Ujesen bi trebala biti spremna tehnologija koja će omogućiti razlikovanje COVID-19 i gripe
Dok je dužina razdoblja koje nam predstoji do pronalaženja i uporabe cjepiva protiv COVID-19 i dalje nepoznanica, poznati hrvatski genetičar i forenzičar Dragan Primorac smiruje građane, smatra da razloga za strah nema, nego je, kaže, puno razloga za optimizam. Samo se, kaže on, moramo posložiti u svojim glavama i funkcionirati na normalan način.
Ojačati imunitet
"U jednom radu iz 2012. godine opisane su komplikacije vezano uz razvoj cjepiva protiv virusa SARS-CoV, koji je bio uzrok SARS-a. Stoga je bolje da stvari idu sporije, da ne dođe do neželjenih reakcija koje bi zapravo ljude prestrašile. Zato je pravilnije povući malo ručnu kočnicu nego srljati pod svaku cijenu da dobijemo cjepivo. Stručnjaci koji se intenzivnije bave cjepivom kažu da se rezultat može očekivati oko proljeća, do početka ljeta, kako se sada radije kaže. Kako sam u kontaktu s tim ljudima, uopće s njima ne razgovaram o datumu, nego je prvo pitanje kakva je sigurnost cjepiva, a moje drugo pitanje je kakav je učinak na proizvodnju imunoglobulina i razvoj staničnog imuniteta. I to su vam ključna pitanja koja će sve determinirati. Poznavajući ljude koji na tome rade, nema šanse, bez obzira na pritiske, da će netko izići s tim ranije", kaže nam Primorac. No najvažnije je, dodaje, da se to cjepivo napravi sigurnim.
"U ovom trenutku jedino što možemo raditi je držati se epidemioloških mjera i ojačavati naš imunitet. A to se tiče pravilnog stila življenja, to je određeni broj sati spavanja, pravilna prehrana, iznimno važno korištenje tjelovježbe koja diže imunitet i, naravno, preventivno uzimanje vitamina D. Taj vitamin je izvrstan imunomodulator i receptor za taj vitamin imaju i B-limfociti i T-limfociti, znači on ima vrlo važnu ulogu. Raniji su rezultati pokazali na 10.000 ispitanika da je niska razina vitamina D povezana s povećanjem respiratornih infekcija. Studija iz Italije, tijekom COVID-19, pokazala je da su svi teško oboljeli imali jednu stvar zajedničku - a to je niska razina vitamina D. Premalo smo na suncu, a vitamin D je izrazito važan", upozorava Primorac. Kaže kako je prije nekoliko dana objavljeno i u poznatom medicinskom časopisu Jama da je niska razina vitamina D apsolutno povezana s učestalošću COVID-a.
Prema njegovim riječima, moramo biti svjesni činjenice da, kada uđemo u razdoblje jeseni, onda tu više nije pitanje samo COVID-a. Treba se fokusirati na viruse influence, parainflunce, tada imamo jako česte izlete adenovirusa, puno rinovirusa i imamo respiratorni sincicijski virus, dodaje. "Tu je potrebno jako puno mudrosti i vrhunskih dijagnostičara jer kada to krene, bit će teško razlikovati jedno, drugo i treće. Pogotovo u scenariju gdje imate osobu koja je bila u kontaktu s virusom SARS-CoV2, potpuno je asimptomatična bila do tog trenutka i ima mali broj kopija ili je ranije preboljela COVID, pa su ostale mrtve virusne čestice, ima temperaturu i dođe kod liječnika. Vi ne znate što je, napravite test, dobijete nalaz da je to SARS-CoV2 i krivo ga liječite od COVID-19 umjesto od gripe. Stoga je planiran za jesen i zimu jedan veliki iskorak - to je nova tehnologija koja se zove ‘Point of Care‘, gdje, koristećl lančanu reakciju polimeraze, možete iz brisa utvrditi, primjerice, radi li se o virusu SARS-CoV2 ili se radi o virusu influence. To će nam biti iznimno važno dijagnostički i bolnice na zapadu i u Hrvatskoj se već pripremaju na takvu vrstu dijagnostike", ističe Primorac.
