Magazin
INTERVJU: MARKO PRIMORAC

Moramo reafirmirati hrvatsku poljoprivredu kroz ekoproizvodnju
Objavljeno 5. rujna, 2020.
DOC. DR. SC. MARKO PRIMORAC, KATEDRA ZA FINANCIJE EKONOMSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Prilikom raspodjele novca iz paketa koji je odobrila Europska komisija, a vezano uz koronakrizu, Republika Hrvatska je odlično prošla, iz fonda oporavka i sedmogodišnjeg proračuna na raspolaganju će nam biti čak 22 milijarde eura. Kako iskoristiti taj novac na najbolji način za oporavak hrvatske ekonomije, pitali smo dr. sc. Marka Primorca, docenta na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je u razgovoru za Magazin prokomentirao i druge aktualne teme:

- Da, Hrvatska je odlično prošla, to je činjenica koja svakako ulijeva optimizam. Međutim, ona sama po sebi nije dovoljna za oporavak ekonomije. Tim su činom tek stvoreni preduvjeti za veliki angažman koji nas čeka želimo li doista u cijelosti iskoristiti ovu priliku. Ne zaboravimo da je za povlačenje tih sredstava najprije potrebno imati kvalitetne projekte, a onda je potrebno obaviti i administrativnu provedbu. Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina ostvarila značajan napredak u povlačenju raspoloživih EU sredstava, pa možemo konstatirati kako je administrativni kapacitet povećan. Doduše, ostaje otvoreno pitanje je li on primjereno raspoređen. Oni sektori gospodarstva ili, prostorno gledano, zemljopisne cjeline kojima je ovaj novac najpotrebniji vjerojatno raspolažu s najslabijim kapacitetima za povlačenje EU sredstava.

Kada govorimo o alokaciji, bilo bi najbolje kada bi se većina raspoloživih sredstava usmjerila na kvalitetne gospodarske projekte koji jamče gospodarski rast i zaposlenost. Iako je to sada već svima jasno - vodeći hrvatski ekonomisti već godinama gotovo jednoglasno upozoravaju na opasnost od ovisnosti hrvatskog gospodarstva o turizmu. Nažalost, još uvijek nismo identificirali ključne sektore, odnosno dobra i usluge na kojima planiramo temeljiti dugoročno održivi gospodarski rast i razvoj. Jedan od sektora na koji bismo se bez sumnje trebali intenzivnije orijentirati je poljoprivreda. I danas su mnogi naši prehrambeni proizvodi u samome europskom vrhu po svojoj kvaliteti, međutim, s obzirom na ugled Hrvatske u svijetu kao čiste nezagađene zemlje, trebamo reafirmirati hrvatsku poljoprivredu kroz ekoproizvodnju, za koju bez sumnje imamo potencijala. Osim toga, Hrvatska mora raditi na promjeni strukture svoga gospodarstva prema proizvodnji tehnološki složenijih proizvoda s većom dodanom vrijednošću i stvoriti preduvjete za rast produktivnosti i razvoj privatnog sektora, posebno u segmentu malog i srednjeg poduzetništva.

NEPOPULARNE MJERE
Predsjednik EIB-ova ureda u Hrvatskoj upozorio je kako "novac bez reformi sam po sebi neće biti dostatan." Premijer je najavio hitno donošenje nacionalnog programa i plana oporavka: nove krizne mjere, porezna rasterećenja (ukida se i porez na promet nekretnina), smanjenje PDV-a, nastavak sveobuhvatnih reformi... Može li RH sve to provesti i koji bi trebali biti prioriteti?

- Naravno. O reformama također govorimo već godinama, no njih je puno lakše zazivati nego provoditi. Za ozbiljne reformske procese nužno je postići širi društveni konsenzus i povlačiti politički često nepopularne poteze. To može podnijeti samo stabilna Vlada u prvoj polovini mandata. Drugim riječima, sljedeće dvije godine ključne su za takve zahvate. Vlada u tom razdoblju može pronaći alibi za nepopularne reforme u borbi s posljedicama koronakrize, a pozitivni učinci reformi mogu biti evidentni do kraja mandata pa ne treba strahovati od gubitka popularnosti zbog provođenja reformi - naprotiv.

Hrvatskoj su potrebne korjenite reforme i sve one imaju zajednički nazivnik, a to je smanjenje javnih rashoda. U cilju toga nužno je što više racionalizirati i digitalizirati državnu upravu kako bismo je učinili jeftinijom i učinkovitijom. Osim toga, vjerojatno nikada nije bilo povoljnije vrijeme za reformu lokalnog sektora - prije svega smanjivanjem broja lokalnih jedinica, ali i unaprjeđivanjem njihova poslovanja te uspostavom standarda javnih usluga koje pružaju. Mirovinski i zdravstveni sustav su u postojećim okolnostima neodrživi i predstavljaju najveći fiskalni rizik za državu. Budući da je posljednjom mirovinskom reformom ostvaren određeni napredak, kada govorimo o prioritetnim reformama, lista prioriteta svakako treba uključivati i reformu zdravstvenog sustava. Dugovi u zdravstvu i liste čekanja problemi su od kojih više ne smijemo bježati. Konačno, dužnu pažnju treba pokloniti javnim poduzećima. Nužna je znatno aktivnija uloga države u upravljanju ovim značajnim portfeljem kako na razini sektora u cjelini tako i na razini pojedinačnih poduzeća.

