Odavno su poznata ljekovita, „čarobna“, ali i otrovna svojstva biljaka. U ranom srednjem vijeku znanje o biljkama kao lijekovima i preventivnim sredstvima počelo se zapisivati, jer se do tada većinom prenosilo usmenom predajom.

U moderno doba sintetike i kemije, mnogima su smiješne osobe koje svoje zdravlje preventivno, ili u procesu liječenja farmaceutikom, održavaju i poboljšavaju koristeći biljke i biljne preparate. Ali, i Svjetska zdravstvena organizacija sve više pažnje poklanja istraživanju ljekovitih svojstava biljaka te na različite načine motivira da se povećava korištenje ljekovitih biljaka kao primarna metoda liječenja.

Danas ne moramo istraživati stare zapise i odgonetati kako se koja biljka zove, kako se uzgaja i čemu služi. Uznapredovalo vrtlarstvo, posebice urbana i suburbana permakultura, omogućuje nam da za kratko vrijeme stvorimo pravi mali ljekoviti laboratorij na svom balkonu, ili kuhinjskom prozoru.

Većini ljekovitih biljaka najviše odgovara rahla, pjeskovita zemlja i sunčano mjesto na balkonu, a budući da su vrlo otporne, bez teškoća uspijevaju u posudama na prozoru. Najvažnije ih je redovito zalijevati. Ljekovite biljke ne treba niti gnojiti niti prskati. Dapače, to je zabranjeno, jer bilje koje se rabi kao lijek mora biti posve čisto i prirodno uzgojeno. Za razliku od konvencionalnih lijekova, ljekovito bilje djeluje blago i postupno, pa često zahtijeva vremena i strpljenja do prvih učinaka. Biljka je korisna cijela i tijekom cijele godine: mlado lišće, cvijet, suho lišće, korijen, kao čaj od svježeg bilja, tinktura, mast...

Iako su otporne, ljekovite biljke ipak zahtijevaju određenu pažnju, jer su odnesene iz prirodnog u urbani ambijent. Dakle, ako vole sunce, ne znači da ih treba držati nezaštićene od velikih ljetnih podnevnih vrelina, ili ih prepustiti suši, ako odlazite iz stana na neko vrijeme. U takvim situacijama koristit ćemo navodnjavanje koje smo naučili kroz permakulutrnu literaturu, ili susjedsku dobru volju da zalijeva biljke dok nas nema. Također, treba voditi računa da biljke trebate na vrijeme skloniti od zime i hladnoće u toplije prostore. Da su u prirodnom okruženju, priroda bi ih i zaštitila, a ovako im zaštitu morate pružiti vi.

Evo nekoliko vrsta ljekovitog bilja koje bez problema možete uzgajati na svojem prozoru, odnosno balkonu.

Metvica, menta - nije zahtjevna, voli sunce i vodu, odličan lijek za lošu probavu, smanjuje grčeve, nadutost i plinove te pospješuje tek. Žvakanjem svježeg listića možete smiriti glavobolju, živčanu napetost i tjeskobu. Njen cvijet privlači pčelice i leptire, a miris mentola rastjeruje komarce.

Vlasac isto nije zahtjevan, voli vodu i sunce, ali umjereno. Koristan je za probavu, rad bubrega i izlučivanje mokraće te djeluje kao blagi diuretik, ujedno čisteći krv. Čak je i blagi dezinficijent za oštećenu kožu.

Aloe vera, vrsta kaktusa, nije „domaći“ lijek, ali izvrsno uspijeva na balkonima i prozorima, voli umjereno sunce i dovoljno vode, list je odličan pomagač za zacjeljivanje opeklina. Dovoljno je odrezati jedan debeli, mesnati list i istisnuti sadržaj na oboljelo mjesto. Nije loše ni povremeno pojesti sirovi list. Kako rekoh, aloe vera nije naša biljka, pa ne može preživjeti temperature niže od pet stupnjeva.

Majčina dušica ljekovita je u svakom pogledu, čaj od suhe ili svježe biljke djeluje antibakterijski, a vrlo je korisna u obliku sirupa protiv kašlja. Njezino mjesto na balkonu treba biti malo zasjenjeno, ali ipak s dovoljno sunca.

Odoljen, poznatiji kao valerijana, također dobro uspijeva u posudi. Voli sve - i sunce i vodu i sjenu, dobro se slaže sa svim okolnim biljkama. Korisnost odoljena poznata je još iz davnina: smanjuje razdraženost i uzbuđenost središnjeg živčanog sustava, smanjuje grčeve glatke muskulature i prouzročuje lagano širenje krvnih žila.