Objavljeno 27. listopada, 2020.
Postoje tražena zanimanja na tržištu rada, poput limara, za koja se nitko ne želi školovati
Srednjoškolski programi za deficitarna zanimanja godinama su velika boljka ne samo obrazovnog sustava u Hrvatskoj nego i, posljedično, velikog dijela gospodarskog sektora, s obzirom na to da za mnoge od tih programa već godinama gotovo i ne postoji interes. Iako mnoge jedinice lokalne samouprave, pa i sama država, to nastoje promijeniti stipendiranjem učenika koji se školuju za deficitarna zanimanja, stvari se teško mijenjaju, pa se sada stanje nastoji promijeniti zakonskim promjenama u strukovnom obrazovanju. Njima bi se nastojalo poboljšati postojeće kurikulume, bolje povezati škole i poslodavce, ali i ojačati sustav stipendiranja za deficitarna zanimanja, osobito za polaznike sustava strukovnog obrazovanja u slabije razvijenim sredinama i regijama Hrvatske.
Trogodišnja zanimanja
Analizirajući upise u deficitarna zanimanja ove godine u Osječko-baranjskoj županiji (prema popisu deficitarnih zanimanja u toj županiji, nap.a.), nepopunjeno je ostalo 80-ak mjesta, koja su ostala prazna i nakon jesenskog roka (postojao je poslije i dodatni, izvanredni rok, nap.a), a najgore su prošle belomanastirske škole, u kojima su nepopunjena ostala čak 24 mjesta - sedam kuhara, deset CNC operatera i sedam vozača motornih vozila, ali i Srednja škola Josipa Kozarca Đurđenovac, u kojoj nije upisano osam strojobravara, devet stolara i sedam CNC operatera.
U Osijeku ipak nešto povoljnija situacija. Iako je i u najvećem slavonskom gradu ostalo nešto mjesta u deficitarnim zanimanjima, odaziv je učenika ipak bio vrlo dobar, posebice u Strojarskoj i tehničkoj školi, koja obrazuje učenike za niz profila deficitarnih struka. Potvrđuje nam to i ravnatelj Ivan Adrić te ističe kako ga posebno veseli zanimanje za trogodišnje programe. “Što se tiče trogodišnjih programa, ove smo godine upisali četiri razreda - po jedan cijeli razred CNC operatera i automehatroničara te po dva razreda u kojima smo kombinirali tri zanimanja - automehaničar (12), autolimar (6) i bravar (6), te instalater grijanja i klimatizacije (12), vodoinstalater (6) i plinoinstalater (6). Gotovo svi programi bili su popunjeni već u ljetnom roku, tek nešto manje u jesenskom. Ono što smo primijetili jest da je ove godine bio puno veći interes za trogodišnja zanimanja nego prijašnjih godina, zbog čega nam je više slobodnih mjesta ostalo za četverogodišnja zanimanja različitih tehničara”, opisuje ravnatelj Adrić te dodaje kako ipak ima i nekih programa koje više ne upisuju. “Jedno od njih je zanimanje limar, koje je deficitarno i vrlo traženo na tržištu rada, ali, nažalost, više ga ne upisujemo. Trenutačno imamo samo jednog učenika tog profila u cijeloj školi, iako prijašnjih godina nije bila takva situacija”, kaže Adrić.
Adrić dodaje da u školi kontinuirano rade na dobroj suradnji i komunikaciji s poslodavcima kako bi učenici nakon odrađene prakse možda i pronašli posao. Posvećeni su i radu u obrazovanju odraslih i osposobljavanjima, čime žele pridonijeti oporavku obrtničke djelatnosti, a u dugogodišnjoj praksi, kažu, upoznali su različite potrebe polaznika. “Osnovni su motivi polaznicima mogućnost izlaska na državnu maturu ako su prethodno završili trogodišnju školu, ali i potrebe poslodavca kod kojeg rade u tom trenutku. Moram istaknuti da su i dobne skupine vrlo različite, pa imamo polaznike od 20 do 50 godina”, zaključuje Adrić.
Stipendiranje
Ovogodišnji upisi prošli su vrlo zadovoljavajuće i u Obrtničkoj školi Osijek, čija je ravnateljica Marija Zorić nešto prije za naš list potvrdila da su popunjena gotovo sva mjesta u deficitarnim zanimanjima. Tu se prije svega radi o zanimanjima mesar i stolar, za koja su uspjeli popuniti cijelu upisnu kvotu te upisati 21 budućeg mesara i 31 budućeg stolara. Rezultati su slični onima prijašnjih godina, međutim, za stolara se ipak upisuje više učenika u posljednje dvije godine, te je zamijećen trend rasta zainteresiranosti za to deficitarno zanimanje ne samo u gradu Osijeku nego i u Osječko-baranjskoj županiji. Spomenimo i to kako će Grad Osijek i Osječko-baranjska županija stipendirati brojne deficitarne programe, pa će tako Grad Osijek ove školske godine stipendirati najviše do 32 učenika, a najmanje će se 75 % stipendija odobriti za deficitarna zanimanja, kojih je na popisu Grada 17 trogodišnjih i dva četverogodišnja. Stipendirani će učenici dobivati 600 kuna mjesečno. Stipendije će dodjeljivati i Osječko-baranjska županija, i to 28 stipendija za srednjoškolske programe iz STEM područja i 19 stipendija za učenike ostalih deficitarnih programa, koji će mjesečno dobivati 450 kuna.
Ema Nenadić
Ivan
Adrić
ravnatelj Strojarske i
tehničke škole u Osijeku
U školi kontinuirano radimo na dobroj suradnji i komunikaciji s poslodavcima kako bi učenici nakon odrađene prakse možda i pronašli posao. Posvećeni smo i radu u obrazovanju odraslih i osposobljavanjima, čime želimo pridonijeti oporavku obrtničke djelatnosti.