Magazin
VJEČNA OPSESIJA MARSOM

Novi dom je na četvrtom planetu od Sunca
Objavljeno 5. rujna, 2020.
KOLONIZACIJA SOLARNOG SUSTAVA: POVRATAK NA MJESEC, A ONDA PRAVAC CRVENI PLANET...

Dok nas korona i dalje ubija u pojam (nažalost, neke i doslovce!), i što je najgore, nemoguće je ni u naznakama predvidjeti kad će pandemija prestati (svi čekaju cjepivo!), mnogo se toga virusu unatoč odvija ustaljenom dinam ikom, pri čemu se neka događanja u ovakvom globalnom koronakontekstu doimaju kao paralelna stvarnost koja nas ne samo nagoni na drukčije razmišljanje, nego i usput nasmijava, a nekoga, bogme, i dodatno zabrinjava. Drugim riječima, u histeričnoj virusorami koja je prozvana "nova normala", malo nečeg drugog što nema veze s koronom, bar ne izravno, uvijek dođe kao svojevrsni terapijski odmak od surove svakodnevice, pa makar taj odmak bude izvanzemaljski.

Uzmimo kao primjer ZNANOST, o kojoj mnogo toga ovisi, pa i spasonosno cjepivo protiv bolesti COVID-19! No, znanost danas nije samo bjesomučna utrka tko će i kad prvi proizvesti učinkovito cjepivo protiv koronavirusa, nego i područje znanja, tehnologije i tehnike usko povezane sa svemirskim istraživanjima koja ne pokazuju znakove posustajanja ni u SAD-u, ni u Rusiji, ni u EU-u, ni u Aziji (Kina), pa čak ni, vjerovali li ne, u arapskom svijetu. Od svih tih svemirskoznanostnih istraživanja, teorije i prakse, posebna se pozornost i dandanas posvećuje jednoj od davnina golemoj opsesiji kad se radi o čovjeku i njegovoj želji da, ako ne baš dotakne druge galaksije, onda bar sleti na bliskog susjeda Zemlje, zvanog planet Mars.

O Crvenom planetu je riječ, koji ljudski rod "muči" još od pretpovijesti, a konkretnije od starog Rima, za čiju civilizaciju Mars nije bio samo daleki planet (doduše, to su samo rijetki shvaćali!), nego što je bilo daleko važnije - bog rata! Zapravo, Mars (lat.; starija italska imena Mavors, Maurs, Mamers), najprije je bio italski bog plodnosti, polja, šuma i proljeća, kojemu je bio posvećen ožujak (mart) (Martius), a zatim bog rata. Rimljani su ga smatrali osnivačem i zaštitnikom svoje države jer je, prema tradiciji, Rim osnovao njegov sin Romul. Za njegov se kult brinuo svećenički kolegij Salijaca. Poslije se Mars ratnik izjednačuje s grčkim Aresom. Najstariji Marsov hram stajao je na Martovu polju, gdje su se održavale vojne vježbe i narodne skupštine. U Marsovo svetište na forumu, gdje su se čuvali "Marsovi štitovi", morao je doći svaki vojskovođa prije polaska u rat i obećati Marsu ocu (Marspiter) dio ratnoga plijena. Najveličanstveniji hram podignuo je August, Marsu osvetniku (Mars ultor, tj. osvetnik nad Cezarovim ubojicama). Sve to lijepo piše na portalu hrvatskileksikon.hr.

Mars je, daklem, zaživio u rimskoj mitologiji i odatle se tijekom srednjeg vijeka, renesanse i razvoja znanosti, poglavito astronomije, prometnuo u trajni "objekt čežnje" čovjeka koji je shvatio da Zemlja nije ravna ploča nego je kugla te da se, osim Zemlje, oko Sunca vrte i druga okrugla nebeska tijela u solarnom sustava poput "bliskog rođaka" Marsa udaljenog od Zemlje "tričavih" 50 i nešto milijuna kilometara, ovisno o položaju u određenom trenutku.

O Marsu u masovnoj popularnoj kulturi (SF, film, književnost, strip, glazba...), kao i o Marsu u teorijama urota, nekom drugom prigodom...

OD ROVERA DO ČOVJEKA
Vratimo se, daklem, u vrijeme sadašnje, na konkretne stvari, na vijesti kojima nas zatrpavaju svjetske agencije, uključujući i našu Hinu. Tako smo se krajem srpnja ove godine podsjetili da robotski roveri i sonde slijeću na Mars već pedesetak godina, ali da još uvijek nitko sa sigurnošću ne može precizirati kad će na Crveni planet napokon kročiti čovjek. Stručnjaci vjeruju da su tehnički izazovi gotovo riješeni, ali konačnu odluku donosi politika, i zbog toga je budućnost kolonizacije Marsa neizvjesna.

