Paradigma nedostatka digitalnih profesionalaca postoji u svijetu već godinama i količina poslova koje bi tvrtke kumulativno mogle ugovoriti nadilazi ljudske kapacitete kojima raspolažu. Razlog tome je činjenica da se nalazimo u trenutku između ere informatizacije i ere digitalne transformacije kada eksponencijalno rastu potrebe za novim ili prilagođenim digitalnim rješenjima.

Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ICT-a i član Uprave Algebre, ističe da su "osim toga, IT rješenja već odavno izišla iz okvira računala i interneta jer se danas naširoko implementiraju u mobilnim i nosivim uređajima, internetu stvari, industrijskim postrojenjima, vozilima, autonomnim robotima i slično. Njemačka, kao i ostatak zapadnog svijeta, također ima izražen ovaj problem, koji pokušava riješiti na razne načine - poticanjem upisa mladih u tehnološka i IT zanimanja, prekvalifikacijom svih mogućih ljudskih resursa, ali i privlačenjem digitalnih talenata iz ostatka EU-a ili trećih zemalja. Na zajedničkom EU tržištu to stvara probleme novijim članicama, pa i Hrvatskoj u nekoj mjeri, jer se migracije prirodno događaju od istoka prema zapadu. No problem nedostatka IT stručnjaka prijavljuju u velikom broju i hrvatske tvrtke. Prema Eurostatu, čak 60 posto hrvatskih tvrtki koje zapošljavaju ICT profesionalce iskazalo je da ima velik problem s regrutacijom stručnih ljudi.

U Njemačkoj je taj postotak još i nešto viši - 69 posto. Kada postoji takva globalna potražnja i kada je jasno da su strane kompanije spremne i voljne zapošljavati digitalne profesionalce i na daljinu, jasno je da se poslodavci moraju posebno potruditi zadržati najbolje i da to ne mogu sami. Naime, cijeli svijet je u COVID krizi sagledao koliko je ovaj sektor spremniji na izvanredne situacije i jasno je da su mnoge vlade počele razmatrati kako sveobuhvatno pomoći svojim tvrtkama da se nastave razvijati u ICT, tj. digitalnom području.

Dodaje i kako Hrvatska trenutno raspolaže s procijenjenih 53.500 ICT stručnjaka, a njihov udjel u radnoj snazi je 3,5 %, što je nešto malo ispod prosjeka EU-a.

- Kada bismo gledali kako su raspoređeni, vjerojatno je da nešto veći dio njih radi u ICT tvrtkama, a ostatak u bankama, osiguranjima, trgovačkim i proizvodnim tvrtkama... Taj "bazen" je relativno malen, a naše predikcije govore da bi zahvaljujući rastu izvoza, povećanju potražnje na domaćem tržištu i potrebama za digitalizacijom za koje je Europska komisija izdvojila sredstva kroz New Europe fond, samo potreba hrvatskog ICT sektora za stručnjacima mogla narasti i 50 % u sljedećih pet do sedam godina. Stoga mi ovu tematiku sagledavamo sveobuhvatno te o tome razgovaramo s pojedinim ministarstvima kako bismo osigurali konkurentne uvjete za rast i razvoj digitalnog sektora, koji je trenutno vjerojatno najpotentniji dio hrvatskog gospodarstva. Nedavni primjeri Infobipa, Nanobita ili Infinuma te informacije koje dolaze iz Rimac automobila samo su široj javnosti pokazali kolika je vrijednost tehnološkog sektora. Optimizam daje i to što je Hrvatska u proteklih nekoliko godina postala šesta zemlja u EU-u po udjelu diplomiranih ICT profesionalaca ili prva po naprednim digitalnim vještinama mladih - kaže Balen.

- U proteklim godinama, dobrim dijelom i zbog inicijativa koje predvodi HUP ICT, počelo se intenzivnije raditi na stvaranju i zadržavanju digitalnih talenata u Hrvatskoj. Uvedena je obvezna informatika u osnovne škole, pokrenut je i program STEM stipendija, pokrenute su i prekvalifikacije nezaposlenih za digitalna zanimanja i zajednička modernizacija studijskih programa računarstva. Pripremaju se i standardi zanimanja koji će pomoći srednjim školama i fakultetima da se puno bolje usklade s potrebama IT tržišta rada. S druge strane, prilagođene su određene više stope poreza na dohodak i uvedene beneficije za zaposlenike kao što su plaćanje troškova stanovanja, vrtića ili prehrane zaposlenika... što može motivirati da ostanu ovdje. U tijeku su promjene Zakona o strancima kojima će se i hrvatskim tvrtkama omogućiti jednostavnije zapošljavanje IT stručnjaka iz ne-EU zemalja, a kroz novi sustav studentskih viza lakše privući talentirani na studije. Uz to, okupljamo oko sebe široku frontu fakulteta koji pripremaju IT i računarske studije na engleskom jeziku: FER, Algebra i TVZ iz Zagreba, FOI iz Varaždina, FERIT iz Osijeka, Veleučilište u Rijeci..., zaključuje Balen.