Salon mladih - najveća i najrespektabilnija izložbena manifestacija vizualnih umjetnika do 35 godina, koja je u Hrvatskoj u više od 50 godina predstavila nekoliko tisuća umjetnika, otvorena je u Domu HDLU-a (Meštrovićevu paviljonu) do 6. prosinca. Stručni žiri 35. salona mladih u sastavu: Nika Šimičić (kustosica 35. salona mladih), Ivana Meštrov (kustosica i povjesničarka umjetnosti), Marko Tadić (vizualni umjetnik), Igor Loinjak (povjesničar umjetnosti i likovni kritiča), Jelena Tamindžija (kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik) odabrao je za selekciju kustoskog koncepta Millennial 58 umjetnika/ca, a kustosica Salona pozvala je deset umjetnika.

Među njima je i Osječanin Mario Matoković. Predstavlja se dvama radovima: 200 000 steps izložen je u Galeriji Bačva, a drugi je rad site specific instalacija Strategija hipokritičnosti koja je od (trebala biti tri dana) izložena u krugu Meštrovićeva paviljona. Iako je rad iz 2018., autor problematizira stanje u društvu i nezainteresiranost vlasti za realitet u kojem se trenutačno nalazimo. Podsjetimo, u vlastitoj vizualizaciji Matoković evocira sjećanja na djetinjstvo; oblikovanje papirnatih aviona i uživanje u njihovu vijugavom letu, aludirajući na prije dvije godine aktualnu "kupnju zračno-oldtimerskog voznog parka", iako je i tada, kao i danas - Hrvatska (pa i svijet) imala mnogo važnijih i većih problema.

- Postav izložbe i sama atmosfera u Zagrebu jest bila malo čudna, prije svega mislim na situaciju s COVID-om, jer Zagreb mi djeluje prazan, no svakako je organizacija ovakve izložbe bila velik pothvat i sve je proteklo u najboljem redu. Postavljanje rada Strategija hipokritičnosti bio je isto zanimljiv "pothvat", jer je otvorenju izložbe nazočio predsjednik pa je oko Meštrovićeva paviljona bilo veliko osiguranje. Na samo postavljanje rada su reagirali s upitnicima iznad glava, po mojoj subjektivnoj procjeni. Zanimljivo je i to što je rad trebao biti u prostoru tri dana, kako je bilo i najavljeno, no sljedećega ga jutra nije bilo. Možda je u pitanju bio vjetar pa su “avioni odletjeli” ili nešto drugo, nisam siguran - zagonetno se smješka 35-godišnji autor, kojemu je ovo i zadnje, ali ne i prvo sudjelovanje na Salonu mladih.


- Pozvala me i 2018. kustosica Mirna Rul, no ovaj puta me poziv iznenadio, nisam ga očekivao. No bilo mi je drago zbog poziva kustosice Nike Šimičić jer je to na neki način potvrda da netko prati moj rad, samim timeda ima i prepoznatiljivost, kvalitetu. Sveukupno mi je ovo treći puta da sudjelujem na izložbi Salon mladih jer se radi o umjetnicima/cama do 35 godina i održava se bijenalno - ističe Mario Matoković.


Prepoznavši potrebu za predstavljanjem i zastupanjem što širega presjeka likovnoga umjetničkoga istraživanja i djelovanja umjetnika mlađe generacije, ovogodišnji Salon mladih ne samo da izlazi izvan okvira svojeg tradicionalnoga središta Meštrovićevog paviljona, nego se i programski širi na još pet lokacija.
Kustoski koncept ovogodišnjeg, 35. izdanja Salona mladih prema prijedlogu Nike Šimičić pod nazivom Millennial tematski se odnosi na generaciju milenijalsa ili Generaciju Y, koja je odrasla uz nove tehnologije, ali je imala dodira i sa svijetom prije smartphonea. Ovu generaciju karakteriziraju digitalno doba, globalizacija, društvene mreže, perceptivna zasićenost, egocentričnost, hiperprodukcija proizvoda i osjećaja; vječita potraga za smislom te kriza nedostignutih očekivanja, ali i svijest o društvenim problemima i ekologiji te težnja k povratku prirodi i uspostavljanju ravnoteže. Čak 68 umjetnika, iz različitih dijelova Hrvatske, i potpuno različitih zanimanja, ovoj je temi pristupilo na inovativne i iznenađujuće načine. Obrađene su važne teme, od ekologije i tehnologije do feminizma, položaja mladih u svijetu i sveprisutne i vrlo aktualne teme zdravstvenog sustava - ističu organizatori.