Bilo kako god i bilo kad, NASA-in program ljudskog istraživanja Mjeseca Artemis, predviđa ponovno slanje ljudi na Zemljin prirodni satelit do 2024., i korištenje ondje stečenih iskustava kao pripremu za Mars. Najambicioznije obećanje o odlasku na Mars izrekao je 1990. tadašnji američki predsjednik George Bush stariji, koji je obećao čovjeka na Crvenom planetu do srpnja 2019., odnosno do pedesete godišnjice slijetanja na Mjesec. Teško je promašio, a obećanje očito nisu ispunili ni Bush junior, pa ni njegovi nasljednici.

"Vidio sam valjda 10.000 grafika, tablica, različitih ideja o tome kako stići do Marsa", rekao je G. Scott Hubbard, profesor na Stanfordu, i bivši dužnosnik NASA-e te dodao: "No to nitko nije želio financirati". A onda su se Marsom počeli baviti Elon Musk i Jeff Bezos, kroz svoje tvrtke SpaceX i Blue Origin, gradeći goleme i moćne rakete koje su u stanju prenijeti tone materijala prema Marsu.

S tim u vezi važna su iskustva iz dvadeset godina života i rada na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), koja su umirila znanstvenike kada su posrijedi opasnosti koje bi radijacija i bestežinsko stanje mogli predstavljati na sedmomjesečnom putovanju do Marsa. Bez sumnje, bilo bi posljedica na organizam, no one se smatraju prihvatljivima. Ostanak na Marsu trajao bi 15 mjeseci, koliko je potrebno da se oba planeta ponovno nađu na istoj strani Sunca. Temperatura na površini u prosjeku bi iznosila -63 stupnja Celzijevih, ali za takve situacije postoje zaštitna odijela i zakloni. No, u slučaju medicinske hitnosti, evakuacija je zbog udaljenosti nemoguća. To, pak, znači opasnost da bi neki na Marsu mogli umrijeti!

OD NASA-e DO KINEZA
U iznova povećanom zanimanju za Mars američka NASA je i dalje nezaobilazna. Tako je krajem srpnja 2020. NASA-in rover Perseverance (ustrajnost) lansiran na put prema Marsu u misiju koja će tragati za znakovima mogućeg života u prošlosti susjednoga nam planeta. Raketa Atlas 5 lansirana je s Cape Canaverala i prve faze leta i odvajanja potisnih dijelova letjelice prošle su prema planu. Misija na Mars NASA-e vrijedna je 2,4 milijarde dolara, a letjelica bi trebala doći do Marsa u veljači iduće godine. Robotski rover veličine automobila sa šest kotača trebao bi na površinu Marsa donijeti i minihelikoper i testirati opremu za buduće misije s ljudskom posadom na četvrti planet od Sunca. "Ovo je deveto slijetanje na Mars, pa s time imamo iskustva", kazao je upravitelj NASA-e Jim Bridenstine. Perseverance bi trebao sletjeti na dno kratera "Jezero", dubok 250 metara. Jezero koje je postojalo prije 3,5 milijardi godina, prema mišljenju znanstvenika, moglo bi sadržavati dokaze mogućeg života mikroba u prošlosti Marsa.

DUGOROČNA RJEŠENJA
U trku prema Marsu odavno su uključeni i Kinezi. Njihov rover nedavno je poletio sa Zemlje na Mars u sklopu prve takve misije u povijesti Kine, ondje će istraživati geologiju Crvenog planeta. Robot na šest kotača lansiran je u zaštitnoj sondi iz svemirske postaje Wenchang na raketi Long March 5, a u Marsovu orbitu trebao bi stići u veljači iduće godine. Rover nazvan Tianwen-1 (Pitanja nebu) neće sletjeti na površinu Marsa kad onamo stigne, jer će još dva do tri mjeseca biti u orbiti, što će inženjerima omogućiti procjenu atmosferskih uvjeta na Crvenom planetu prije nego što počne opasno spuštanje. Ovu strategiju uspješno je koristila NASA sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Tianwen-1 jedna je od triju misija koje na Mars odlaze u razmaku od 11 dana.

Mnogi, naravno, i dalje dvoje može li se Muskov i Bezzosov (i svih drugih) plan ostvariti za njihovih (naših) života. Pritom se navode još neki naizgled banalni problemi, oni fizičke naravi, također i vrlo opasni, poput primjerice lomovi udova, no za utjehu, oni se mogu riješiti gipsanjem, kaže Dan Buckland, inženjer i liječnik sa sveučilišta Duke, koji surađuje s NASA-om. Dijareja, bubrežni kamenci i upala slijepog crijeva, općenito se mogu liječiti i na Marsu, izuzev onih 30 posto slučajeva upala slijepog crijeva koje se moraju riješiti operativnim zahvatom. Opširnim ispitivanjem genetike i obiteljskog stabla astronauta uvelike se može smanjiti vjerojatnost da će član posade oboljeti od raka tijekom trogodišnje misije. "U zdravstvenom smislu ne vidim prepreku za odlazak na Mars", zaključuje Buckland.

