Novosti
VALENTINA RADOŠ STIGLA IZ ŠVEDSKE

Šveđani ozbiljno shvaćaju individualnu odgovornost
Objavljeno 24. listopada, 2020.
Postoje obrasci ponašanja u pandemiji kojih se švedski građani savjesno pridržavaju, uvjerena je Valentina Radoš

O Švedskoj i njezinom modelu suočavanja s pandemijom mnogo je oprečnih objava i u nas, no Valentina Radoš, viša kustosica Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku, kaže kako bi svoje dojmove o tome mogla sažeti u sljedeću rečenicu: Šveđani ozbiljno shvaćaju COVID-19 i većina se odgovorno ponaša zbog sebe i zbog drugih.

Valentina dobro poznaje Švedsku, jer je u toj zemlji provela svoje formativne godine. Njezin otac Josip u Švedskoj je počeo raditi daleke 1976. godine, a već godinu poslije za njim su se u tu sjevernoeuropsku zemlju doselili Valentina, njezina majka Perka i brat Ivan. Njezini roditelji i danas žive u istoj kući u gradiću Ljungbyju, a brat sa svojom obitelji dvadesetak je minuta vožnje od njih.

Kako je u bolnicama
"U Švedsku me, nažalost, ovaj put odvela tatina bolest. U početku koronakrize dijagnosticiran mu je rak pluća, pa sam 7. listopada otputovala u Švedsku na tjedan dana kako bih ih vidjela nakon dužeg vremena. Letjela sam iz Zagreba, preko Frankfurta, do Göteborga, i ni u jednoj zemlji nisu od mene tražili test na koronavirus. Aerodrom u Göteborgu bio je sablasno prazan, što je neusporedivo s vrevom kakva je za njega uobičajena. Općenito, umnogome je manje ljudi na švedskim ulicama, rekla bih da ljudi ne izlaze bez prijeke potrebe. Maske ondje nisu obvezne, čak ni preporučene, no jako se pazi na održavanje distance, pa vam se doista neće dogoditi da se netko zalijepi za vas, da se naguruje s vama u trgovini, ili slično. Kad sam išla tati u posjet u bolnicu, nisu tražili da nosim zaštitnu masku, no ipak sam odlučila staviti ju. Tata je, nažalost, ove godine više puta završio u bolnici, pa mi je iz njegova iskustva poznato da sve medicinske usluge ondje besprijekorno funkcioniraju. Naglašavam kako su njega, kao pacijenta, u bolnici svaki drugi dan testirali na koronavirus. Tijekom posljednjih mjeseci nekada su bili dopušteni posjeti u bolnicama, nekada ne. Tata će sada na kućnu njegu, prije čega su mu u kuću dovezli posebni bolesnički krevet, kolica, pomagala za kupaonicu, ugradili rampe i alarm za poziv hitnoj službi, a brat ima pravo na 100 dana plaćenog dopusta kako bi tati bio pri ruci, ako je to potrebno. Roditelji su mi umirovljenici i imaju osiguranu izvrsnu zdravstvenu skrb, uostalom kao i svi ostali građani", prepričava svoje dojmove Valentina.

Ističe kako u švedskim medijima bolest COVID-19 nije svakim danom prva vijest, niti se svakodnevno iznose podatci o broju oboljelih i umrlih od te zarazne bolesti. Građane se, dakako, uporno podsjeća na potrebu za odgovornim ponašanjem.

