SV. POTVRDA U “MALOJ KATEDRALI”
Objavljeno 10. rujna, 2020.
Crkva Našašća sv. Križa odabrana je i zbog prostranosti koja omogućuje poštovanje svih epidemioloških propisa
KRNDIJA
Nakon gotovo 80 godina, povijesni događaj za Krndiju i njezinu crkvu Našašća sv. Križa - na blagdan Imena Marijina, u nedjelju, 12. rujna, u 9 sati u njoj će biti prva krizma od progona njemačkog stanovništva krajem Drugog svjetskog rata. Sakrament potvrde podijelit će đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
Veliki događaj za krizmanike Župe svetog Ladislava, kralja u Punitovcima, čija je Krndija filijala. Njezina crkva, nakon đakovačke katedrale, druga je najveća crkva u Đakovštini, sagrađena 1937., a gradili su je vjernici njemačke narodnosti, koji su Krndiju izgradili u veliko napredno selo okruženo najboljom zemljom u đakovačkom kraju, a u središtu joj podignuli crkvu. Krndija je tada imala čak 2000 duša, brojne ulice, kino, dvije čitaonice, brojne obrtnike, trgovine, radnje, gostionice i dr. Danas selo ima samo pedesetak stanovnika, a "mala katedrala", kako neki znaju reći za svoju crkvu, i dalje je nijemi svjedok sudbine sela na raskrižju putova za Đakovo, Osijek i Našice. Brojeći s korom 430 kvadrata, crkva je dovoljno prostrana i za podjelu sakramenta potvrde u vremenu epidemije koronavirusa, kada je potreban i fizički razmak, pa se pri njezinu izboru za krizmu vodilo računa i o tome. Prva je to krizma nakon progona folksdojčera iz sela.
- Obnovom crkve u Krndiji župna zajednica sv. Ladislava, kralja u Punitovcima rado se susreće na ovome mjestu i sjeća se njezinih graditelja i obnovitelja. Tako se ove godine, zbog potreba udovoljavanja propisima u epidemiološkoj situaciji, prvi put u ovoj crkvi planira podjela sakramenta potvrde. Sakrament potvrde primit će po rukama nadbiskupa đakovačko-osječkog, msgr. dr. Đure Hranića, mladi župljani koji su se spremali dvije godine i u vremenu krize prouzročene koronavirusom. Kandidati za sakrament potvrde članovi su župne zajednice u Punitovcima koja se sastoji od vjernika slovačke i hrvatske narodnosti iz Punitovaca, Josipovca Punitovačkog, Jurjevca i Krndije. Nažalost, nijedan od kandidata za primanje potvrde nije iz Krndije, iako je u trenutku gradnje crkve Našašća sv. Križa čak polovina vjernika živjela u tom mjestu - izjavio je punitovački župnik, dr. Đurica Pardon. Crkva je proživjela sudbinu svoga sela koje je krajem Drugog svjetskog rata doživjelo progon njemačkog stanovništva. Selo je pretvoreno u logor za folksdojčere, gdje je skončalo oko 430 logoraša. Crkva je prvo granatirana, a potom je u njoj skladišteno žito. Malobrojni mještani nisu je mogli koristiti za bogoslužja, oduzeta je župnoj zajednici. Okolna zemlja dana je bivšem PIK-u Đakovo, kojemu je crkva bila skladište, pa i umjetnog gnojiva. U prazne njemačke kuće naseljeni su kolonisti, no selu nikada nije vraćen prijašnji život niti je napredovalo. Dapače, sve donedavno ono je bilo jedino "državno" selo u Hrvatskoj, pa je država izgrađene parcele darovala Općini Punitovci, a ona Krndijašima.
- Nadamo se da će slavlje sakramenta potvrde i zazivanje Duha Svetoga na mlade ljude oživiti cijelu župnu zajednicu te podići nadu za budućnost Crkve nakon ove pandemijske krize - rekao je župnik Pardon.
Misa u Krndiji bude i na dan progona, 11. svibnja.
Suzana Župan
Za obnovu crkve donirao 175.000 eura
Crkva je hudu sudbinu sela nijemo promatrala više od 50 godina, a uz pomoć nekadašnjih stanovnika obnovljena je. Najveći donator bio je Lee Pek, koji je u olovna vremena progona folksdojčera protjeran iz Potnjana. Kao dječak rado je dolazio u Krndiju i njezinu crkvu, a 90-ih, živeći u Njemačkoj, ušteđevinom ju je htio obnoviti. Obnovljena, crkva je drugi put blagoslovljena 2003. Obnovio ju je tadašnji biskup Marin Srakić. Pek, koji je u međuvremenu umro, donirao je za obnovu 175.000 eura. No postratna obnova bez (primjerenog) nadzora ostavila je traga i na “maloj katedrali”, pa ona zahtijeva nove obnoviteljske zahvate.