Na pitanje trebaju li se građani ove jeseni cijepiti protiv sezonske gripe, odgovara da se to treba raditi u dogovoru s liječnikom i da se cijepljenje općenito preporučuje. Po njemu ne postoji ni jedan znanstveni dokaz da osoba koja će se cijepiti protiv gripe može imati dodatne probleme s COVID-19.
"Uvijek imate tri scenarija kod razvoja pandemije - prvi je da će virus kao i većina drugih virusa nestati, vezat će se uz populaciju životinja, drugi je da će se povući i pojavljivat će se povremeno, s vremena na vrijeme, i treći je scenariji - virus će ostati kao influenca, kao gripa i živjeti među nama", naglasio je Primorac. On ističe da je snaga ljudskog organizma mnogo veća od onog što mi u svakodnevnom životu spominjemo, a o ovoj bolesti danas znamo puno više nego prije nekoliko mjeseci, pa ima razloga za optimizam.
Šest mjeseci nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju COVID-19 naučili smo mnogo, iako nitko ne zna odgovor na pitanje što nas čeka ove jeseni i zime. Zbog velikog miješanja ljudi tijekom ljeta, nakon ukidanja proljetne karantene, broj zaraženih u Europi je vrlo visok, primjerice u Francuskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji, iako se ne radi o razinama kakve su bile na vrhuncu epidemije. Indija, Francuska i Češka zabilježile su u petak najveće dnevne poraste slučajeva koronavirusa od početka pandemije, s time da je u Indiji u jednom danu broj zaraženih osoba iznosio rekordnih 96.551, u Francuskoj 9843, a u Češkoj 1382 osobe.
Rijetko obolijevaju
Školska godina počela je u mnogim zemljama, ali još se točno ne zna kakvu djeca imaju ulogu u širenju epidemije. Jedno je sigurno: rijetko obolijevaju od COVID-19. Većina razvije tek blagi oblik bolesti ili uopće nemaju simptoma. No ne zna se jesu li jednako zarazni kao i odrasli. "Kada se pojave simptomi, djeca izlučuju jednaku količinu virusa kao i odrasli i jednako su zarazna kao i oni. Ne zna se u kojoj mjeri asimptomatska djeca mogu zaraziti druge”, ističe Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Nekoliko istraživanja pokazalo je da izgleda kako djeca rijetko prenose bolest, možda zato što imaju manje simptoma (budući da kašljanje ili kihanje povećavaju rizik od prijenosa virusa). Mnogi stručnjaci upozoravaju ipak da treba razlikovati djecu od adolescenata, koji su po zaraznosti sličniji odraslima.
Pronalaženje učinkovitog i sigurnog cjepiva smatra se najboljim načinom za zaustavljanje pandemije. Ali ne zna se kada će se to dogoditi, unatoč brojnim najavama njegova skora otkrića u globalnoj utrci s golemim financijskim ulozima.
SAD, Rusija i Kina vode bitku na daljinu i ubrzavaju procedure u nadi da će prvi razviti cjepivo, čak prije kraja ove godine. Ali stručnjaci upozoravaju da se ne miješa brzinu i brzopletost, jer bi preskakanje faza moglo izazvati probleme sa sigurnošću cjepiva. Koliko je poštovanje procedure važno pokazuje primjer jednog od projekata koji su najdalje odmaknuli, koji provode laboratorij AstraZeneca i Sveučilište u Oxfordu, a koji je u utorak privremeno zaustavljen.
Razlog je pojava "potencijalno neobjašnjive bolesti”, možda ozbiljne nuspojave cjepiva, kod jednog sudionika ispitivanja. Europska agencija za lijekove (EMA) smatra da bi "moglo potrajati najmanje do početka 2021. da neko cjepivo protiv COVID-19 bude spremno za odobrenje i da bude raspoloživo u dovoljnoj količini” za korištenje diljem svijeta.