Obrasci ponašanja
"Postoje obrasci ponašanja u pandemiji kojih se građani savjesno pridržavaju. Kako se meni čini, teoretičari zavjera nisu glasni, i ne pridaje im se pozornost. Preporuke se izdaju kroz Agenciju za javno zdravstvo i u javnost izlazi glavni epidemiolog Anders Tegnell. Ljudske se slobode ne ograničavaju, ali građani poštuju osnovne preporuke - ostaju kod kuće ako se ne osjećaju dobro, sami obavještavaju svoje kontakte, drže razmak i često peru ruke. Ne posjećuju se kod kuće, pogotovo ona kućanstva u kojima žive stariji. Tako i moj brat nije dolazio kod roditelja kako ih ne bi ugrozio. U trgovinama je malo ljudi, a njihovo je radno vrijeme čak i produženo kako bi kupci imali više vremena doći i kupiti što im treba. Svi koji mogu raditi od kuće, to i čine, a mnoge su tvrtke skratile radno vrijeme, ili su skratile radni tjedan bar za jedan dan. Država na različite načine pomaže poduzetnicima, neke su mjere, koliko mi je poznato, slične onima koje provodi hrvatska Vlada. U vrijeme kada je u većini Europe bio lockdown, učenici nižih razreda pohađali su nastavu u školama, a gimnazije i fakulteti održavali su nastavu online. Od jeseni su se učenici i studenti vratili u klupe, no ako se u nekoj školi ili fakultetu pojavi žarište, reagira se jednako kao i u Hrvatskoj", opisuje situaciju u Švedskoj. Dodaje kako, uspoređujući ga i sa švedskim, ima puno povjerenje i u hrvatsko zdravstvo. "Znam da svi daju apsolutno sve od sebe u umnogome težim uvjetima od švedskih. Osobno nosim masku i pridržavam se svih preporuka. Pandemija je stvarna i svi se borimo, svatko unutar mogućnosti određenih država, za koje vjerujem da im je dobrobit građana najvažnija", kaže.

Iako su mnoga medijska izvješća o Švedskoj u doba koronavirusa naglašavala da su Šveđani "preopušteni", Valentina tvrdi kako tomu zapravo nije tako.

"Promjene koje je u naše živote unijela prijetnja zvana COVID-19 ostavile su traga i na Šveđanima, stres je zajednički svima nama, bez obzira na to gdje se nalazili na planetu. Gospodarstvo je i ondje ugroženo, no socijalna mreža i dalje izvrsno funkcionira. Za kraj bih zaključila kako Šveđani uistinu ozbiljno shvaćaju individualnu odgovornost. A ona je u ovom trenutku posvuda u svijetu presudna, zar ne?

Ivana Rab Guljaš
ŠVEĐANI NISU HLADNI LJUDI, SAMO SU DISKRETNIJI i ne razmeću se u javnosti
Valentina Radoš doselila se u Švedsku 1977. godine, u Ljungby, gradić veličine Đakova. Ondje je živjela sve dok nije otišla studirati povijest umjetnosti u grad Linköping. “Kad odrastaš u gradiću kakav je Ljungby pomalo ti je dosadno, jer kad si mlad, vuče te svijet. Tek sada shvaćam koliko je ondje divno, priroda je prekrasna, kao i posvuda u Švedskoj. Gradić je lijep, stare se zgrade minuciozno održavaju i prestižno je živjeti u njima. Kroz grad prolazi rijeka koju premošćuje desetak mostova, a moji roditelji žive u njezinoj blizini. U gradiću se živi smireno, svi se ljudi pozdravljau na ulici. Iako sam iz grada otišla prije 30 godina, još me mnogi prepoznaju”, kaže Valentina. Na upit jesu li Šveđani doista hladni ljudi, Valentina odgovara kako je to jedna od najvećih predrasuda. “Druge su formule ponašanja nego kod nas! Diskretniji su, ali su ljudski topli. Šveđani prihvaćaju strance, iako danas i ondje, nažalost, ima glasova protiv doseljenika. Švedsko je društvo uistinu demokratsko, a svako se isticanje imućnosti smatra neukusnim. Zbog toga kuće nikada nisu raskošne izvana, no jako se drži do udobnosti života, i domovi su pažljivo uređeni. Ljudi su naizgled slični, što odgovara ideji da se društvo sastoji od jednakih. Možda je to idealistički, možda nije dugoročno održivo, ali lijepo je živjeti u takvoj zemlji”, hvali svoju drugu domovinu Valentina. Prilikom ovog posjeta Švedskoj zaključila je kako ljudi sada još više drže do zdravih životnih navika. “Šveđani vole biti na otvorenome, u prirodi. Sada izbjegavaju okupljanje, pa najradije hodaju, voze bicikl ili trče. U svakom slučaju, trude se svakodnevni život zadržati u prihvatljivim okvirima, svjesni da moraju biti strpljivi”, zaključuje Valentina.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

LETAK U SANDUČIĆIMA OSJEČANA

Anonimni uradak vrvi lažima o koronavirusu

2

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

Na bolničkom liječenju 229 oboljelih od COVID-19, sedam osoba preminulo

3

DAVID OZRETIĆ JEDAN OD PIONIRA MEHANIČKE TROMBEKTOMIJE U HRVATSKOJ

Liječnici osječkog KBC-a mogli bi obaviti stotinjak takvih procedura godišnje