Zdravlje
LJEKOVITI PLODOVI

Šljiva osvježava, daje energiju i prirodno regulira apetit
Objavljeno 21. rujna, 2020.
Šljiva je idealna hrana u raznim dijetama, pogotovo za dijete kod bolesti bubrega

Šljiva je izuzetna voćka čije su dobrobiti višestruke. To ukusno voće neće samo utažiti glad ili vas osvježiti i dati energiju, nego će prije svega zaštititi vaše zdravlje.

Šljiva se brine za cjelokupno zdravlje i neutralizira štetno djelovanje slobodnih radikala te tako štiti od mnogih bolesti. Šljiva je najstariji pučki lijek za regulaciju stolice, odnosno za pražnjenje crijeva. Kao prirodni laksativ ima veliko značenje jer, za razliku od drugih laksativa, pri uzimanju šljive nema opasnosti od navikavanja te se s punim pravom kaže da je šljiva prirodni regulator cirkulacije crijeva i apetita.

Šljiva (Prunus domestica L.) pripada porodici ružovki (Familiae rosaceae). U Europu je stigla preko Grčke odakle se širi Europom. Za širenje šljive po Europi zaslužan je Karlo Veliki, koji je u svojim poznatim "Kapitularima" uveo obvezu sadnje šljiva. U našim krajevima sadnju je započeo Dioklecijan (Podravina, Posavina, Bosna).

Šljive, zbog sadržaja pektina koji u crijevima nabubri, stvaraju voluminoznu, obilnu meku stolicu, što je jako važno pri liječenju hemoroida ili crijevnih bolesti. Redovitim poticanjem crijeva na rad i pražnjenje preventivno se djeluje protiv nastanka raka debelog crijeva, a pektin snižava i kolesterol u krvi te raskužuje stolicu smanjujući neugodan miris. Ljekovitost šljive narod cijeni i zbog njezina okusa. Šljive s manjim sadržajem šećera bolje su za liječenje raznih tegoba te se stoga preporučuju kiselkaste vrste šljiva.

Suha šljiva veliki je lijek ako se uzima natašte ili jedan sat prije jela. Suhe šljive najljekovitije su ako se jedu ujutro natašte, i to one koje ne sadržavaju mnogo šećera.

Šljivu rabimo u liječenju raznih tegoba. Dobra je za bolesti jetre te detoksikaciju jetre, krvi i cijelog organizma, u liječenju reumatizma, arterioskleroze, anemije, kod težeg izlučivanja mokraće. Potom, kod bolova u grlu i kod angine, u liječenju raznih kožnih osipa te u zacjeljivanju rana. Šljiva je idealna hrana u raznim dijetama, pogotovo za dijete kod bolesti bubrega, gihta, reumatizma, jetre, kod umora i od intelektualnog i od fizičkog rada, te kod pomanjkanja apetita.

Šljive imaju vrlo nizak glikemijski indeks što ih čini odličnim saveznikom u kontroli razine šećera. Topiva vlakna iz šljiva pomažu u normalizaciji razine šećera u krvi tako što usporavaju brzinu kojom hrana napušta želudac te kontroliraju oslobađanje glukoze u krvi nakon obroka.

Od šljiva se pripremaju ukusni pekmezi, džemovi i marmelade. Pekmez od šljiva je hranjiva namirnica, pogotovo preporučljiva djeci i ljudima starije dobi. Šljivovica je poznata rakija od šljiva koja ima i ljekovita svojstva ako se pije u razumnim količinama. Čašica šljivovice izaziva apetit i izravno djeluje na probavljanje hrane kao i na ukupan rad probavnog trakta.

U pučkoj medicini rabi se i smola iz stabla šljive koja se rastopi ili kuha zajedno s listom u vinu te koristi kod kamenaca. Kompot od šljiva u večernjim satima, uz komadić prepečenca ili keksa, osigurava uredno pražnjenje crijeva, dobar san te jačanje imunološkog sustava. Suhe šljive kombiniraju se u prvom redu sa suhim smokvama, kimom.

Zapadna pučka medicina šljivu rabi kod visokih temperatura, tegoba želudca i crijeva, i to naročito poremećaja u pražnjenju crijeva, te kao zdravu namirnicu za prehranu, za jačanje i u dijetama.

Uživanje sirovih šljiva u većim količinama krije opasnost od proljeva, plinova i grčeva crijeva te stvaranja katara crijeva jer sirove šljive u crijevima vriju i stvaraju plinove. Te se opasnosti mogu izbjeći uživanjem razumne količine svježih ili suhih šljiva te kompota od šljiva. Kvalitetne plodove prepoznat ćete po bogatoj boji i zdravom izgledu kožice. Izbjegavajte one koji su premekani, koji imaju oštećenu ili naboranu kožicu ili neke druge znakove propadanja. Šljive koje još nisu posve dozrele ostavite u papirnatoj vrećici na sobnoj temperaturi. Ako želite sušiti šljive, valja odabrati potpuno zrele i velike šljive te im, po želji, izvaditi koštice. Mogu se sušiti na suncu ili u pećnici, uz otvorena vrata, na temperaturi od 40 °C.
Jasminka Knežević
Pekmez od jako zrelih šljiva
Pekmez od šljiva možemo pripremiti od 5 kg jako zrelih i slatkih šljiva. Šljive oprati i izvaditi koštice te staviti kuhati u veću posudu. Kuhati na umjerenoj vatri uz miješanje da šljive ne zagore, a kuhanje traje dok se ne dobije gusta masa u kojoj kuhača stoji uspravno. Pekmez ohladiti, uliti u pripremljene staklenke i zatvoriti celofanom umočenim u alkohol. Ovaj se pekmez rado nađe na stolu za doručak.
Džem od šljiva s prženim šećerom
Džem od šljiva pripremamo od 5 kg šljiva i 4 kg šećera. Šljive oprati i izvaditi koštice, staviti kuhati u litru vode da omekšaju. Prepržiti šećer i dodati šljivama te kuhati 10 minuta. Džem ohladiti i pohraniti u pripremljene staklenke te ih zatvoriti celofanom ili poklopcima za staklenke. Uporaba - džem uzimati prema želji, kao dodatak pojedinim obrocima ili kao sam obrok.
Šljive u medu jačaju organizam
Šljive u medu koristimo za jačanje organizma. Priprema - odabrati lijepe, velike i zrele šljive, oprati ih, osušiti, izvaditi koštice i posložiti u staklenku. Med prokuhati i ohladiti te njime preliti šljive u staklenci. Staklenku dobro hermetički zatvoriti i pohraniti na suho i hladno mjesto. Uzimati prema potrebi, 1 - 3 čajne žličice dnevno.
Možda ste propustili...