Novosti
PREDVIĐANJA I OČEKIVANJA

Život i posao moraju ići dalje, opasno je stvarati psihozu
Objavljeno 18. rujna, 2020.
“Razloga za ekonomski pesimizam u Hrvatskoj nema, ono najgore je iza nas”

Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini danas su ipak nešto bolja od crnih prognoza prije četiri ili pet mjeseci. Stručnjaci iskazuju blagi optimizam spram toga kako će Hrvatska proći ovo teško razdoblje, a i brojke iz turizma pridonijele su takvom raspoloženju. Guverner HNB-a Boris Vujčić nedavno je također rekao da je oporavak brži od očekivanoga i da mu nije jasna priča pojedinaca kako slijedi "nekakva grozna jesen". Premijer Andrej Plenković u isto vrijeme ocijenio je kako proračun može izdržati krizu te nema nikakve panike, a i bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac izjavio je da je prema prvim pokazateljima Hrvatska u turističkoj sezoni prošla mnogo bolje negoli se očekivalo.

Konflikti i nepovjerenje
Katastrofične ekonomske prognoze koje dolaze iz pojedinih krugova mogu utjecati na opće ozračje u društvu, a optimizam i pesimizam mogu znatno utjecati i na same poduzetnike, njihove planove i poslovanje, pa time i stanje gospodarstva cijele zemlje. Širenje različitih teorija urote, neprovjerenih informacija, davanje pozornosti nestručnjacima na štetu znanstvenih analiza, pokazalo se i proteklih mjeseci, mogu dovesti do otuđenosti i društvenih konflikata, a na koncu i do potpunog nepovjerenja građana prema institucijama.

Politolog Pero Maldini rekao nam je kako smatra da aktualna vlast dobro radi. "Ovo ćemo svi platiti, ali u vrijeme kada su kamate na kredite najmanje moguće i kada nam predstoji dvije ili tri godine slične situacije, kao i drugdje, mislim da je dobro da to već načeto raspoloženje ne padne na jednu razinu koja bi bila disfunkcionalna u pogledu bilo kakve inicijative. Pronalazak cjepiva trebao bi donijeti medicinski, ali još više psihološki efekt zato što će malo normalizirati život. Možda dogodine na ljeto. Ako vlast želi nešto napraviti u ovom mandatu, onda moraju bar minimum tog raspoloženja držati, makar i s ovim postojećim mjerama. One neće biti beskonačne, ali sve ovisi o tome koliko će sve ovo trajati. U svakom slučaju perspektive govore da bi trebalo biti nešto malo bolje nego što smo mislili prije tri ili četiri mjeseca", rekao nam je Maldini.

Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan kaže kako epidemija već dugo traje i neke informacije, i zbog nesnalaženja i neznanja, ponekad nisu bile do kraja dobro komunicirane, no sada znamo mnogo više nego prije šest mjeseci. "Kako više nema te psihoze straha, dijelom popušta disciplina, ali ‘lockdown‘, izgleda, više neće biti potreban. Gledajući zadnje brojke, mi smo vjerojatno prošli taj vrhunac, i može se dogoditi da se bolest COVID-19 pretvori u kroničnu infekciju gdje 99 posto ljudi prođe bez značajnih posljedica. Kada kriza dugo traje, ljudi se na to priviknu i zapravo im više i nije kriza. I sada bi to dijelom možda moglo biti tako, ako znanost kaže: živjet ćemo s virusom. To je pokazao i odlazak u školu, a vidjet ćemo kako će to dugoročno izgledati", ističe.

Stanje će se, dodaje, smiriti, dijelom i zbog epidemioloških mjera. "Posao i ekonomija moraju ići dalje, i ići će, ne možete cijelo vrijeme ljude strašiti", rekao nam je Macan.

Bez panike
Analitičar Davor Gjenero kaže, pak, kako se njemu čini da je Hrvatska ipak imala problem s pretjeranom relaksacijom, da su građani prestali biti svjesni permanentne opasnosti koja postoji. Ne čini mu se da se stvara pretjerani strah. Istina, kaže, Stožer je danas pod jačim lobističkim pritiscima negoli je bio u proljeće, što dovodi do toga da ponekad njegovi članovi zvuče neuigrano i neusklađeno, ali mu je generalno dojam da se u ovoj situaciji s epidemijom vodi racionalna politika. Smatra da će i cijepljenje protiv gripe ove godine biti važnije nego ikada dosad.

