Od početka rujna Damir Zorić na poziciji je glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca. Na poziciju čelnika HUP-a Zorić stiže iz Euroherca, a prije rada u privatnom sektoru zapamćen je njegov politički angažman od 1991. do 2011. godine, kada je obnašao niz dužnosti u Vladi i Saboru te u diplomaciji. Za naš list govori o tome što gospodarstvu donosi jesen, što donosi Hrvatskoj uvođenje eura, i o drugome.

U ovome trenutku aktualna je rasprava o dva zakona koji su u domeni radno-pravnih odnosa - Zakonu o radu te Zakonu o strancima. Prvim bi se regulirao rad od kuće, a drugim se otvaraju vrata lakšem uvozu radne strane, što se tumači kao rušenje cijene rada domaćih radnika. Kakav je stav HUP-a?

- Nove tehnološke promjene nameću rad od kuće, ili rad na daljinu, i donose sve više novih situacija u kojima je rad na daljinu neizbježan, a u HUP-u smatramo da takav rad treba zakonski pomnije urediti. Konačni stav o Zakonu o radu ovisi o zakonodavcu, a HUP će kao socijalni partner dati svoje prijedloge Vladi. Slažemo se sa sindikatima da je potrebno urediti zaštitu na radu i uvjete rada od kuće, ne samo radi tehnološkog, nego i civilizacijskog pomaka, na korist i radnicima i poslodavcima. Prateći stanje oko koronakrize i situaciju bez izvjesnog ishoda, skloni smo zaključiti da se ovoga časa vrata za promjene ZOR-a neće široko otvoriti. No, kada se pokrene razgovor o paketu izmjena Zakona o radu, HUP će odlučno zastupati svoje stavove koji su vrlo jasno profilirani. Što se tiče Zakona o strancima, pri njegovim izmjenama treba voditi računa i o što jednostavnijoj primjeni. Pozitivne promjene, kao što je uvođenje beskvotnog sustava zapošljavanja, ne smiju biti kompromitirane stvaranjem kompliciranijeg i rigidnijeg modela od prethodnog, koji bi poslodavce onemogućio u novom zapošljavanju. Prije svega, očekujemo da novi sustav omogući jednostavnije i brže zapošljavanje stranaca od prethodnog modela, u slučaju da domaćih radnika nema na tržištu rada. Tijekom konzultacija oko novog Zakona o strancima, HUP će i dalje ukazivati na važnost povezanosti tržišta rada i sustava obrazovanja. Svake godine imamo sve manje mladih i kvalificiranih ljudi, što se osjeti i na upisima na hrvatske institucije visokog obrazovanja gdje svakog ljeta ostaje čak 13.000 nepopunjenih kvota. Sukladno tome, poslodavci se zalažu za značajno pojednostavljenje ishođenja studentskih viza, dozvola za boravak i kasnijeg zadržavanja diplomanata kroz povoljniji sustav odobravanja stalnog boravka, ili dugotrajnog boravišta. Cilj je stvoriti što kvalitetniji zakon kojim će poslodavci moći efikasnije i brže zapošljavati nove kadrove te tako podići vlastitu konkurentnost.

Dali ste podršku produljenju Vladinih mjera za spas gospodarstva, no do kada domaće gospodarstvo može o tome ovisiti? Prema vašim ranije izrečenim stavovima, novi "lockdown" nije opcija.

- Mjere zasigurno nisu trajna opcija, možemo ih nazvati "vatrogasnim", i u tom smislu su se pokazale kao dobra prva pomoć poslodavcima u trenucima krize i neizvjesnosti. Državni resursi nisu neograničeni, zato je važno da poslodavci s radom mogu neometano nastaviti. Mjerodavna državna vlast trebala bi jasno komunicirati i obećati poslodavcima da bez izrazitog pogoršanja pandemijske krize neće biti nikakve obustave rada, ali također i propisati jasne epidemiološke mjere s kojima bi poslodavci bili sigurni da uz njih mogu nastaviti s radom. Apeliranje neće polučiti željeni uspjeh bez donošenja obvezujućih mjera od strane Vlade, ili nadležnih ministarstava. Poslodavcima je prihvatljivije prilagoditi se strožim epidemiološkim mjerama nego ići u potpuno zatvaranje poslovanja. Bez rada, ili sa stalnim smanjivanjem radne aktivnosti, gubimo više nego trenutačno možemo podnijeti, i u tom smislu novi "lockdown" nije održiv. Dugoročno nas mjere ne mogu spasiti, potrebne su nam dubinske reforme i to prije svega onih javnih sektora koji su već desetljećima problematični, koji nekontrolirano troše znatno više negoli su u stanju ostvariti prihoda. Dakle, za kratkoročni opstanak trebamo mjere, ali za dugoročniju stabilnost nužne su reforme i investicije.

Drugi kvartal završio je s padom BDP-a od 15 posto, no iz financijskih krugova dolazi ocjena kako je "najgore iza nas". Slažete li se s time, odnosno hoće li poslodavci zadržati radna mjesta, ili se trebamo bojati jesenskog vala otkaza?