Igor Bošnjak/H
DEVET CJEPIVA U TREĆOJ FAZI ISTRAŽIVANJA
Prof. dr. sc. Dragan Primorac ističe da je 321 cjepivo ušlo u pretkliničko ili kliničko istraživanje, a njih 35 je u jednoj od faza kliničkih istraživanja. Ukupno devet ih je ušlo u treću fazu kliničkih istraživanja. To je tzv. treća faza kada se provjerava učinkovitost cjepiva na tisućama dobrovoljaca. On smatra da je dobro što su djeca sada krenula u školu jer znamo se držati epidemioloških pravila, napraviti izolaciju i život mora ići dalje. “Ako se i dogodi kakav pozitivan slučaj, znamo reagirati. Ne postoji ekonomija na svijetu koja može izdržati još jedan lockdown”, kaže Primorac, dodajući kako COVID-19 ne smije biti izgovor za neodlazak liječniku ni prepreka za liječenje ostalih bolesti. “Naš organizam ima velike mogućnosti, ali mu trebamo pomoći. Svi moramo biti odgovorni, moramo čuvati i sebe, ali i druge, ne smijemo biti sebični, trebamo razumjeti zašto je taj proces bitan i onda pandemija nema nikakve šanse da opstane i pobijedi”, ističe Primorac.
MASKE I DISTANCA
Mnogi liječnici strahuju da će bolnice i odjeli za intenzivnu skrb ove jeseni ponovno biti pretrpani, kao u ožujku. Virus sada cirkulira ponajviše među mladima, koji nisu riskantna skupina, ali stariji i oni slabijeg zdravlja neizbježno će biti pogođeni. Drugi smatraju da je rizik od preopterećenja manji nego u proljeće, jer riskantne skupine poštuju epidemiološke mjere. Najoptimističniji računaju na imunitet stečen u prvom valu, nadajući se da će on spriječiti drugi val. Svi, međutim, inzistiraju na važnosti poštovanja nošenja maski, čestog pranja ruku i distance.
NOVIH SLUČAJEVA U HRVATSKOJ JE 190
U Hrvatskoj je zabilježeno 190 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a tri osobe su umrle, izvijestio je u petak Nacionalni stožer civilne zaštite. Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj je 2430, a među njima je 327 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 26 pacijenata. U Osječko-baranjskoj županiji nastavlja se trend povećanog testiranja građana te je prema podacima županijskog Stožera civilne zaštite u laboratorijima Kliničkog bolničkog centra Osijek i Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije testirano ukupno 334 uzorka. Od toga je pet bilo pozitivno na koronavirus, tri novozaražene osobe imaju prebivalište na području Osijeka, a po jedna je iz Belišća i Đakova. Na liječenju u Kliničkom bolničkom centru Osijek se nalazi 20 pacijenata oboljelih od COVID-19, od kojih su dva i dalje na respiratoru. Na području Brodsko-posavske županije evidentirano je 11 novooboljelih od koronavirusa, a u Požeško-slavonskoj županiji pet novooboboljelih osoba, izvijestili su u petak županijski stožeri civilne zaštite. U Brodsko-posavskoj županiji trenutno je 100 pozitivnih osoba, a od početka pandemije koronavirus je potvrđen kod ukupno 494 osoba. Pod liječničkim nadzorom u slavonskobrodskoj bolnici trenutno je 11 osoba, a 473 osobe su u samoizolaciji. U Požeško-slavonskoj županiji je pet novooboboljelih osoba, a ukupno 116 osoba je pozitivno na koronavirus. Trenutno je 12 osoba na bolničkom liječenju, a 357 osoba u samoizolaciji. T.P.
savjet
VAŽNO JE ČINITI SVE ZA PODIZANJE IMUNITETA