Vid je najdominantnije i najvažnije osjetilo čovjeka i ono ima presudnu ulogu u svim aspektima naših života. Međutim, oštećenja vida i očna stanja i bolesti vrlo su rašireni na globalnoj razini – prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, najmanje 2,2 milijarde ljudi u svijetu ima oštećenje vida, a od toga najmanje jedna milijarda ima oštećenje vida koje je moglo biti spriječeno pravovremenom dijagnostikom ili se tek treba liječiti.

Također, zabrinjavajući je podatak i kako je čak 80 posto svih oštećenja vida moguće prevenirati ili liječiti.

Svjetska zdravstvena organizacija predviđa kako će se globalna potreba za liječenjem oka i očnih stanja i bolesti drastično povećati u idućim desetljećima, i to primarno zbog rasta broja stanovništva, starenja populacije i promjena u načinu života, a upravo će to predstavljati značajan izazov za zdravstvene sustave u budućnosti. Stoga su strategije prevencije oštećenja vida i prevencije sljepoće među nužnim ulaganjima u zdravstvenoj skrbi, s obzirom na veliku učestalost ovog problema i znatnu socijalnu implikaciju, posebno kod težih oštećenja vida i sljepoće.

S tim je ciljem još 1999. godine pokrenuta inicijativa Vision2020 od strane Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne agencije za prevenciju sljepoće (IAPB), a u sklopu koje se svake godine u listopadu obilježava Svjetski dan vida kako bi se skrenula pozornost i podigla svijest javnosti upravo o rastućem problemu sljepoće i oštećenja vida u svijetu.

Senilna makularna degeneracija (AMD) jedan je od vodećih uzroka teškog i nepovratnog gubitka vida u svijetu. Uz već poznate očne bolesti koje mogu izazvati oštećenje vida i sljepoću, kao što su glaukom, katarakta, dijabetička retinopatija, malo je u javnosti poznato kako je upravo senilna makularna degeneracija jedan od vodećih uzroka sljepoće u razvijenim zemljama kod osoba starijih od 60 godina.

Ta se degenerativna bolest dijeli na suhi i vlažni oblik. Većina AMD-a započinje kao suhi tip, a kod 10-20 posto pojedinaca prelazi u vlažni tip ako se ne dijagnosticira i ne liječi na vrijeme. Upravo vlažni, odnosno neovaskularni tip čini oko 90 posto svih slučajeva ozbiljnog gubitka vida prouzročenog tom bolesti.

"Senilna makularna degeneracija prouzročena je propadanjem središnjeg dijela mrežnice, unutarnjeg stražnjeg očnog sloja koji bilježi slike koje vidimo i šalje ih kroz optički živac od oka do mozga. Središnji dio mrežnice, poznat kao makula, odgovoran je za centralni vid u oku i on kontrolira našu sposobnost čitanja, vožnje automobila, prepoznavanja lica ili boja i detaljnog pregledavanja predmeta. Zdrava makula u središtu vidnog polja prikuplja vrlo detaljne slike i šalje ih optičkim živcem u mozak, gdje zapravo nastaje vid. Kod oštećenja makule slike se ne primaju ispravno. U ranim fazama, degeneracija makule ne utječe na vid. Kasnije, ako bolest napreduje, ljudi imaju iskrivljen ili zamagljen vid, a ako se stanje nastavi pogoršavati, središnji vid može biti potpuno izgubljen", rekao je prof. dr. sc. Tomislav Jukić, specijalist oftamolog.

Specifični uzročnici AMD-a nisu u cijelosti poznati, no najveći faktor rizika je dob jer se rizik za pojavu ove bolesti povećava starenjem, a već se prvi simptomi mogu pojaviti i u dobi od 55 godina. Uz dob, neki od čimbenika rizika su i genetika, prehrana, prekomjerno izlaganje sunčevoj svjetlosti te pušenje. Razvoj terapije za ovu bolest od 2005. godine drastično je smanjio incidenciju sljepoće i teškog gubitka vida te značajno poboljšao ishode za oboljele. Međutim, stručnjaci ističu kako je i dalje nedovoljno podignuta svijest javnosti o važnosti pravovremenog uočavanja simptoma te kako se oboljeli na preglede počinju javljati u već uznapredovaloj fazi bolesti što smanjuje mogućnosti uspješnijeg liječenja.

"Pravovremeno uočavanje simptoma i rana dijagnostika nužni su za uspješnije liječenje. Bolest je izrazito progresivna, što znači da, ako se ne liječi na vrijeme, simptomi se u kratkom vremenu mogu pogoršati, što može dovesti do znatnog gubitka vida u uznapredovaloj fazi.

Dostupne terapije omogućuju usporavanje progresije bolesti i zato su redovni preventivni pregledi izrazito važni", istaknuo je prof. dr. sc. Tomislav Jukić.