- Vjerujem da je najgore uistinu iza nas. Drastičan pad BDP-a, najveći od 1995. godine, na godišnjoj razini u iznosu većem od 15 % svakako ukazuje na dubinu krize. Ohrabruje činjenica da su određeni segmenti gospodarstva, poput građevine i sektora informacija i komunikacija, i u ovom turbulentnom razdoblju zabilježili rast aktivnosti. S obzirom na to da je dobar dio gospodarskih aktivnosti gotovo dvije trećine vremena tijekom drugog tromjesečja bio ili potpuno obustavljen ili uvelike ograničen, drastičan pad BDP-a je očekivan, a to si više ne možemo priuštiti. Ove godine izostao je i sezonski rast radnih mjesta kojeg smo inače imali, a borba za svako radno mjesto je važna. Radna snaga je golem kapital i dobrog radnika svaki poslodavac želi zadržati, stoga ne vjerujemo da će doći do velikog vala otkaza, dapače, smatramo da je to zadnja mjera kojoj će poslodavci pribjegavati u krizi.

Što će za domaće poslodavce značiti najava, a potom i uvođenje eura?

- U Europskoj uniji ne možemo biti polovično. Ako smo u punopravnom članstvu onda trebamo prihvatiti sve aspekte toga članstva, i svi nam aspekti trebaju biti dostupni, kako euro tako i Schengen. Dio javnosti zagovara ostanak kune kao izraz monetarne suverenosti koji treba zadržati da bi Vlada mogla pozitivno utjecati na gospodarstvo, ali nejasno je što pod tim misle, jer i sada, dok imamo kunu kao valutu, ne vidimo velike korake u tom smjeru. Ulazak u eurozonu trebao bi donijeti poslodavcima niz prednosti, kao što su uklanjanje valutnog rizika i smanjenje transakcijskih troškova, daljnji pad kamatnih stopa i rast kreditnog rejtinga, što znači i jeftinije zaduživanje. Uvođenje eura donosi nam i financijsku i ekonomsku stabilnost te ono što je ključno - jačanje povjerenja ulagača. Među našim najvažnijim trgovinskim partnerima i turističkim tržištima upravo su članice europodručja, poput Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije. Osim toga, u krizama bi se mogla koristiti poluga monetarne politike koja je trenutačno dosta ograničena upravo zbog očuvanja stabilnosti tečaja, ali i dodatno financiranje putem takozvanog europskog stabilizacijskog mehanizma. Rizik mogućeg rasta cijena trebao bi biti anuliran upravo svim ovim prednostima, jer bi uz rast investicija, izvoza roba i turističke potrošnje rastao i životni standard. Međutim, sve ovo vrijedi u slučaju da je naše gospodarstvo dovoljno konkurentno, da su provedene potrebne reforme i da je izvršena fiskalna konsolidacija.

Izborom novog vodstva okrenut je novi list u HUP-u, no je li prethodnim događajima narušen kredibilitet Hrvatske udruge poslodavaca?

- HUP je funkcionirao, stručne službe rade svoj posao, aktivnost je velika i brojna. Nikakvih zastoja nema, niti će ih biti. Naš kredibilitet ovisi upravo i najviše od toga koliko radimo u korist naših članova, koliko dobro zastupamo poslovna rješenja, interes poduzetništva i bolje poslovne klime. Na tome dobivamo ili gubimo kredibilitet. Prethodni nesretni slučajevi kojih je, nažalost, bilo, riješeni su čim se za njih doznalo i na takvo postupanje HUP ima nultu stopu tolerancije. Danas smo u HUP-u jači nego ikada, okrenuli smo se budućnosti i radimo punom snagom.

Kada ste bili izabrani za v.d.-a, rekli ste kako se nećete natjecati za mjesto direktora. Naposljetku, evo vas na toj poziciji. Što je prevagnulo?

- Istina je da nisam imao namjeru doći na ovu poziciju, no popustio sam pred nagovorima članova iz Izvršnog odbora i pojedinih drugih manjih i većih članova. Prva dva mjeseca radio sam kao vršitelj dužnosti u HUP-u, a paralelno s time i u Eurohercu na svom starom radnom mjestu gdje sam zaista imao više nego dobre uvjete i dolazak u HUP mi nije bio nužnost. Moj bivši poslodavac podržao me u namjeri da prihvatim novi izazov, i od prvog rujna profesionalno sam u HUP-u. To jest golem izazov, ali nemam straha, stajao sam i pred većim problemima od sadašnjih i uspijevao se s njima nositi. Vjerujem da ću i dalje imati snage nositi se sa sadašnjim izazovima posla. Znanja i iskustva imam, a uvijek je na kraju potrebna i doza sreće, sve ostalo će dati Bog i kvalitetni ljudi kojima sam okružen.

Posljednjih godina niste toliko bili u fokusu javnosti, kao što je to bio slučaj na početku vaše profesionalne karijere. Hoćete li sada opet biti češće izloženi medijima, i kako ćete se s time nositi?

- Svaki posao ima drugačije zahtjeve prema javnosti. Dvadeset godina radio sam u privatnim poduzećima, na tržištu i uvijek na vodećim pozicijama u svim tvrtkama u kojima sam radio. Javnost je u tim poslovima sekundarna. U HUP-u je, međutim, javnost jedan od ključnih elemenata djelovanja, i zato sam opet izložen. Nadam se da ću imati dobru mjeru u svemu i da će članovi biti zadovoljni mojim medijskim istupima.