Prvih nekoliko godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji bilo je teško razdoblje za domaću sjemenarsku proizvodnju jer se u tom vremenu bilježilo smanjenje površina pod sjemenskim kulturama. Od 23.780 hektara, koliko je bilo 2013. godine, u četiri smo godine došli do rekordno niskih 15.643 hektara pod sjemenskom proizvodnjom, 2017. godine, a nakon čega tek dolazi do znatnijeg oporavka ove iznimno važne proizvodnje.

U sjemenarstvu Hrvatska ima dugu tradiciju proizvodnje. Od 2018. godine bilježimo rast sjemenskih usjeva. U ovoj godini imamo u sjemenskoj proizvodnji 19.222 hektara svih biljnih vrsta, odnosno bilježimo povećanje za 22,6 posto u odnosu prema 2017. Podaci su to Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) čiji ravnatelj, doc. dr. sc Krunoslav Dugalić ističe da Hrvatska u protekle četiri godine bilježi rast i u površinama, i tonama, i kvaliteti te certificiranju sjemenske proizvodnje.


- Certificiranje je sustav kvalitete koji osigurava sortnu pripadnost sjemena, čistoću sorte i kvalitetu propisanu za stavljanje na tržište. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju certificirane količine sjemena hrvatskih proizvođača i dorađivača počele su se smanjivati. Podsjetimo, 2016/2017. godine imali smo 54 315 tona certificiranog sjemena za domaće tržište i 4311 tona za tržište trećih zemalja (OECD). U posljednje četiri godine svjedočimo konstantnom rastu certificiranih količina sjemena za tržište Europske unije, kao i za tržište trećih zemalja (OECD). Danas proizvodimo 62.856 tona certificiranog sjemena za tržište EU-a i 9646 tona za tržište trećih zemalja (OECD), odnosno bilježimo povećanje certificiranih količina sjemena za 23,6 posto u odnosu prema 2016/2017. godini te se približavamo količinama koje smo imali prije ulaska u EU – pojasnio je Dugalić.


Obvezatnom GMO analizom dorađene soje od 2017. povećana je potražnja za domaćim sjemenom i merkantilnom proizvodnjom. Tu je značajna uloga HAPIH-ova Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo koji obavlja nadzor cjelokupne proizvodnje tijekom vegetacije, kao i laboratorijske GMO analize svih partija te izdavanje certifikata, koji su preduvjet da roba bude plasirana na tržište.


- Do porasta proizvodnje i certificiranih količina sjemena došlo je ponajprije zbog povećanog izvoza sjemena domaće proizvodnje koja je visoke kvalitete i koja je kao takva prepoznata na zahtjevnim svjetskim tržištima – kaže ravnatelj HAPIH-a.


Zbog izvrsne kvalitete domaće selekcije i sjemenarstva dorađeno sjeme u našoj zemlji završava na tržištu zemalja Europske unije, kao što su Mađarska, Austrija, Italija, Slovenija, ali i na tržištu trećih zemalja (OECD), kao što su Turska, BIH, Srbija, Makedonija, Kosovo…


- Zbog konstantnog pada broja sorti u priznavanju (130 sorti 2016. godine) u 2017. godini HAPIH-ov Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo smanjuje cijenu priznavanja, čime je zaustavljen trend smanjenja prijave sorata. U posljednje četiri godine tako je došlo do znatnog povećanja broja sorti u priznavanju - kaže Dugalić.


Stanje rasadničarske proizvodnje je na razini prijašnjih godina, imamo prijavljenih oko četiri milijuna voćnih sadnica i dva milijuna loznih cjepova. Od toga je 50 posto certificiranih loznih cjepova, a ostatak je u kategoriji standard. Kod voćnih sadnica taj je postotak nešto manji i kreće se između 8 i 10 posto certificiranih voćnih sadnica, a ostale su kategorije CAC odnosno standardne. Prošla godina završena je s oko tri milijuna proizvedenih voćnih sadnica i milijun cjepova, koliko očekujemo i ove godine.


U sljedećem razdoblju Ministarstvo poljoprivrede najavljuje poticajne mjere za sektor sjemenarstva i rasadničarstva, a nastavlja i s provedbom programa iz područja sjemenarstva i rasadničarstva koji su u razdoblju od 2017. do 2020., zajedno s Pravilnikom o IAKS mjerama ruralnog razvoja, rezultirali porastom uporabe certificiranog sjemena soje i porastom površina pod sojom.

Rezultat je toga da je Hrvatska porastom površina pod sjemenskom sojom postala treća država na razini EU-a pod certificiranim količinama soje. Kako bi mali poljoprivrednici imali mogućnost korištenja sjemena na vlastitom gospodarstvu, uvodi se pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“, ali takvo sjeme će morati proći proces dorade kod dorađivača kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama, dakle jedna puna kontrola, najavljuje državni tajnik Tugomir Majdak iz Ministarstva poljoprivrede.