Usamljenost je i prije pojave pandemije bila nevidljiv problem. U velikim gradovima živi puno više ljudi koji nemaju gotovo nikakvih društvenih kontakata nego što biste pomislili.

U jeku pandemije taj se problem produbio. U prvoj fazi pandemije, između sredine ožujka i sredine svibnja, linija za pomoć u Hamburgu zabilježila je 25 do 30 posto više poziva, a mnogi su se ljudi žalili na dubok i težak osjećaj usamljenosti. Do sličnih su saznanja došli volonteri stotinu linija za psihološku pomoć. Oko 40 posto ljudi nazivalo je želeći razgovarati o restrikcijama, o neizvjesnosti i o promjenama koje nam je donijela pandemija. Znanstvenici strahuju da prisilna izolacija rađa novu vrstu epidemije, jer se mnoge osobe prisiljene na samoću sve češće suočavaju s mentalnim zdravstvenim poremećajima.

"Razumljivo je da se u ovakvim nemirnim vremenima ljudi mogu osjećati uplašeno, zabrinuto, tjeskobno i prezasićeno stalnim izmjenama upozorenja i medijskim izvještajima o širenju pandemije", stoji na internetskoj stranici australske dobrotvorne organizacije za potporu u kriznim situacijama koja djeluje pod nazivom Lifeline.

Njezini zaposlenici zainteresiranima daju savjete koji se odnose na mentalno zdravlje i opću dobrobit pojedinca, upozoravajući da bi svaki čovjek morao aktivno voditi računa o vlastitoj dobrobiti te istodobno biti svjestan u kolikoj mjeri može podnijeti izloženost medijima.

Oko 80 posto ispitanika reklo je da im izostanak kontakta s članovima obitelji i s prijateljima pada iznimno teško, pokazalo je istraživanje Instituta Forsa, provedeno prema narudžbi njemačke kuće zdravstvenog osiguranja Techniker Krankenkasse.

Granica između usamljenosti, depresije i mentalnih bolesti vrlo je nestalna, objavila je u kolovozu Njemačka komora psihoterapeuta i psihijatara. Uz depresiju i anksiozne poremećaje, akutni i posttraumatski stresni poremećaj, ovisnost o alkoholu i drogama, u ovakvim se nestalnim vremenima mogu pojačati i opsesivno-kompulzivni poremećaji i psihoze, a starije osobe spadaju u jednu od najpogođenijih skupina. Znanstvenici diljem svijeta sada "važu" kolika je opasnost od usamljenosti u doba pandemije i od njezinih posljedica te pozivaju sve one koji su prisiljeni ostati kod kuće da pronađu nekoga s kim će razgovarati o svojim brigama i strahovima te da održavaju online veze. Iznimno je važno "ne fokusirati se previše na svakodnevne vijesti" te se povremeno treba odmaknuti od društvenih mreža i uživati u stvarima koje doista volite raditi. Istodobno treba voditi računa o fizičkom zdravlju jer je blisko povezano s mentalnim.

Usamljenost i socijalna izoliranost povezuju se s povećanim rizikom od kroničnih zdravstvenih stanja, poput demencije i kardiovaskularnih bolesti, te s većim rizikom od prerane smrti. Donesenim mjerama o izoliranju ljude se štiti kratkoročno, no dugoročno bi mogle ostaviti jako loše posljedice na mentalno i fizičko zdravlje.