Objavljeno 20. studenog, 2020.
Oporba smatra da državni proračun za 2021. godinu ne omogućuje napredak, nego održava status quo
Predstavljajući Saboru prijedlog državnog proračuna za 2021. godinu, premijer Andrej Plenković u četvrtak je ustvrdio da se njime Hrvatskoj osigurava gospodarski oporavak u okolnostima posljedica pandemije COVID-19, a građanima i gospodarstvu i dalje pruža potpora.
Podsjetio je na dosadašnje mjere za održanje zaposlenosti i gospodarske aktivnosti, istaknuvši da će se do kraja godine za očuvanje radnih mjesta potrošiti 8,1 milijardu kuna. "Dobro je da se nakon još pesimističnijih prognoza ipak očekuje pad BDP-a od 8 posto, što je manje negoli smo prvotno planirali. Iduće godine očekujemo rast BDP-a za pet posto, 2022. od 3,4 posto i 2023. od 3,1 posto. Europska komisija prognozira za Hrvatsku iduće godine rast od 5,7 posto, što je pri samom vrhu u odnosu prema drugim članicama", naglasio je. Dodao je da su ukupni prihodi u 2021. planirani na razini 147,3 milijarde kuna, a rashodi na 157,9 milijardi kuna. "Za sanaciju šteta od potresa ukupno će biti na raspolaganju 2,4 milijarde kuna te još 4,2 milijarde kuna 2022. uz dodatne međunarodne izvore koje ćemo osigurati", najavio je.
Plenković je istaknuo kako žele pomoći najpotrebitijima, osigurati nacionalnu naknadu za starije osobe, povećati prava za roditeljski dopust za zaposlene. Izuzetno je važnim izdvojio da u 2021. godini ostanemo na proračunskom manjku od tri posto, te najavio u godinama pred nama smanjivanje javnog duga.
Saborski oporbeni klubovi ocijenili su da je prijedlog proračuna za 2021. nerealan, da ne omogućuje napredak, nego održava status quo. Marin Lerotić (Klub zastupnika IDS-a) kazao je da predloženi proračun neće osigurati napredak i pomak te da je Hrvatska zarobljenik zastarjelog modela upravljanja rigidne centralizacije. Božo Petrov (Most) u proračunu ne vidi ni plan ni strategiju, a kaže - nije ni aktualan jer ne uključuje 1,2 milijarde kuna koje je Vlada prošlog tjedna dogovorila sa sindikatima. Dodao je da nije ni realan jer predviđa povećanje novčanih sredstava iz EU fondova za pet milijardi kuna, a EU najavljuje da neće dati ta sredstva. Da proračun nije realan smatra i Vesna Vučemilović (Domovinski pokret). "Više smo očekivali od proračuna, rađen je u okolnostima neizvjesnosti, ali to je prilika za pokretanje određenih razvojnih ciklusa. Proračun osigurava stabilnost - ali na začelju EU-a”, ustvrdila je.
Peđa Grbin (Klub SDP-a) složio se da postoji neizvjesnost kod donošenja proračuna zbog krize, ali nema razumijevanja da, unatoč izazovima, iste probleme pokušavamo riješiti na isti način koji nije dosad davao rezultate. Upozorio je da u proračunu nisu predviđena sredstva za plaćanje dugova u zdravstvu.
Hina
8,1
milijardu kuna će država do kraja ove godine potrošiti za očuvanje radnih mjesta
Marić: Svi smo proračunski gubitnici
Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da smo u trenutnim okolnostima svi proračunski gubitnici. “Prema projekcijama, povratak na pretkriznu razinu neće se dogoditi prije kraja 2022. godine, a neke aktivnosti u 2023. godini”, procijenio je Marić. “Ne mogu se složiti s oporbenim ocjenama da Vlada gleda proračun kroz ružičaste naočale. Ovaj je proračun baziran na realnim osnovama. Što ako predstoje scenariji koje je gotovo nemoguće predvidjeti? Nastojali smo predvidjeti što je moguće više okolnosti kojima raspolažemo u ovom trenutku, no stvari mogu biti nešto lošije, ali i bolje”, istaknuo je.