S tehničke strane, veliko bi pitanje bila zaštita nastambi i vozila od pješčanih oluja. "Mars je jedinstven po tim olujama", rekao je dužnosnik NASA-e Robert Howard. One mjesecima mogu blokirati Sunce, što znači da bi u tim razdobljima solarni paneli bili beskorisni. Zato će ljudima ondje trebati mali nuklearni reaktori, a i za to već postoji projekt. Krajnji cilj je proizvodnja materijala na licu mjesta, pri čemu bi se koristili tamošnji resursi, vjerojatno 3D printeri.

Važno je i pitanje za buduće pionire u osvajanju Marsa kako zapravo provesti dugoročno održivu i učinkovitu kolonizaciju planeta? Elon Musk je predložio kolonizaciju na način da prva ekspedicija sagradi tvornicu koja će tamošnju vodu i ugljikov dioksid iz atmosfere pretvarati u kisik i metan. "Biti vrsta koja naseljava više planeta mnogo je bolje nego biti vrsta koja naseljava samo jedan", rekao je ambiciozni Musk 2017. godine. Robert Zubrin, aeronautički inženjer i pisac, veliki je zagovornik stvaranja "novih ogranaka ljudske civilizacije". Ogorčen je zbog toga što od zadnjega ljudskog koračanja po Mjesecu 1972. nije napravljen nikakav napredak. "To je kao da se Kolumbio prvi put vratio iz Novoga Svijeta i da su mu (kralj i kraljica) Ferdinand i Izabela rekli: ‘Pa što onda, mi za to nismo zainteresirani‘", rekao je Zubrin. No nisu svi uvjereni u to. "Dosta je tih gluposti", kaže egzobiolog Michel Viso iz CNES-a, francuske svemirske agencije. "Imamo čudesan planet s atmosferom, s kisikom, vodom. Nitko nema pravo zavaravati ljude da misle kako postoji plan B, ili planet B".

Sve u svemu, ponovni put na Mjesec više nitko ne dovodi u pitanje, no do Marsa ipak će trebati mnogo više znanja, novca i strpljenja. Musk i Bezzos novca imaju, ali ne i strpljenja, uostalom kao ni mnogi znanstvenici, bogati investitori, nezavisni financijeri, pa i države kakve su SAD pod Trumpom, Rusija pod Putinom, Kina, bogati Arapi... Svima njima Mars je san svih snova, korak prema vječnosti i novo osvajanje slobode u "novom normalnom" kad korona mijenja mnogo toga (ekonomija), ali ipak ne mijenja stare opsesije da se čim prije nogom stupi na Mars i još jednom trijumfalno najavi kako je i to mali korak za čovjeka, ali još jedan veliki za čovječanstvo na putu prema zvijezdama. Pritom se čini da više uopće nije presudno to što je najveća prepreka trajnoj zemaljskoj prisutnosti na Marsu uvjeriti ljude da prihvate mnogo veći rizik nego na Mjesecu, ili ISS-u. I, naposljetku, treba ponoviti i to da se odande neće svi vratiti. To je možda i dobra opcija, s obzirom na sve što se sad događa na planetu zvanom Zemlja. Ili kako to pjeva Prljavo kazalište: "Zaustavite Zemlju, silazim/nije mi do ničeg, odlazim...".