Prošli je tjedan i premijer Plenković ponovio kako nema potrebe za širenjem panike, jer Hrvatska ovo ekonomski može izdržati. "Ne samo moja, nego i poruka ministara i guvernera jest: ‘Ne kreirajmo nešto čega nema‘. Imali smo najveću ekonomsku krizu u zadnjih sto godina koju smo riješili tako da imamo praktički istu zaposlenost, odnosno nezaposlenost kao i prije krize, a turistička sezona izvučena je na najbolji mogući način. Prema tome, bez panike. Radimo vrlo ozbiljno i odgovorno, a na poduzetnicima je da na ovakvom okviru rade najbolje što mogu", poručio je premijer, otklanjajući razloge za ekonomski pesimizam.

Igor Bošnjak
Krešimir Macan

komunikacijski stručnjak

ONI KOJI SU DAVALI CRNE PROGNOZE, NISU BILI U PRAVU

Sada imamo situaciju da su se ljudi podijelili oko toga koliko će epidemija biti katastrofalna. Ali i uz takvu jasnu podjelu realno se većina nas ne boji toliko od zaraze koronom i misli: pa, preživjet ću, nije to kuga ili SARS. I sada se pokazuje da oni, koji su na početku davali crne prognoze, nisu bili u pravu. Dakle, sve više ljudi shvaća da istovremeno s tom zarazom treba živjeti. Škole i vrtići moraju raditi da bi ljudi koji imaju djecu mogli ići na posao, ekonomija mora ići naprijed. Sve mora biti u paketu. Tu je najvažnija uloga Stožera, jer se ljude ne može strašiti beskonačno. I oni koje slušamo ponašaju se različito, i među njima ima razlike. Malo poruke jesu kontradiktorne, ali to je tako jer se život vraća, ocjenjuje Macan.
NEPRIHVATLJIVO ŠIRENJE TEORIJA ZAVJERE
Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et Pax poručila je u četvrtak da javnost ima pravo znati i preispitivati odluke nadležnih, no da širenje teorija zavjere, panike, negiranje osobne odgovornosti i zanemarivanje prava i zdravlja drugih nije prihvatljivo. “Papa Franjo u više svojih govora jasno je istaknuo kako nas je iskustvo pandemije naučilo da se nitko ne spašava sam”, poručila je Iustitia et Pax. Smatraju da je epidemija koronavirusa otvorila brojna etička i pravna pitanja, a da su izvanredne mjere koje su uvele zemlje u zaštiti zdravlja ograničavale neka ljudska prava. Međutim, naglašavaju da prava koja su (bila) ograničena, nisu apsolutna, odnosno da ih država ima pravo ograničiti radi zaštite nekih drugih prava. “Javnost, dakako, ima pravo znati i preispitivati odluke i mjere nadležnih državnih tijela. To je u srži demokratskog pluralizma i različitosti koja obogaćuje društvo”, poručuju. Međutim, tvrde da širenje teorija zavjere, panike, negiranje osobne odgovornosti i zanemarivanje prava i zdravlja drugih, kao i ignoriranje ne samo znanstvenih saznanja, nego i vidljive stvarnosti oko nas nije prihvatljivo, jer pridonosi zbrci i neredu koji su nam najmanje potrebni”, navode iz HBK i apeliraju na javnu podršku radu i dostojanstvu Stožera civilne zaštite, kao i zdravstvenih djelatnika. “Držimo važnim i poticanje daljnje argumentirane znanstvene rasprave”, ističu.
HGK: Ignoriranje znanstvenih spoznaja i vidljive stvarnosti pridonose zbrci i neredu
Možda ste propustili...

ZARAŽEN SDP-OVAC FRANKO VIDOVIĆ

Samoizolacija za čelnike DORH-a i tri zastupnika

ODGOVOR HDZ-A ČELNIKU DOMOVINSKOG POKRETA:

Škoro bi promijenio narod jer nije glasao za njega