Magazin
DRAMA DUPINA: PAMETNI I MRTVI

Smrtonosno nasukavanje
Objavljeno 12. rujna, 2020.
Početak kraja: Planet zemlja ostaje bez nekih važnih oblika života

Vijest da se dupini i dalje iz samo njima poznatih (ili i njima nepoznatih) razloga svako malo nasukavaju na neke od obala Australije, Južne Amerike i drugdje, na pješčane plaže uz otoke u Atlantskom ili Tihom oceanu, iznova kod znanstvenika i ekologa diljem svijeta izaziva rasprave o razlozima takvih sve učestalijih samoubojstava inače simpatičnih morskih bića inteligencijom gotovo ravnom onoj ljudskoj.

Što, dakle, ubija dupine, pitali su se američki znanstvenici, šokirani nakon tada (a i sada) rekordnog broja od 1000 trupala dupina nasukanih na Istočnoj obali SAD-a prije sedam godina. Podsjetimo, prva trupla dupina isplivala su na obali New Jerseyja, a zatim su se počeli pojavljivati na obalama Virginije, Sjeverne i Južne Karoline, Georgije i Floride. Bila je to svjetska medijska vijest godine kad se radi o neobičnim i neobjašnjivim pojavama u životinjskom svijetu, napose onome iz mora i oceana.

POGUBNI VIRUSI
Dojam da se radi o golemom misteriju još je više naglašavala spoznaja da je te 2013. godine, prema navodima The New York Timesa, uginulo osam puta više dupina od dotadašnjeg prosjeka. Znanstvenici su krenuli u opsežna istraživanja, pa je u javnost izišla jedna od (ne)mogućih teorija - uzrok smrti dupina je zaraza morbilivirusom, koji se pojavio prije 25 godina, kada je uginulo 700 dupina. Pritom je upozoreno da se zaraza širi zrakom, tako da je dupini prenose među sobom kada su u blizini jedni pokraj drugih. Utješno je zvučalo objašnjenje da se taj virus ne može prenijeti na ljude. Osim morbilivirusa, znanstvenici su naveli i druge potencijalne uzroke masovnog izumiranja dupina nasukavanjem na plaže diljem svijeta, spominjale su se kojekakve druge bolesti, ali i zagađenje prirodne sredine, odnosno mora i oceana. Sve to, i još puno toga, nije, međutim, dalo konačni dokaz što je točno uzrok smrti dupina na taj "teatarski" dramatičan način.

- Zabrinjavajuće je kada se dogodi takvo masovno izumiranje morskih sisavaca. Ali ne možemo sa sigurnošću tvrditi da su slučajevi međusobno povezani - kazala je znanstvenica Erin Fogeres, koja je tada istraživala misteriozne slučajeve nasukavanja dupina i njihovu smrt. Veterinar u akvariju u Georgiji, Greg Bosart, imao je svoju teoriju, koju ponavlja i danas:

- Morski sisavci dobar su pokazatelj zdravlja oceana, ali i ljudi. Funkcioniraju otprilike kao kanarinci u rudnicima. Pokazuju nam što se događa u okolici. Dupini su predatori koji žive blizu obale i imaju dug životni vijek. Zbog toga se pojave koje se događaju u moru i priobalju, a koje imaju štetan učinak na dupine, mogu negativno odraziti i na ljude - upozorava dr. Bosart.

Inače, nasukavanje dupina na obalama SAD-a nastavilo se i nakon 2013., premda više ne u tako masovnom izdanju. "Moramo se zapitati kako se kod dupina pojavljuje zaraza otporna na antibiotike. Jedan od mogućih odgovora je da nastaje kao posljedica zagađene sredine", dodaje dr. Bosart.

NOVI SLUČAJEVI
Od novijih slučajeva nasukavanje dupina, iz ove godine, svakako treba spomenuti i ono što se događalo na obalama Mauricijusa, otoka uz istočnu obalu Afrike. Tamo se krajem kolovoza odvijala prava drama, kad je ocean na plažu izbacio prvo 17 trupala dupina, a nekoliko dana kasnije još sedam, a sve se to zbivalo u blizini naftne mrlje iz japanskog broda koji se nasukao na koraljni greben uz obalu Mauricijusa.

"Jutros smo našli još sedam dupina u raspadajućem stanju", rekao je Jasvin Sok Appadu iz ministarstva ribarstva. Rezultati obdukcije 17 dupina pronađenih u srijedu bit će poznati u četvrtak.