Priredio i napisao: Darko JERKOVIĆ
Robert Zubrin, aeronautički inženjer i pisac, ogorčen je zbog toga što od zadnjega ljudskog koračanja po Mjesecu 1972. nije napravljen nikakav napredak...
U trku prema Marsu uključeni su i Kinezi. Njihov rover nedavno je poletio sa Zemlje na Mars u sklopu prve takve misije, a ondje će istraživati njegovu geologiju...
Krajem srpnja NASA-in rover Perseverance lansiran je prema Marsu u misiju koja će tragati za znakovima mogućeg života u prošlosti susjednoga nam planeta...
Atomsko bombardiranje
Kao gost emisije The Late Show With Stephen Colbert, ekscentrični milijunaš Elon Musk još je 2015. ispalio kako bi se Mars mogao malo “zagrijati” bacanjem termonuklearnih bombi na njegove polove. To je voditelja Colberta tada navelo da ga javno nazove “superzlikovcem”. Musk je svoju ideju pojasnio nekoliko tjedana kasnije na promociji solarnih panela Solar City. Tada je rekao kako bi cilj bombardiranja bio stvaranje dva minijaturna “sunca” nad polovima Crvenog planeta. Teoretski, bombardiranje bi izazvalo isparavanje vode zarobljene u ledu na Marsovim polovima. U atmosferu bi se tako ispustio i ugljični dioksid, čime bi se na Marsu stvorio efekt staklenika. Muskova ideja o bombardiranju Marsa kako bi se njome potaknuli uvjeti za život, zapravo (još) ne pije vodu. Naime, prošle su godine istraživači sa sveučilišta u Koloradu i Sjevernoj Arizoni ispitivali mogućnost korištenja CO2 u teraformiranju Marsa, da bi na kraju zaključili kako to neće biti moguće. Bar ne uporabom današnjih tehnologija. Studija objavljena u časopisu Nature Astronomy identificirala je dva problema. Kao prvo, na Marsu jednostavno nema dovoljno zarobljenog ugljičnog dioksida da se njegovim oslobađanjem proizvede željeni učinak. Drugo, čestice iz Marsove atmosfere stalno se gube u dubokom svemiru, pa bi ispareni CO2 polako, ali sigurno, iscurio iz atmosfere. Ako ništa drugo, majice s natpisom kojim je Musk pozvao na bombardiranje Marsa mogu se nabaviti putem interneta, baš kao i prigodne naljepnice. A kako teraformirati Mars, može se vidjeti u filmu Total Recall Paula Verhoevena, iz 1990. godine. (H/DJ)
Emirati u svemiru
Lansiranje rakete na kojoj je svemirska letjelica “Nada”, u srpnju ove godine, označilo je početak prve arapske svemirske misije na Mars. Raketa sa sondom bez posade “Al-Amal” lansirana je iz svemirskog centra Tanegašima, na jugu Japana. Projekt Emirata jedan je od tri za Mars, među kojima su “Tianven-1” iz Kine i “Mars 2020” iz SAD-a, koji žele iskoristiti razdoblje kad je Mars najbliži Zemlji. U listopadu Mars će biti, prema američkoj svemirskoj agenciji NASA, udaljen od Zemlje “samo” 62,07 milijuna kilometara. “Nada” bi trebala dosegnuti orbitu Marsa u veljači 2021. i tako označiti 50. godišnjicu ujedinjenja Ujedinjenih Arapskih Emirata, saveza sedam emirata. Za razliku od druge dvije spomenute misije na Mars, ova se neće spustiti na površinu Crvenog planeta, nego će provesti u orbiti čitavu marsovsku godinu, odnosno 687 dana. Iako je cilj misije sveobuhvatna slika atomsferske dinamike Marsa, sonda postavlja temelj za mnogo veći cilj - gradnju ljudskog staništa na Marsu u idućih sto godina. UAE želi da taj projekt bude izvor inspiracije za mlado arapsko stanovništvo u regiji koja je stalno razarana sektaškim sukobima i ekonomskim krizama. Omran Sharaf, projektni upravitelj misije, kazao je da će sonda “Nada” pružiti posebnu perspektivu Crvenog planeta: “Ono što je jedinstveno u pogledu misije je to da će prvi put znanstvena zajednica diljem svijeta imati uvid u atmosferu Marsa u različito vrijeme u različitim sezonama”. (H/DJ)
I Hrvati lete na Mars
U Nizozemskoj je započeo projekt „Mars One“ koji sakuplja dragovoljce spremne za putovanje na Crveni planet i život na tom dalekom djeliću kozmosa. Kandidata ima i iz Hrvatske – čak sedam Hrvata želi preseliti na Mars – ali njihov identitet nije poznat. Njemački mediji objavili su, pak, izjavu Stephana Güntera (44), profesionalnog pilota i učitelj letenja, koji smatra da ima velike šanse da se preseli na Mars. “Svemirska putovanja ono su što me zanima otkako znam za sebe, i to je u svakoj stanici mog tijela. Oduvijek sam želio u svemir”, kaže Stephan Günter. Misija “Mars One” zakazana je za 2022. godinu, kada će orbite Marsa i Zemlje biti približene, pa će biti potrebno samo osam mjeseci putovanja. „Mars One“ je projekt nizozemske zaklade na čijem je čelu Bas Lansdorp. U roku od deset godina preseliti bi trebalo četiri osobe na Mars radi osnivanja trajne kolonije. (H/DJ)
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

INTERVJU: ROSANDA MULIĆ, SPECIJALISTICA EPIDEMIOLOGIJE IZ SPLITA?

Vjerojatno ćemo svi kad-tad doći u kontakt s virusom

2

REPORTAŽA: ŽUMBERAČKO GORJE

Skrivena divljina Hrvatske: Kad misliš da padaš, priroda te diže

3

INTERVJU: GORDAN LAUC

Cjepiva će biti konačno i sigurno rješenje pandemije