Magazin
SJEĆANJA U SJENI KORONE: VALLETTA, GLAVNI GRAD MALTE

Prošlost na svakom uglu: Od vitezova templara do Europske unije
Objavljeno 21. studenog, 2020.

Prije četiri godine pružila mi se prilika posjetiti Maltu. Putovanje je organizirala gospođa Johanna Parnis England Petreski, predsjednica International Women‘s Cluba Zagreb (IWCZ), rođena Maltežanka. Inače je na mojim putovanjima uvijek na prvom mjestu zanimanje za kulturu zemlje koju posjećujem. Stoga sam odlučila iskoristiti to putovanje za otkrivanje povijesti malteške kulture, ali i kao mali odmor.

DODIR BOGATE POVIJESTI
Na put je krenulo dvadesetak dama iz 17 zemalja. Zrakoplovom do Istanbula, a potom do Vallette, glavnoga grada Malte. U večernjim satima stigle smo u taj zlatni grad - grad vitezova. Posjet Malti počeo je večerom u poznatom ribljem restoranu, otvorenom i grandioznom prostoru sa zidivljujućim pogledom na luku, ali i na impresivne stijene i zidine koje uokolo štite grad. Grad je uistinu arhitektonski kolaž raznovrsnih kulturnih utjecaja kroz bogatu maltešku povijest. Na području Malte živjeli su Feničani, Rimljani, Bizantinci, Arapi, Španjolci, Francuzi i Englezi. Svi su oni ostavili svoj trag. Danas je Malta izvanredan spoj umjetnosti i kulture. Usred Mediterana, samo 93 km jugoistočno od Sicilije i 290 km od afričkog kontinenta, Malta (malteški: Repubblika ta’ Malta; engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnome moru koja obuhvaća 315,2 km². Državu čine naseljeni otoci Malta (246,5 km²), Gozo (Għawdex; 67,1 km²) i Comino (Kemmuna; 1,6 km²) te pripadajući im nenaseljeni otočići Cominotto, Filfla i Saint Paul. Prema popisu stanovnika iz 2011., Malta ima 417.432 stanovnika, a prema službenoj procjeni iz 2013. godine 425.384 stanovnika, te je sa 1349,6 st./km² najgušće naseljena europska država. U glavnom gradu i široj urbanoj okolici živi više od 70 % ukupnog stanovništva. Novčana je jedinica euro. Prema ustavu od 13. 12. 1974., s više dopuna i izmjena do 2001., Malta je republika, unitarna država, članica Commonwealtha. Predsjednik Republike na čelu je države, a bira ga parlament na razdoblje od pet godina. Predsjednik formalno ima izvršnu vlast; iz redova većinske stranke imenuje predsjednika i članove vlade, koja obavlja izvršne funkcije vlasti, a za svoj je rad odgovorna parlamentu (sve to, između ostalog, piše na pouzdanom portalu enciklopedija.hr).

Sljedećeg dana zaputile smo se uz pomoć vodiča u istraživanje Vallette, i posjetile neke najpoznatije znamenitosti. Šetnju smo započele razgledanjem šarmantnih baroknih vrtova. A potom smo posjetile veličanstvenu baroknu katedralu sv. Ivana, izgrađenu 1578. Vrlo ekstravagantan interijer. Lijepo ukrašen i obogaćen statuama, zadivljujućim stropovima i oslikan religijskim motivima. Većinu slika u katedrali naslikao je glasoviti talijanski majstor Caravaggio (1571. - 1610.). Posebno se ističu dvije fascinantne slike: na jednoj od njih je "glava sv. Ivana Krstitelja", a na drugoj prevladavaju motivi mučenja. Scene su tragične i izražajne. Izvanredno osvijetljene. Ovo je do sada najimpresivnija katedrala koju sam posjetila.

Nakon izlaska iz katedrale nastavile smo pješačiti i diviti se baroknoj arhitekturi, crkvama, karakterističnim drvenim balkonima, koji se nadvijaju nad uskim ulicama. Prelijepe su barokne palače iz 16. stoljeća, koje skrivaju raskoš velikih majstora. Jednu od njih smo i posjetile. Potom smo odlučile predahnuti ploveći između tvrđava u tipičnim malteškim ribarskim čamcima, obojenim tradicionalno živim bojama, uživajući u pogledu s mora na obalu.

Nakon jednosatne i vrlo opuštajuće vožnje imale smo dogovoren susret s predsjednicom Malte, gospođom Marie-Louise Coleiro Preca. Toliko sam se radovala tom susretu!

Inače, sve što činim ili kamo god da idem, volim se pripremiti. Prije polaska na ovo putovanje sa svojom znanstvenom znatiželjom i upornošću potrudila sam se pročitati relevantne podatke i saznati ponešto o radu predsjednice Malte. I tako sam saznala da je ona deveti predsjednik, tek druga žena na tome mjestu. Završila je gimnaziju i pravne humanističke studije. Bila je ministrica obitelji i socijalne solidarnosti. Pokrenula je niz reformi i strategija u socijalnom sektoru. Po temeljnoj naobrazbi vrlo smo slične. Stoga sam imala potrebu razmijeniti s predsjednicom nekoliko misli o socijalnom sustavu.