Kada govorimo o prihodnoj strani proračuna, to jest o porezima, tada glavni cilj, pojednostavljeno rečeno, treba biti smanjenje cijene rada za poslodavca, a povećanje plaće za zaposlenika. Drugim riječima, treba nastaviti smanjivati porez na dohodak, a u manjoj mjeri se oslanjati na korištenje sniženih stopa PDV-a. One nepotrebno kompliciraju sustav pod parolom da se njima ispravlja regresivan učinak PDV-a. To je djelomično točno, ali građani s nižim dohodcima vjerojatno bi bili sretniji da im se za taj iznos rastereti plaća pa da mogu sami odlučiti na koji će način potrošiti taj novac.

VLASTITI RESURSI
S rebalansom proračuna se čeka. No stanje u turizmu ulijeva optimizam, u državni proračun slit će se više novca nego što se očekivalo u početku koronakrize. Zapravo je većina gospodarskih pokazatelja nadmašila očekivanja analitičara... Vaš komentar?

- Moram priznati da mi je laknulo kada sam vidio da smo dočekali kolovoz bez značajnijeg pogoršanja epidemiološke situacije. Šteta što nismo izdržali do kraja sezone i što su nas pojedine države stavile na crvenu listu te time prouzročile otkazivanje putovanja i prijevremeni povratak brojnih turista. Međutim, smatram kako možemo biti i više nego zadovoljni ostvarenim rezultatom jer da nam je netko u travnju ponudio ovakav scenarij, objeručke bismo ga prihvatili. Unatoč tome, iz ove situacije moramo izvući pouku kako ekonomija ne može ovisiti o turizmu. Turizam je, nažalost, podložan brojnim rizicima na koje ne možemo utjecati i kao takav mora biti sporedan ili bolje rečeno dodatan, a ne glavni generator razvoja gospodarstva. Osim toga, naša turistička ponuda i dalje se u najvećoj mjeri temelji na "suncu i moru", potrošnja gostiju prilično je niska, a povećana potražnja u ljetnim mjesecima velikim dijelom zadovoljava se uvozom umjesto domaćom proizvodnjom. U sektoru turizma još je izrazito naglašena sezonalnost i koncentracija turizma u nekoliko županija. Vršna opterećenja kreiraju evidentne probleme jer postojeća prometna i komunalna infrastruktura sve teže odolijeva pritisku povećanja broja gostiju, pa je pitanje koliko je takav koncept turizma dugoročno održiv. Smanjen broj turista na pojedinim lokacijama ove godine ponovno je otkrio njihove prave ljepote pa nam neke spoznaje iz ove turističke sezone možda pomognu jasnije profilirati hrvatski turizam i orijentirati koncept turističke ponude dominantnije prema kvaliteti, a ne kvantiteti.

Vaš komentar na nedavno objavljeni rekordni pad BDP-a od 15,1 %?

- Rekordni pad BDP-a nije neočekivan. On bi bio i daleko veći da je podbacila turistička sezona, što je bio jedan od mogućih, ako ne i izglednih scenarija tijekom ožujka i travnja. No pravo je pitanje jesmo li poduzeli sve što smo mogli kako bismo što spremnije dočekali taj pad. U proteklih nekoliko godina osiguran je značajan fiskalni prostor koji nam je pomogao amortizirati inicijalne negativne učinke krize. Unatoč pozitivnim makroekonomskim kretanjima, gospodarskom rastu i napretku koji je posljednjih godina ostvaren u okviru javnih financija, ekonomske posljedice ove krize su izazov s kojim ćemo se morati nositi još neko vrijeme. Moramo se stalno podsjećati kako je Hrvatska kao mala, otvorena ekonomija posebno podložna vanjskim utjecajima i šokovima. Ekonomije se u uvjetima ovakve krize zatvaraju, a do izražaja dolazi žilavost i samodostatnost nacionalnog gospodarstva.

Iako se pristupanjem EU-u Hrvatska priključila slobodnom kretanju robe, rada i kapitala na jedinstvenom tržištu, ovakve situacije podsjećaju kako pritom ne smijemo zanemariti vlastite resurse. Moramo težiti izgradnji nacionalnog ekonomskog sustava koji će biti održiv i samodostatan te utemeljen - prije svega - na razvoju i iskorištavanju vlastitih resursa. (D.J.)
Nažalost, još uvijek nismo identificirali ključne sektore, odnosno dobra i usluge na kojima planiramo temeljiti dugoročno održivi gospodarski rast i razvoj...
Moram priznati da mi je laknulo kada sam vidio da smo dočekali kolovoz bez značajnijeg pogoršanja epidemiološke situacije. Šteta što nismo izdržali do kraja sezone...
Unatoč gospodarskom rastu i napretku koji je ostvaren u okviru javnih financija, ekonomske posljedice koronakrize su izazov s kojim ćemo se morati nositi još neko vrijeme...
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

INTERVJU: ROSANDA MULIĆ, SPECIJALISTICA EPIDEMIOLOGIJE IZ SPLITA?

Vjerojatno ćemo svi kad-tad doći u kontakt s virusom

2

REPORTAŽA: ŽUMBERAČKO GORJE

Skrivena divljina Hrvatske: Kad misliš da padaš, priroda te diže

3

INTERVJU: GORDAN LAUC

Cjepiva će biti konačno i sigurno rješenje pandemije