Magazin
INTERVJU: MARKO TOMLJANOVIĆ

Ključno je učiniti sve da opstanu mala i srednja poduzeća
Objavljeno 22. kolovoza, 2020.
DOC. DR. SC. MARKO TOMLJANOVIĆ, EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

Za početak, potrebno je istaknuti kako je Republika Hrvatska, kao mala i otvorena ekonomija, uvelike osjetljiva na kretanja na globalnoj razini, a pogotovo na šokove, a među koje trenutačna koronakriza zasigurno ulazi. U takvoj situaciji gospodarski rast i međunarodna konkurentnost Republike Hrvatske su uvelike vezani i za globalne trgovinske tijekove, a koji su u trenutačnoj situaciji znatno narušeni. Poseban izazov hrvatskoga gospodarstva predstavlja i velika vezanost za kretanja u turizmu, a što je više puta naglašeno od početka koronakrize, a čija pozitivna kretanja u ovoj specifičnoj sezoni predstavljaju svojevrsno iznenađenje - kaže doc. dr. sc. Marko Tomljanović s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, te dodaje:

- Od ostvarivanja punopravnoga članstva u EU-u Republika Hrvatske je, zbog svojih ekonomskih, političkih i društvenih obilježja, netoprimateljica financijskih sredstava iz europskoga proračuna. U tijeku pregovaračkoga procesa o uključivanju u EU, uz povećanje tržišta, ekonomiju obujma, makroekonomsku povezanost, jačanje demokracije i stabilnost institucija, mogućnost sudjelovanja na unutarnjem europskom tržištu te nove prilike za hrvatske poduzetnike, kao najveća prednost članstva identificirano je korištenje europskih financijskih sredstava, prvenstveno kroz europske strukturne i investicijske fondove. Međutim, svjedoci smo kako u prvome razdoblju članstva Republika Hrvatska nije na najbolji način iskoristila sve mogućnosti koje su pred nju stavljene. Kao prvi razlog nameće se prekratko razdoblje (uključivanje usred financijske perspektive), dok značajniji razlog, a i izazov za budućnost predstavlja nužnost razvoja apsorpcijskih kapaciteta, a što je kao prioritet postavljeno već samim početkom korištenja europskih financijskih instrumenata sredinom 2000-ih godina. U skladu s time, Republika Hrvatska mora se orijentirati prema znanju i obrazovanju te stvaranju kvalitetnih kadrova sposobnih iskoristiti raspoloživa financijska sredstva te ih staviti u funkciju ostvarivanja gospodarskoga rasta i konkurentnosti. Nadalje, premda je punopravno članstvo Republike Hrvatske u EU-u (ponekad i opravdano) dugo vremena (i još uvijek) kritički sagledavano od strane određenih skupina, potrebno je istaknuti kako se dugoročni učinci članstva mogu sagledavati tek nakon protoka određenoga vremena (otprilike 10 godina). Stoga, Republika Hrvatska bi, uz uspješnu amortizaciju šokova i provedbu kvalitetnih strukturnih reformi, konkretne učinke mogla vidjeti sredinom i krajem sljedeće financijske perspektive.

PODNOŠLJIV PAD BDP-a
Hrvatska će iz EU fonda oporavka i sedmogodišnjeg proračuna na raspolaganju imati čak 22 milijarde eura. Kako iskoristiti taj novac na najbolji način za oporavak RH ekonomije

- Dodijeljena sredstva Republici Hrvatskoj u sljedećem proračunskom razdoblju nisu slučajnost, već su rezultat dosadašnjih napora prema prilagodi gospodarstva i društva europskim i svjetskim standardima. Sagledavajući strukturu novog proračuna, razvidno je kako se ona naslanja na dosadašnje suvremene paradigma europskoga rasta i razvoja započete Lisabonskom strategijom te posebno kroz strategiju EUROPA 2020, gdje je prioritet stavljen na ostvarivanje pametnoga, održivoga i uključivoga rasta, kroz sve veću orijentaciju prema obrazovanju, inovacijama, digitalizaciji i digitalnoj transformaciji te njihovim produktima, a koji su postali ključan pokretač gospodarskoga rasta i konkurentnosti u suvremenim gospodarskim uvjetima. Isto tako, europski proračun prepoznaje globalne izazove (migracije, terorizam sigurnost i, naravno, COVID-19) te fokus svojega budućega financiranja usmjerava prema tim područjima. Republika Hrvatska bi se u sljedećem razdoblju trebala, kroz kvalitetne instrumente suočavanja s krizom, orijentirati prema daljnjem ostvarenju procesa konvergencije i ostvarivanju kohezije, temeljene na "pametnim" izvorima gospodarskoga rasta, čime će se omogućiti definiranje i implementacija te dinamičko upravljanje strukturnim promjenama.

