Ova godina, obilježena koronazarazom, doista je posebna, i to u svim segmentima, pa ni edukacija nije iznimka. Naime, i oni koji su već educirani u svojim granama dodatno su se zbog novonastale situacije morali educirati.Učili su čak i epidemiolozi, ali i zdravstvo u cijelosti, kako se novi virus ponaša i kako se boriti protiv njega. Oni koji su poučavali u školama i visokom obrazovanju morali su se educirati kako predavati online. Dobar dio zaposlenih koji nisu vezani uz proizvodno radno mjesto morao se educirati o tome što im donosi rad od kuće. Naposljetku, svi smo se morali educirati što nam to donosi "novo normalno". Sve i svatko pogođen je pandemijom COVID-19 i svi se moramo prilagoditi iznenadnoj promjeni načina života.
A vrijeme korone nam je, možda će to zvučati posve paradoksalno, pokazalo kako je edukacija - opet u modi. Čak su i učenici priznali kako su željni - škole.
Europska mreža Eurydice, koju je uspostavila Europska komisija sa svrhom razmjene i pružanja relevantnih podataka o obrazovnim sustavima i politikama, objavila je u travnju usporedno izvješće o utjecaju koronavirusa na održavanje nastave u europskim državama.

Istraživanje je pokazalo kako je većina europskih država zatvorila škole u skladu s mjerama ograničavanja kontakata ljudi i usporavanja širenja virusa te se učenicima pruža potpora u učenju preko različitih platformi za e-učenje.
U Italiji, prvoj europskoj državi pogođenoj pandemijom, škole su se zatvorile 5. ožujka, u tome su je ubrzo slijedile Albanija, Grčka, Češka i Rumunjska. Većina europskih sustava odgoja i obrazovanja, pa tako i hrvatski, škole je zatvorila do 16 ožujka. Ujedinjeno Kraljevstvo posljednje je uvelo tu mjeru, ondje su sve škole zatvorene 23. ožujka.
Od tog trenutka učenicima se pružala potpora u učenju na različite načine: udžbenicima i materijalima koje su donijeli iz škole, preko različitih platformi za e-učenje koje omogućuju učiteljima i učenicima rad i interakciju te uz potporu brzo pripremljenih nacionalnih televizijskih programa ili lekcija na društvenim mrežama.
Situacija u kojoj su škole bile zatvorene stvorile su dodatni pritisak na roditelje, bez obzira na to radi li se o zaposlenicima čiji je rad ključan za funkcioniranje društva, onima koji rade od kuće ili nezaposlenima. Iskustvo pojačanoga zajedničkog provođenja vremena u nekim segmentima jače je povezalo obitelji, ali i, u doslovnom i prenesenom smislu, pojačalo negativnu obiteljsku dinamiku. Bez obzira na individualna iskustva kućne izolacije, ocijenjeno je kako će biti i drugih odgojno-obrazovnih posljedica. Primjerice, neki roditelji ne mogu učinkovito pružati potporu svojoj djeci u učenju, a to će zasigurno povećati posljedice obrazovne nejednakosti. Brojni odgojno-obrazovni sustavi već predviđaju da će se učenici u nepovoljnom položaju teže prilagođavati novonastaloj situaciji, jer imaju otežan pristup nastavnim materijalima, uključujući i platforme za online učenje, i manje podrške u učenju. Ipak, sposobnost brze prilagodbe radu i obrazovanju djece od kuće uistinu je iznimna i možemo biti zahvalni što imamo tehnologiju koja nam u tome može pomoći.
A sve do početka rujna trajalo je javno savjetovanje koje je Europska komisija pokrenula na razini EU-a kako bi u novi akcijski plan za digitalno obrazovanje uključila iskustva u području obrazovanja i osposobljavanja stečena tijekom krize zbog koronavirusa. Zbog pandemije su pozatvarane i škole i sveučilišta. Učenje na daljinu i učenje preko interneta te digitalne tehnologije bili su aktualniji nego ikada prije. Rezultati savjetovanja pokazat će spoznaje na temelju novostečenih iskustava te će se uključiti u prijedloge za novi akcijski plan, koji će biti posebno važan u razdoblju oporavka od krize.
Javnim savjetovanjem nastojalo se prikupiti mišljenja svih građana, ustanova i organizacija iz javnog i privatnog sektora koji žele podijeliti svoja stajališta i iskustva iz dosad nezabilježene krize, kao i svoju viziju digitalnog obrazovanja u Europi.
Treba li podsjetiti kako je digitalna transformacija jedan od prioriteta Europske komisije utvrđen u vodećoj strategiji pod nazivom Europa spremna za digitalno doba. Visokokvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje izrazito su važni za uspješnu provedbu te transformacije i pripremu svih Europljana za život i rad u digitalnom dobu.

S tim će ciljevima Europska komisija tijekom rujna predstaviti novi akcijski plan za digitalno obrazovanje. Taj će plan biti ključan instrument u oporavku od krize prouzročene koronavirusom, a u njemu će se u obzir uzeti iskustva stečena tijekom krize i dugoročna vizija za europsko digitalno obrazovanje.
Pandemija COVID-19 uzrok je najvećeg poremećaja u obrazovanju i osposobljavanju u novijoj europskoj povijesti. Njezine posljedice osjetilo je sto milijuna učenika, studenata, nastavnika i obrazovnog osoblja diljem svijeta, a mnogi od njih okrenuli su se digitalnom obrazovanju kako bi uspjeli akademsku godinu privesti kraju. Također, mnogi od njih sada su se prvi put morali potpuno osloniti na digitalne tehnologije za poučavanje i učenje.
U svakom slučaju, kad prebrodimo krizu, izvjesno je da se nećemo vratiti u svijet kakav je bio prije. Mnogo je izglednije da se sada, zajedno sa svojom djecom, pripremamo suočiti sa svijetom kakav će tek biti. Jer korona će još neko vrijeme biti s nama i virus će donijeti znatnu štetu, a to se ne može zanemariti i olako shvatiti. No vrednovanje tog razdoblja samo prouzročenom štetom neće je nadoknaditi niti će je smanjiti. Iz njega je najbolje nešto naučiti, proširiti vidike i iskušati nove stvari. U tom smislu, nudi nam se prilika za promjenu. Korona će dosta toga promijeniti, ne možemo je spriječiti. Ali na nama je da odlučimo hoće li to biti samo zlo ili i dobro. Pa i kada je riječ o u edukaciji. Dario Kuštro