Studije pokazuju da šipak (nar) sadrži bogatstvo antioksidanata, a povećana konzumacija povezana je s poboljšanjem kardiovaskularnog statusa, usporavanjem gubitka hrskavice, a to bi moglo utjecati na usporavanje artritisa, kao i s povoljnim djelovanjem na prostatu, krvni tlak, Alzheimerovu bolest, plodnost i starenje. Sadrži obilje vitamina C te veću količinu folne kiseline i vitamina A i E, a od minerala posebno mjesto zauzima kalij. Šipak sadrži više antioksidanata od brusnice i naranče, a jedan plod ima tri puta veći antioksidativni potencijal od crnog vina i zelenog čaja. Ovi se sastojci brzo apsorbiraju iz probavnog sustava i nisu toksični.

Gotovo da nema stanja gdje šipak, odnosno sok od šipka, nisu pokazali svoje ljekovito djelovanje: mogu pomoći u borbi protiv anemije, raka prostate, bolesti srca, smanjuju razinu LDL (lošeg) kolesterola, povoljno djeluju kod dijabetesa i limfoma. Čini se da sok šipka zaustavlja prirodni proces otvrdnjavanja krvnih žila. Sok ima antibakterijska i antivirusna svojstva, što pomaže u očuvanju zubi. Također smanjuje sintezu estrogena u tijelu te može pomoći kod liječenja raka dojke. U ekstraktu šipka pronađen je sastojak koji se dodatno istražuje radi mogućeg potencijala u zaštiti od raka kože. Šipak kao voće nema popratnih nuspojava te se može jesti u gotovo neograničenim količinama. Preporučuje se konzumiranje sirovog šipka radi boljeg korištenja antioksidanata i to u sklopu ujednačene prehrane. Dokazano je da šipak pomaže osobama oboljelima od astme, jer visoka razina vitamina C ima snažno protuupalno djelovanje. Od šipka se proizvodi i sok koji predstavlja potencijal u borbi protiv otvrdnjavanja krvnih žila.

Plod šipka možete čuvati na sobnoj temperaturi, ali ne direktno na sunčevom svijetlu. Za duže skladištenje u hladnjaku se može pohraniti cijeli plod, a sama zrnca mogu se čuvati u hladnjaku, ili u zamrzivaču u plastičnim vrećicama.J.Kn.