Određena količina kriznih sredstava u iznosu od gotovo 89 milijuna eura uskoro stiže u Republiku Hrvatsku, a usmjerena je pomoći Zagrebu u saniranju posljedica potresa. Pritom, uvijek se postavlja pitanje načina korištenja sredstava, tj. hoće li ona biti usmjerena najpotrebitijima te koji će projekti biti financirani. Regionalna politika EU-a je kao osnovni cilj istaknula potporu gospodarskom rastu i održivom razvoju kroz ulaganje u ljudski i fizički kapital, u skladu s načelom financijske solidarnosti. Stoga, trošenje raspoloživih sredstava trebalo bi ići u tom smjeru, uz poštovanje načela transparentnosti, programiranja, partnerstva, sufinanciranja, transparentnosti te supsidijarnosti.

Odnedavno, uz ublažavanje mjera, vidimo da se stanje ipak koliko-toliko popravlja... možemo li do kraja godine izbjeći najgori scenarij o padu BDP-a od 11 do čak 15 posto? I o čemu to najviše ovisi?

- Popuštanje mjera i mudro upravljanje krizom je u slučaju Republike Hrvatske bio očekivan i poželjan korak. Naime, nastavak sveopće obustave gospodarskih aktivnosti povukao bi hrvatsko gospodarstvo u još dublju provaliju. Ako se osvrnemo na procjene Hrvatske narodne banke s početka godine, a koje su prognozirale gospodarski rast od 2,8% te naznake povećanja zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti, vidljivo je kako je koronakriza stigla kao neočekivani udarac za hrvatsko i svjetsko gospodarstvo. O stvarnim razmjerima "štete" ozbiljnije se počelo raspravljati u ožujku i travnju zbog sveopćega zastoja gospodarskih aktivnosti. Ipak, optimizam u cijeloj ovoj "crnoj" situaciji bar malo podgrijava iskustvo Republike Hrvatske iz prethodnih gospodarskih kriza. Premda neke skupine ekonomista prognoziraju pad BDP-a od 11 do 15 %, ipak je potrebno orijentirati se na predviđanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Europske komisije te Vlade Republike Hrvatske o padu gospodarstva od otprilike 9,4 %. Naravno, i ovakve projekcije nisu svijetle ni pozitivne, međutim daju određenu nadu te djeluju u smjeru smanjivanja panike među stanovništvom i poduzetnicima. Međutim, ministar financija Zdravko Marić najavljuje nove projekcije gospodarskih kretanja za početak rujna te će tada situacija biti još jasnija. Predviđanja Hrvatske narodne banke ukazuju na relativnu kratkoročnost ove krize (naravno, u usporedbi s prethodnom koja je trajala šest godina) te dostizanje razina rasta iz 2019. godine u 2022. godini. Bez obzira na sve, Republika Hrvatska trebala bi nastaviti svoj put suočavanja s krizom, posebno kroz orijentaciju na pomoć i osiguranje opstanka malih i srednjih poduzeća, koja predstavljaju okosnicu hrvatskoga i europskoga gospodarstva, te se orijentirati na stanovništvo i radnike koji su se u ovoj nepovoljnoj gospodarskoj i društvenoj situaciji našli u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. U skladu s time, Republika Hrvatska mora racionalno i efikasno iskoristiti raspoložive financijske instrumente u svojoj borbi sa suočavanjem s posljedicama krize. Također, posljednji istupi guvernera Borisa Vujčića sugeriraju kako uključivanje Republike Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II) osigurava gospodarstvu snažniju i konkretniju potporu Europske središnje banke. Na putu prema uvođenju eura hrvatsko gospodarstvo nastavit će ispunjavati kriterije nominalne, a posebno realne konvergencije, u cilju stvaranja gospodarstva sposobnog za suočavanje s globalnim izazovima i konkuriranje u međunarodnom okruženju. Naposljetku, prilikom implementacije mjera ekonomske politike u kontekstu krize potrebno je istaknuti kako se one ne smiju orijentirati u cijelosti na kratki rok, već moraju osigurati stabilizaciju u srednjem roku od dvije do tri godine, što je na tragu rezultata istraživanja vodećih hrvatskih ekonomista. Oni ističu kako je potrebno voditi računa o različitoj osjetljivosti pojedinih sektora na učinke krize (npr. građevinarstvo, koje najsnažnije reagira u srednjem roku).

