Novosti
MIJENJA LI SE POLITIČKA KLIMA HRVATSKE?

Konsenzusom o bitnim temama unaprjeđuje se politička kultura
Objavljeno 17. rujna, 2020.
Poteze vladajućih pohvalio je i raniji njihov žestoki kritičar Beljak

Iako još nisu prošla ni puna dva mjeseca otkako je Andrej Plenković sastavio novu vladu s manjim brojem ministarstava, a s radom započeo i deseti saziv Sabora, vidljivo je da aktualna vlast nastoji mijenjati političku klimu u državi.



Politički pomaci

Upravo je to premijer i predsjednik HDZ-a najavio u svom intervjuu Glasu Slavonije uoči prve sjednice 15. hrvatske Vlade. Podsjetimo samo da je Plenković tada rekao: "Imamo iskustva nakon ove četiri godine i nastojat ćemo uključiti u zakonske prijedloge ili odluke i neke oporbene ideje. Ljudi, naravno, žele i polemiku, žele i različite stavove parlamentarnih stranaka te sučeljavanje ideja i argumenata, ali ako bude prijedloga oporbe koji su korisni, ne vidim razloga zašto ih ne prihvatiti."


Malo je tko tada vjerovao da će prvi ozbiljni pomaci političkih reformi u Hrvatskoj krenuti normalizacijom odnosa većine i srpske manjine. Činjenica da su politički predstavnici Srba u Hrvatskoj dolaskom u Knin dali legitimitet akciji Oluja, a ministar branitelja Tomo Medved odlaskom u Grubore priznao postojanje pojedinačnih ratnih zločina, dokaz su ozbiljnih zaokreta u domaćoj politici.


Nastavak tih pozitivnih promjena uslijedio je u Saboru prihvaćanjem 40 amandmana oporbe na Zakon o obnovi Zagreba nakon potresa, a što je pohvalio i jedan od najvećih kritičara aktualne vlasti i premijera Krešo Beljak iz HSS-a. Sjetimo se da su se prilikom donošenja državnog proračuna uvijek odbijali svi prijedlozi oporbe. U svijetu uređenih političkih odnosa opozicija postoji da prijedloge vladajućih čini boljima. Bude li to i buduća praksa, možemo govoriti o pozitivnim promjenama političke klime u Hrvatskoj.


Stručnjak za odnose s medijima Krešimir Macan smatra kako prvi put u domaćoj politici imamo uključivost. "Rekao bih da imamo novu generaciju političara kojima je prihvatljivo da šire konsenzus oko bitnih stvari za državu, dakle unaprjeđuju političku kulturu. To je prvenstveno Plenković, ali koliko nam god to tako ne izgledalo, na momente je to i Zoran Milanović. Oni shvaćaju da su u poziciji, s obzirom na rezultate izbora, da mogu raditi takve iskorake koji su do sada bili možda nepojmljivi. Do sada se stalno trebalo nekome ugađati, a sada shvaćaju da su im građani dali povjerenje da čine Hrvatsku boljim mjestom i onda se, naravno, povlače potezi koji su dobri za državu", tvrdi Macan. Smatra kako je ovo dobar početak da se više ne dijelimo oko prošlosti, nego po životnim pitanjima, kao što je ono tko je više povukao novca iz europskih fondova za svoju županiju, grad....
"Valja reći da je Plenković to napravio i malo proračunato. Htio je da Zakon o obnovi Zagreba bude donesen konsenzusom, a ako to već želi, zna da mora negdje i popustiti. Bilo je tu puno računice, ali i puno mudrosti. Sada uvijek može reći da su u donošenju zakona sudjelovali svi i tako odgovoriti na eventualne prozivke. Plenković ima računicu, pokazat će svoju širinu, a da pri tome neće ništa izgubiti. S Mostom Plenković neće razgovarati, ali s Možemo hoće jer mu nisu protivnici", zaključuje Macan.


Tomislav Prusina
IZBIJEN ADUT
Politolog Nikola Baketa uvjeren je da se u slučaju prihvaćanja amandmana opozicije oko Zakona o obnovi Zagreba stvara pozicija za lokalne izbore iduće godine. "Tim uvažavanjem i prihvaćanjem amandmana izbija se glavni adut trenutačne opozicije u Zagrebu. Naime, ono na čemu je skupina stranaka okupljena oko platforme Možemo gradila svoju priču je taj zakon. Plenkoviću je jasno da se prvo mora riješiti taj problem s obnovom, a drugo je pozicioniranje kod birača za predstojeće lokalne izbore. Za HDZ bi dobivanje gradonačelnika Zagreba bila konačna pobjeda", kaže Baketa.
Možda ste propustili...

ZA ŠIRENJE MRŽNJE OPTUŽUJE ŠKORU. BUJANCA, MILANOVIĆA...

Premijer Plenković: Treba ispitati jesam li osobno bio meta napada

POGLED NA NAPAD NA TRGU SV. MARKA - TJEDAN DANA POSLIJE

Hrvatska već niz godina sustavno prešućuje radikalizaciju društva