PRIJAM KOD PREDSJEDNICE
Ured predsjednice smješten je u impresivnoj palači. Neki dijelovi rezidencije zatvoreni su za posjetitelje. Pred vratima rezidencije dočekali su nas ljudi iz protokola, uz prigodne delicije u znak dobrodošlice. Nakon kratkog vremena pridružila nam se i predsjednica. Oduševljenje nismo skrivale. Vrlo ljubazna dama, s osmijehom, sve nas je srdačno i prijateljski pozdravila, pojedinačno poljubila i zagrlila te nas pozvala za stol u dvorište rezidencije. Nakon nekoliko pozdravnih rečenica osvrnula se na situaciju u Europi u vezi s migrantskom krizom. Potom je predsjednica IWC-a zahvalila na prijmu i govorila o ulozi naše međunarodne organizacije u društvu općenito... Nakon tridesetminutnog razgovora bilo je službeno zajedničko fotografiranje. Potom sam, oslobođena uvriježenog suzdržanog ponašanja, prišla predsjednici i predstavila se. Na kraju našeg razgovora službeni fotograf nas je slikao.

Krenule smo prema centru grada i u času se našle na malom trgu s mnogo lijepih kafića. U poznatoj slastičarnici popila sam kavu s prijateljicom. Ispijale smo maltešku kavu, degustirale malteški burek i bezbrižno čavrljale.

Sve u svemu, moj boravak na Malti, odnosno u Valletti, ostat će mi u dragom i lijepom sjećanju. Uza sve što sam vidjela i doživjela, prije odlaska vrlo zanimljiv bio mi je i obilazak malih obrtničkih trgovina, kojih je Valletta krcata, u kojima su prekrasni predmeti od filigrana i stakla. Također sam uživala u biranju najljepših staklenih bombona, umjetnički profinjenih naušnica i narukvica, s četverokrakim križom s osam vrhova, tipičnim simbolom Malte. Kupila sam ih za uspomenu na moj prvi boravak na Malti...

Piše: Ina STAŠEVIĆ
Većinu slika u katedrali naslikao je glasoviti talijanski majstor Caravaggio. Posebno se ističu dvije - na jednoj je “glava sv. Ivana Krstitelja”, a na drugoj prevladavaju motivi mučenja...
Novčana je jedinica euro. Prema ustavu od 13. 12. 1974., s više dopuna i izmjena do 2001., Malta je republika, unitarna država, članica Commonwealtha.
Nakon jednosatne i vrlo opuštajuće vožnje Vallettom imale smo dogovoren susret s predsjednicom Malte, gospođom Marie-Louise Coleiro Preca...
Malteški križ pomogao izbjeglicama
Mnogo fotografija cirkulira iz Drugog svjetskog rata prikazujući malteške križeve kojima su ukrašena pročelja kuća na ovome otoku. Taj križ odavno je povezan s malteškim vitezovima jer su ga nosili još u 16. stoljeću vitezovi bolničari tijekom križarskih vojni, a simbol je ostao snažan kad su postali poznati kao Suvereni viteški malteški red. No što je vodilo ljude da na pročeljima naslikaju baš taj simbol? Malteški križ je podjednako ukorijenjen u simbolici kao i u povijesti. Prepoznatljiv je po tome što svaka točka križa s dva kraka izlazi prema van, tako da čini ukupno osam krakova. Mrežna stranica Malta Uncovered ističe kako tih osam točaka simbolizira tri stvari. Najprije kršćanskog ratnika, koji treba ispunjavati osam obveza ili težnji vitezova: “Živjeti u istini, imati vjeru, pokajati se za svoje grijehe, svjedočiti o poniznosti, ljubiti pravdu, biti milostiv, biti iskren svim srcem i podnijeti progonstvo.” Osam točaka također predstavlja i osam nacija čiji su pripadnici bili potvrđeni u red: Auvergne, Provansa, Francuska, Aragon, Kastilja i Portugal, Italija, Bavarska i Engleska (sa Škotskom i Irskom). Na stranici također navode kako se smatra da su točke također simboličnih osam “vrijednosti” ili “blagoslova” reda. “Dobar ‘prvi pomoćnik’ u službi Reda sv. Ivana (poznatih kao malteški vitezovi) pažljiv je, taktičan, snalažljiv, spretan, izravan, onaj koji zapaža razlike, ustrajan i suosjećajan.” Sada kada znamo simboliku koja stoji iza malteškog križa, čini se sigurnim pretpostaviti da su malteški građani slikali križeve na svojim kućama u znak solidarnosti sa svojim zaštitnicima. Uostalom, malteški je križ vodeći simbol njihovih ratnika, ugrađen u njihovu kulturu stotinama godina. Iako je ta praksa očito pokazala podršku, ipak je tu bilo i malo šifriranja. Naime, izvješće Televizije Malte (TVM) otkriva kako je slikanje malteških križeva na prednjoj strani kuće način na koji je zajednici bilo moguće navijestiti da kućanstvo ima smještaj za izbjeglice. Praksa je započela 1940., kada su bombe počele padati na Maltu. (J.P./Katolički tjednik/www.nedjelja.ba)
Možda ste propustili...

THE ZONE OF INTEREST: ŠTO NAM POKAZUJE FILM JONATHANA GLAZERA?

Put u središte zla

Najčitanije iz rubrike