Nije mala stvar kada u jedinu osječku trgovinu nosačima zvuka, onu u Pothodniku, stigne poveća pošiljka albuma njemačke diskografske kuće ECM. Riječ je otprilike o dvadesetak uglavnom novijih naslova ili onih starijih u remasteriranom ruhu iz edicije Touchstones.

Slabo zanimanje za jazz u Osijeku, ali i ziheraški pristup zagrebačkih distributera (ranije je to bio danas već ugasli Dinaton, a sada je to Aquarius Records) doveli su do toga da su ECM-ova izdanja bila uglavnom nedostupna onima koji su željeli kupiti kompaktni disk s glazbom, primjerice, pijanista Keitha Jarretta ili saksofonista Charlesa Lloyda. Zainteresirani za izdanja ove diskografske kuće, poznate po osebujnoj estetici kada su posrijedi jazz i klasična glazba, morali su putovati u Zagreb po albume iz njezina kataloga koje je bilo moguće nabaviti u dućanima u Preradovićevoj i Varšavskoj ulici. No, prije dvadesetak i više godina svatko tko je želio uživati u novim uratcima Jana Garbareka, Carle Bley, Terjea Rypdala ili Lestera Bowieja, morao je sreću potražiti u inozemstvu. Veliki dućan na nekoliko katova Virgin Megastore u Beču u Mariahilfer Straße 37-39 bio je omiljeno mjesto hodočašća svakog ljubitelja glazbe. Nažalost, odavno je ugašen. Jedno vrijeme, dok je posao s CD-ima bio na vrhuncu, albumi spomenutog izdavača mogli su se naći na više mjesta u Pečuhu. Nažalost, danas ni taj mađarski grad u koji su Osječani voljeli dolaziti više nije meka za diskofile. Ono što je ljubiteljima glazbe uvijek bilo sigurno utočište, to je internet. Još devedesetih godina kada je biznis s nosačima glazbe na mreži svih mreža bio tek u povojima, dobar CD, pa i onaj u izdanju ECM-a, mogao se pronaći na internetskim dućanima kao što su Music Boulevard, CD Now, Tower Records i Amazon. Posljednja spomenuta trgovina iza koje stoje kapital i know how Joea Bezosa danas je opće mjesto na internetu. Već neko vrijeme funkcionira i internetski dućan na službenoj stranici ECM-a koji često nudi akcijska sniženja.

Neočekivani dolazak veće količine ECM-ovih albuma u Osijek podsjetio nas je na zaboravljenu epizodu. Riječ je o tome da je jedna knjižara u Donjem gradu još 1990. i 1991. u svojoj ponudi imala kompaktne diskove, vinile i kazete ovog izdavača. Razgovarali smo s dr. sc. Sinišom Bjedovim, tada mladim profesorom hrvatskog jezika i književnosti, koji je u vrijeme velikog poduzetničkog entuzijazma 1989. otvorio knjižaru “Sara” u Ulici Sare Bertić. Tajna naziva ove trgovine krije se u imenu njegove tada jednogodišnje kćeri Sare koja danas kao mlada liječnica radi u Njemačkoj, gdje je uostalom i studirala. Želeći osim knjiga Osječanima ponuditi i neke druge sadržaje, u toj knjižari mogao se kupiti i slikarski materijal poput boja, kistova, podloga za slikanje i štafelaja, a ubrzo su se na policama ovog dućana našli i albumi diskografske kuće ECM iz Münchena. Jedan od rijetkih koji je banuo u knjižaru bračnog para Bjedov, i to baš u potrazi za dobrim jazzom, bio je i potpisnik ovih redaka.

- Bilo je to u vrijeme kada sam u Glasu Slavonije počeo raditi kao novinar. Zajedno sa suprugom, također profesoricom književnosti, otvorio sam prvu privatnu knjižaru. Nažalost, ubrzo je došao rat zbog čega je naš posao zatvoren preko noći. Moja velika ljubav bio je Eric Clapton zbog čega sam počeo slušati blues, a zahvaljujući nekim tadašnjim prijateljima i jazz. Bilo je to otkriće za mene. ECM-ov jazz svidio mi se jer je bio profinjenog i pomalo komornog zvuka. Mene se takva glazba jako dojmila. Posebno sam zapamtio Eberharda Webera na kontrabasu, potom norveškog saksofonista Jana Garbareka i pijanista Keitha Jarretta. To je cijeli jedan svemir, divna glazba! Kada sam otvorio knjižaru odmah sam pisao Manfredu Eicheru iz ECM-a na onu čuvenu adresu Gleichmannstraße 10, no tada sam saznao da distribucijska prava za tadašnju državu ima nekakav Studentski centar u Nišu. Morali smo putovati u Niš kako bi uspostavili suradnju. Do izbijanja rata uspjeli smo ostvariti dvije do tri pošiljke ECM-ovih albuma koji su se tako prvi puta pojavili u Osijeku, prisjeća se Bjedov.

Od tada je prošlo 30 godina. Siniša Bjedov je 1991. i 1992. bio dopisnik Hine iz Osijeka, a potom i prvi glavni urednik Slavonskog radija (1994.-2000.) te pokretač i suvlasnik Radija Plus. Doktorirao je 2013. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Bio je i ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku (2012.-2016.). Zaposlen je u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kao viši stručni savjetnik zadužen za međunarodnu suradnju. I dalje sluša jazz.