Osijek
PROŠLI SMO MI I GORE

Mentalna snaga: Slavonci se znaju nositi s teškoćama
Objavljeno 14. rujna, 2020.
Odrasli još uvijek žive “normalno”, mlade je spasio početak škole

Stotine oboljelih od koronavirusa, loša ekonomska predviđanja za jesen, svakodnevne epidemiološke upute, neizvjesna školska godina unatoč uspješnom početku, upitna budućnost radnih mjesta... Sve su to teme s kojima se, htjeli ili ne, susrećemo svakodnevno i koje nam posljednjih sedam mjeseci remete svakodnevni ritam na koji smo naviknuli godinama. Kako sve te negativne pretpostavke i činjenice utječu na psihu znaju liječnici koji pak kažu da sve negativnosti kojima smo “bombardirani” na dnevnoj bazi ipak puno bolje podnose djeca nego odrasli.

- Mladi su u prvi plan stavili početak škole i pozitivno je što je škola krenula, pa je učinak svih loših vijesti kod njih manji. Više na njih može djelovati efekt nesigurnosti roditelja koji imaju osjećaj neizvjesnosti, hoće li zadržati posao, kako izdržati ekonomsku budućnost i planirati sutra. Mladi, srećom, imaju puno bolje obrambene mehanizme pa ne mogu reći da su izbezumljeni zbog ove situacije s kojom se svakodnevno suočavamo - kaže prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek, dodajući da, unatoč tome što mladi znaju za loše vijesti, žive u virtualnom svijetu koji ih drži podalje od svih dnevnih podataka, a od kojih su najaktualniji najnoviji podatci o broju oboljelih, preminulih i zaraženih.

Oni još mlađi, kaže naša sugovornica, imaju puno nejasnoća oko toga što smiju raditi, a što ne, unatoč tome što se, sukladno dobi, ne zanimaju za svakodnevne ne tako dobre prognoze. Stoga posebno pozdravlja, ističe, povratak u škole te izražava nadu da će se ondje učenici što duže i zadržati kako bi se vratili svim onim navikama koje su im prije pojave koronavirusa bile posve uobičajene. Također, pročelnica dr. Dodig Ćurković smatra kako djeci svakako treba dati mogućnosti uživati život punim plućima i izostaviti ih iz svakodnevnih deprimirajućih vijesti. Da život ide dalje trebaju znati i odrasli, kaže, pa unatoč koronavirusu, naglašava Dodig Ćurković, imamo rute i živote koje moramo ispuniti, a kao što je, primjerice, svakodnevni odlazak na posao, ispijanje kave, odgoj djece, druženje s prijateljima, hobiji i sl.

Srećom, prema riječima prof. prim. dr. sc. Ivana Požgaina, predstojnika Klinike za psihijatriju osječkog KBC-a, ondje ne bilježe porast broja pacijenata vezanih za tjeskobu koja bi se povezala sa strahom od neizvjesnosti zbog koronavirusa. Ipak, smatra da nema smisla unositi nemir među građane, to više što nitko ne može dati odgovor na to što će se dogoditi već za mjesec ili dva. Sve ovisi, kaže, i o klimatskim promjenama, odnosno o tome hoće li jesen biti toplija ili hladnija, stoga nema ni jednoga uporišta zbog kojeg se, kaže dr. Požgain, može sa sigurnošću reći da će se dogoditi određene situacije.

- Nisam ni čuo od kolega da se u znatnijem broju javljaju u Kliniku pacijenti koji su tjeskobni zbog svih ovih situacija. No valja naglasiti da virus kao opasnost postoji, no postoji opasnost da zbog okupiranosti epidemijom koronavirusa druge bolesti dođu u drugi plan, što može imati znatno veće posljedice na opći pobol. Naše ambulante redovno rade i naši pacijenti dolaze, no postoji određena mogućnost da nakon što sve završi bude više pacijenata sa smetnjama. Sve to na neki način iscrpljuje ljude i životi su nam promijenjeni zbog nove prilagodbe. Netko možda i ne bi razvio smetnje da ovog svega nije bilo, no nakon situacije s koronavirusom postoji mogućnost da će imati određene smetnje, jer prilagodba zahtijeva određene pojačane napore u svakodnevnom životu - procjenjuje dr. Požgain.

Mi imamo privid socijalne komunikacije preko internet-platformi, no to nije pravi socijalni kontakt. Otuđujemo se i to nije dobro. A posljedice će se vidjeti - zaključuje dr. Dodig Ćurković.

Marija Mihelić
VIJESTI GLEDATI IZ PROVJERENIH MEDIJA
Nakon kratkog predaha od korone u srpnju, proteklih mjesec dana broj novooboljelih ne jenjava. Uz te informacije, na raspolaganju su i brojne druge slične tematike, stoga valja ponoviti što je za Glas Slavonije u ožujku rekla Anita Lauri Korajlija, izvanredna profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Upotrijebivši izraz – infodemija – dala je naslutiti informacijsku epidemiju vijestima te dala savjet o traženju i praćenju vijesti.

- Vijesti vezane uz pandemiju dovoljno je pratiti jednom, maksimalno dva puta dnevno, i to iz provjerenih medija - naglasila je profesorica Lauri Korajlija.
PRAZNE AMBULANTE
Da nije straha od dolaska liječniku u vrijeme koronavirusa, u ordinaciji Zavoda bilo više pacijenata nego sada. Za razliku od Klinike za psihijatriju, u Zavodu su ambulante prazne i naša sugovornica ističe da odgađanje dolaska djeteta na pregled ide na štetu djeteta.
Ne treba unositi nemir među građane, jer nitko ne može dati odgovor što će se dogoditi već za mjesec ili dva
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TVRTKA LOBING PRODAJE ZGRADU MAKSIMOVIĆ

Bivšu zgradu Ugostiteljske škole kupuje mađarska banka

2

KBC RASPISAO NATJEČAJ

Zbog COVID-a će zaposliti
nove snage u “labosu”

3

POLICIJA O GUŽVAMA KOD BOLNICE:

Za ulazak u KBC zasad nema trajnog rješenja