Naftna mrlja potječe s japanskog teretnog broda MV Wakashio koji se nasukao 25. srpnja i tjedan dana poslije počeo ispuštati naftu. Brod je u ponedjeljak potopljen. Greenpeace je pozvao mauricijusku vladu da otvori "hitnu istragu kako bi se utvrdio uzrok smrti dupina i ima li veze s curenjem nafte iz Wakashia." Stvarni razmjeri incidenta još se utvrđuju, no znanstvenici su već upozorili na golemu ekološku katastrofu koja bi desetljećima mogla negativno utjecati na gospodarstvo te otočne države ovisno o turizmu.

Yasfeer Heenaye, jedan od ribara, kazao je da je blizu mjesta Pointe aux Feuillesa na istočnoj obali otoka izbrojio najmanje 45 uginulih dupina otkako su ih prvi put opazili. Dodao je da se još najmanje šest dupina u zaljevu bori za život. Kazao je kako vjeruje da je prolivena nafta oštetila vid životinjama, zbog čega su udarile o grebene zadobivši za život opasne ozljede. Istovremeno, lokalni dužnosnici Mauricijusa tvrde da su uginula 42 dupina te isključuju mogućnost takvog scenarija. Kažu i da istraga o tom slučaju još traje.

"U preliminarnom obdukcijskom izvještaju isključuje se mogućnost utjecaja nafte na ugibanje dupina. Unatoč tomu, nekoliko je uginulih životinja poslano u La Reunion kako bi se utvrdilo zbog čega životinje nisu mogle plivati i zbog čega je njihov prirodni radar zakazao", rekao je Jasvin Sok Appadu iz ministarstva ribarstva. Dodao je da su dosad veterinari pregledali samo dva tijela na kojima su bile vidljive ozljede, no prema preliminarnim rezultatima obdukcije, na njima nije bilo tragova ugljikovodika iz nafte. Rezultati obdukcije trupala trebali bi riješiti dvojbe oko uzroka uginuća dupina na plaži na Mauricijusu, iako mnogi ne vjeruju da će službeni izvještaj razriješiti cijeli misterij oko nasukavanja dupina i na svim drugim obalama i plažama diljem svijeta.

DRAMA I U BRAZILU
U međuvremenu, lokalni ribari nastoje spasiti jata dupina koja se još nisu nasukala tjerajući ih iz zaljeva prema otvorenom moru. Heenaye je s ostalim ribarima u sedam čamaca plovio oko dupina udarajući metalnom šipkom o šipku pokušavajući proizvesti dovoljno snažnu buku koja bi ih otjerala s koraljnog grebena prema otvorenom moru. "Ako ostanu u laguni, uginut će poput ostalih… nastojimo ih potjerati kako bi pronašli put iz lagune i da ne bi došli u kontakt s naftom", kazao je zabrinuti mauricijuski ribar.

Na drugoj strani svijeta, uz južnoameričke obale koje zapljuskuje Atlantski ocean, brazilski ekolozi još uvijek pokušavaju otkriti uzrok uginuća 80 sivih dupina u zaljevu Sepatiba koje se zbilo u siječnju 2018. godine, ali i u nizu novih slučajeva uz brazilske obale, uključujući i one otprije nekoliko mjeseci. U priopćenju Instituta "Sivi dupin" navodi se da su dupini početkom 2018. uginuli u zaljevu koji se nalazi oko 70 kilometara od Rija de Janeira iz i dalje neobjašnjivih razloga, iako se sumnja u masovno trovanje nekim onečišćenjem iz naftnih mrlja na tom širem oceanskom području.

Bilo kako god, ma koji uzrok bio, stradavanje dupina i dalje je veliki znanstveni izazov prepun nepoznanica i neriješenih zagonetki, uključujući i brojna nasukavanja na našoj jadranskoj obali (Šibenik, primjerice). Puno je i teorija urota, a najveću buku u javnosti potiču brojne ekološke udruge i klimatolozi koji za sve, pa i uginuće dupina (i drugih životinjskih vrsta, na morima, u oceanima i na kopnu) okrivljuju globalno zatopljivanje, meteorološke anomalije i, dakako, sve veće količine otpadnih tvari, otrova i plastike, uključujući i sve veći broj naftnih incidenata, za što se proziva "ljudski faktor" kao najodgovorniji u cijelom tom strahotnom scenariju zamiranja života u morskom svijetu planeta Zemlje. (H/DJ)
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

INTERVJU: ROSANDA MULIĆ, SPECIJALISTICA EPIDEMIOLOGIJE IZ SPLITA?

Vjerojatno ćemo svi kad-tad doći u kontakt s virusom

2

REPORTAŽA: ŽUMBERAČKO GORJE

Skrivena divljina Hrvatske: Kad misliš da padaš, priroda te diže

3

INTERVJU: GORDAN LAUC

Cjepiva će biti konačno i sigurno rješenje pandemije