Svjetski dan šećerne bolesti najveća je globalna kampanja podizanja svijesti o šećernoj bolesti, a ove se godine obilježio pod motom "Medicinske sestre i šećerna bolest".

U svijetu od šećerne bolesti boluje svaka jedanaesta osoba, odnosno 425 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a 352 milijuna izložena su ih riziku od obolijevanja. U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire četiri milijuna ljudi. Od ukupnog broja umrlih od šećerne bolesti gotovo je polovina mlađa od 60 godina. Procjenjuje se da će do 2045. godine od šećerne bolesti na svijetu bolovati 629 milijuna ljudi.


Većina oboljelih boluje od dijabetesa tipa 2, koji se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedno od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje ključni su u sprječavanju nastanka komplikacija te bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima stoga su od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.


Šećerna bolest tipa 1 ne može se prevenirati, za razliku od tipa 2, na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, znatno utječu okolišni čimbenici. Moderan način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od najmanje 30 do 45 minuta minimalno tri puta tjedno. Nezdrava prehrana također je jedan od ključnih rizičnih čimbenika. S obzirom na to da obitelj ima ključnu ulogu u promjeni životnih navika, potrebno je osigurati edukaciju i sredstva koja obiteljima omogućuju zdrav način života. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina znatno povećavaju rizik od obolijevanja.


Prehrambene navike stječu se od najranije životne dobi, pa je potrebno educirati i potaknuti obitelji da svoje najmlađe članove nauče zdravim prehrambenim navikama kako bi se u budućnosti smanjio rizik od obolijevanja. Osim prevenciji obitelj znatno može pridonijeti i pravodobnom otkrivanju šećerne bolesti. Prepoznajte na vrijeme znakove i simptome šećerne bolesti kako biste pravodobno posjetili svog liječnika obiteljske medicine.


Šećerna bolest je prema podatcima za 2019. godinu bila treći uzrok smrti u Hrvatskoj. Većina oboljelih ima dijabetes tipa 2.


Pravovremenim postavljanjem dijagnoze, odgovarajućim liječenjem, promjenom životnog stila i potporom članova obitelji moguće je spriječiti komplikacije šećerne bolesti kao što su oslabljenje vida i sljepoća, zatajenje bubrega, smanjen osjet i trnci u šakama i stopalima, gangrena stopala i šaka, ubrzana ateroskleroza te moždani i srčani udar.