Pogoršavanjem epidemiološke situacije vezane za koronavirus, a kada je ponovno, od zemlje do zemlje, aktualan djelomični ili potpuni 'lockdown', te se ponovno aktualiziraju zatvaranja, trenutna ukupna vrijednost strateških robnih zaliha u Republici Hrvatskoj iznosi oko 537 milijuna kuna i dostatna je za 30 dana racionalne opskrbe njezinog stanovništva.

Najnoviji je to podatak Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koje je i u ožujku ove godine, u prvom valu pandemije i 'lockdolwna', iznijelo iste podatke, i tada je ukupna vrijednost strateških robnih zaliha u našoj zemlji iznosila oko 537 milijuna kuna i bile su dostatne za mjesec dana što govori o njihovoj stabilnosti..


Prvi val zatvaranja potvrdio je svu važnost domaće proizvodnje hrane i njene samodostatnosti, ali i koliko su uvoz, izvoz, vanjskotrgovinska razmjena zapravo krhki i osjetljivi na poremećaje. Osjetilo se to na slučaju u prvom valu koronavirusom na koljena bačenoj Italiji, velikom gutaču hrvatskih viškova pšenice, kukuruza, junećeg mesa i dr. Svim ovim proizvodnjama u Hrvatskoj Italija je prva na popisu za izvoz. Prvotni poremećaj odlaska roba u tu zemlju potom je stabiliziran, no prolaskom ljeta kada su mjere bile umnogome relaskirane, s dolaskom jeseni situacija s koronavirusom ponovno se posložnjava. Pogoršanje epidemiološke situacije Hrvatska dočekuje uz ocjene analitičara poljoprivredne proizvodnje kako je 2020. za proizvodnju hrane dobra godina, za pšenicu i kukuruz čak rekordna. A, upravo su te dvije žitarice među poljoprivredno-prehrambenim proizvodima koje u robnim zalihama čine najveću vrijednost.


Žetva pšenice u koronagodini je (gotovo) milijunska, uz prosječan prinos od sedam tona po hektaru. Kada ima pšenice, bit će i kruha, a proizvodnja joj je ove godine dvostruko samodostatna, pa i više od toga. Jer, naše potrebe za ovom krušaricom su sada 400-450 tisuća tona, a prije su bile 500-550 tisuća tona. – Kao i kod kukuruza, pola proizvedenog potrošimo, a pola izvezemo, najviše u Italiju, kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić. Pšenicu smo jesenas zasijali na 136.000 hektara, samo 6.000 hektara manje nego u jesen 2018. godine. Naši ratari vjerni su ovoj kulturi, ona je tradicija, zadnjih godina poboljšavaju njen sortiment i Barišić kaže kako su podigli kvalitetu proizvodnje. Prema procjenama stručnjaka konzultantske kuće specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju Smarter, u Hrvatskoj će u 2020. godini biti proizvedeno oko 2,33 milijuna tona kukuruza što je jedan posto više nego lani. Zasijan je na 258.000 hektara, a ostvarena prosječna proizvodnja je devet tona po hektaru s tim da se pojedini ratari na nekim vrlo rodnim potezima očekuju prinos i do 16 tona po hektaru.

-Nikada nismo imali ovakvu žetvu otkako je samostalne Hrvatske – 7 t/ha pšenice čime smo premašili sve prosjeke dosad.


Također naša dominantna kultura i žitarica, kukuruz, u zadnje dvije sezone kreće se oko devet t/ha, a prije je to bilo između 6 i 8,5 t/ha, pa je njegov prosječan prinos zadnjih 10 godina 7, a sada 9 t/ha pa i više, iznosi sa zadovoljstvom Barišić brojke koje svjedoče o rodnosti godine. No, koronagodinu prati i problem tržnih viškova kakvi su oni kod tovne junadi na što od prvog vala pandemije upozoravaju u Baby Beefu. I hrvatskoj junetini izvozna zemlja broj jedan je koronom pokošena Italija, Libanon su domaći tovljači izgubili i prije eksplozije u bejrutskoj luci, potražnja je pala, kao i cijene. Sektor govedarstva proizvodi godišnje 120.000 komada tovne junadi te prihoduje oko 1,3 milijarde kuna. Samo krajem rujna tovljači su imali višak od 30.000 junadi, uz nastavak rasta viškova. Predsjednik Baby Beefa Darko Celovec upozorio je i tada na prekomjerni uvoz junećeg mesa iz zemalja EU-a koje su subvencionirale svoje proizvođače i tako ugrozile naše tržište. Slovenija i Francuska još na početku krize podržale su svoje proizvođače sa 100 eura po junetu, što je utjecalo na priljev velikih količina slovenskog mesa na naše tržište, kao i na preuzimanje kupaca iz Libanona i Italije od strane francuskih farmera. - Tim subvencioniranim cijenama naši farmeri ne mogu konkurirati, upozorio je Celovec, a resorno minisarstvo najavilo subvencioniranje domaćih tovljača sa 60 milijuna kuna..


Na naš upit kako raspolagati tim viškovima stoke dođe li do ponovnog zatvaranja granica. u smislu dostatnosti hrane, mesa, mogu li Robne zalihe na to odreagirati, iz Minsitarstva gospodarstva odgovaraju da Zakon o strateškim robnim zalihama definira kako se one ne mogu koristit­i za otklanjanje poremećaja i nestabilnosti na tržištu, osim u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske te u slučaju velikih prirodnih nepogoda i tehničko-tehnoloških i ekoloških katastrofa.