaka na ranojutarnje mise zornice i općenito priprave za Kristov dolazak. Otuda i naziv advent, jer na latinskome jeziku adventus znači - dolazak.

Došašće, ili advent, nije osobitost samo katoličkog doživljaja kršćanstva, nego i brojnih drugih zapadnih crkava, primjerice evangelika, koji također žive među nama. Iako advent u Katoličkoj Crkvi zapadnoga obreda počinje iduće nedjelje koja nosi naziv Prva nedjelja došašća, on je praktički već počeo među grkokatolicima, koji su dan nakon blagdana sv. Filipa (15. studenoga) počeli četrdesetodnevni Božićni post koji traje sve do Badnjaka.

Kako ističe profesor liturgike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin, dvostruki je smisao došašća. S jedne strane to je priprava za Božić, a s druge strane radosno iščekivanje konačnog Gospodinovog dolaska na svršetku svijeta. Pažin dodaje kako advent, gledano liturgijski, ima dva dijela. Prvi dio počinje prvom nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije apostola, koji se slavi 30. studenoga, i traje do 16. prosinca. Liturgija govori o Kraljevstvu Božjem na svršetku vremena i poziva na iščekivanje konačnog Kristovog dolaska. U drugome dijelu došašća, od 17. do 24. prosinca, traje priprava za slavljenje Rođenja Gospodnjeg, dakle Božića. Osim ranojutarnjih misa zornica, razdoblje došašća obilježavaju i posebne adventske pjesme. Došašće u Katoličkoj Crkvi zapadnoga obreda znači i početak nove liturgijske godine. D.Celing