Premijer je za jesen najavio donošenje nacionalnog programa i plana oporavka, a bit će nužan i rebalans proračuna. No stanje u turizmu ulijeva optimizam, u državni proračun slit će se više novca nego što se to očekivalo u početku koronakrize. Zapravo je većina gospodarskih pokazatelja nadmašila očekivanja analitičara... Vaš komentar?

- Definiranje i implementacija nacionalnoga programa plana i oporavka predstavljaju logičan korak Republike Hrvatske u suočavanju s posljedicama krize te prema daljnjem smanjivanju razvojnih razlika i približavanju razvojnim razinama usporedivih europskih zemalja članica te razvojnim pravcima EU-a. Naime, nacionalnim programom, koji bi se uvelike trebao naslanjati na Europski zeleni plan, istaknuta je nužnost orijentacije prema "zelenim" politikama te svim aspektima digitalizacije i digitalne transformacije, a što u konačnici podrazumijeva ostvarivanje održivoga razvoja i konkurentnosti. Ovakav smjer daljnjega razvoja gospodarstva će, kao što sam prethodno istaknuo, stvoriti kvalitetne temelje za definiranje i implementaciju strukturnih reformi koje bi trebale u konačnici rezultirati povećanjem plaća, poboljšanjem uvjeta rada te stvaranjem kvalitetnih radnih mjesta, te kreiranjem kvalitetne infrastrukture nužne za korištenje raspoloživih sredstava za suočavanje s posljedicama krize. Kriza izazvana koronom naglo je promijenila strukturu proračunskih prihoda i rashoda. Rebalans proračuna je očekivan korak. Međutim, ključno pitanje u svemu ostaje odluka Vlade o područjima u kojima će biti učinjeni najznačajniji rezovi.

SPAŠAVANJE TURIZMA
Što se tiče turizma, koji zauzima gotovo 20 % hrvatskoga BDP-a, dosadašnja kretanja svakako predstavljaju pozitivnu vijest, posebno u kontekstu crnih prognoza iz travnja i ožujka. Hrvatska turistička zajednica je u svojim projekcijama izrazila nadu kako ćemo na temelju sadašnjega stanja, uz izuzetak znatnijeg pogoršanja epidemiološke situacije, ostvariti 40 - 50 % prošlogodišnjega stanja dolazaka i noćenja turista. Pritom, Republika Hrvatska se našla u povoljnoj poziciji jer se krajem svibnja i početkom lipnja afirmirala kao relativno sigurna destinacija. Međutim, zbog ublažavanja mjera broj zaraženih počinje ponovno rasti, a što kao posljedicu ima restrikcije od pojedinih zemalja članica EU-a. Također, pozitivnu stranu hrvatskoga turizma predstavlja i činjenica kako gotovo 90 % turista dolazi iz EU-a i ostalih europskih zemalja cestovnim putem, tj. osobnim automobilima, što se pokazalo kao znatna prednost u situaciji zatvaranja zračnih luka i ograničavanja ulaska turista iz trećih zemalja. Ipak, za konačne ocjene ovogodišnje turističke sezone potrebno je pričekati događaje do kraja kolovoza te ocijeniti stanje u posezoni, a koja se u posljednjim godinama pokazala kao značajan aspekt hrvatskoga turizma. (D.J.)
Republika Hrvatska mora racionalno i efikasno iskoristiti raspoložive financijske instrumente u svojoj borbi sa suočavanjem s posljedicama krize...
Možda ste propustili...

PROF. DR. SC. DARKO DUKOVSKI, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

Opasno je sadašnje stanje prihvatiti kao normalno

STELLA KYRIAKIDES POVJERENICA EK-a ZA ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

Aplikacije će pomoći da prekinemo lance prijenosa zaraze

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana