Magazin
IZV. PROF. DR. SC. JOSIP MIKULIĆ

Rezultati potvrđuju da je Hrvatska turistički endem i fenomen
Objavljeno 14. kolovoza, 2020.

Pandemija COVID-19 izazvala je najveću krizu u turizmu kakvog znamo, a puni razmjeri štete tek će se vidjeti. Ipak, treba imati na umu jednu specifičnost ove krize, a to je da ona nije posljedica uništenja ili razaranja, kao što je to slučaj zbog ratova ili prirodnih katastrofa. Možemo reći da su turistički tokovi, kao i mnoge ekonomske aktivnosti povezani s turizmom i putovanjima, pauzirani, te samo čekaju zeleno svjetlo za ponovnu reaktivaciju. Zeleno svjetlo u ovom kontekstu znači stabilna epidemiološka slika u receptivnom i emitivnom području te mogućnost prelaska granica - kaže izv. prof. dr. sc. Josip Mikulić, pročelnik Katedre za turizam Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, viši znanstveni suradnik Instituta za turizam u Zagrebu.

Koje su destinacije najpogođenije koronakrizom...?

- Paušalno možemo reći da su najpogođenije one destinacije koje su imale ili još uvijek imaju loše epidemiološke performanse te destinacije koje ovise o zračnom prometu, dakle destinacije koje su daleke od svojih emitivnih tržišta. To je i glavni razlog zašto se u Hrvatskoj reaktivacija turizma dogodila ranije i u puno većem obujmu u usporedbi s brojnim drugim turističkim zemljama: Hrvatska je blizu nekim od najjačih emitivnih tržišta svijeta, a turisti iz tih zemalja mogu autom doći do nas. To danas znaju sve ptice na grani, no zbog ove činjenice, u kombinaciji s ekstremnom sezonalnosti našeg turizma, zajedno s dr. sc. Damirom Krešićem, ravnateljem Instituta za turizam u Zagrebu, još sam na početku pandemije predviđao puno optimističniji rasplet ovogodišnje turističke sezone nego što su to predviđali Ministarstvo turizma, HTZ, konzultanti te sama turistička poduzeća i poduzetnici. Na kraju, nije ovo ni prvi respiratorni sindrom koji je uzdrmao globalne turističke tokove (npr. SARS, MERS), iako je ova pandemija globalna i mnogo većih razmjera od svega što smo dosad vidjeli.

FAKTOR SEZONALNOSTI
Premda su štete koje trpi turizam velike, ipak se nisu ostvarila crna predviđanja da će ovogodišnja turistička sezona u Hrvatskoj biti dramatično loša, gotovo apokaliptična, kako su mnogi najavljivali na početku pandemije...?

- Jasno je da će prihodi od turizma ove godine biti znatno manji nego prethodnih nekoliko godina, što će prouzročiti i već sada izaziva velike probleme proračunu. Direktna šteta za brojna poduzeća i poduzetnike možda i neće biti tolika, jer su prilagodili svoje poslovanje promijenjenim uvjetima na tržištu, i prebrodit će ovu godinu. Međutim, nije se dogodio apokaliptični scenarij koji su predviđali gotovo svi na početku koronakrize (i do 90 % pada), te je već sada izvjesno da će rezultati biti znatno bolji od službene projekcije Ministarstva od 30 % u odnosu prema 2019., ili čak pesimističnijih prognoza nekih konzultantskih kuća.

U kontekstu optimizma, koji spominjete, i po meni očekivanog oporavka naše sezone u ljetnim mjesecima, možemo svjedočiti i jednom zanimljivom fenomenu, a to je da turisti u prosjeku duže borave u Hrvatskoj nego prethodne godine. Tako su u posljednjem tjednu srpnja dolasci bili na razini 50,9 % u odnosu prema 2019., a noćenja na čak 65,2 %. Drugim riječima, turisti u prosjeku ostaju duže u destinaciji. To je dijelom posljedica nižih cijena, kratkoročnih otkazivanja koja omogućuju duži boravak onim turistima koju su već u objektu te prije svega natprosječno visokog udjela obiteljskih "sunce i more" turista koji borave minimalno sedam dana (a često i duže), dok s druge strane nema poslovnih skupova, konferencija, city breakova, kružnih putovanja mladih turista koji borave u hostelima, dakle turista koji uobičajeno imaju kratak boravak ove je godine zanemarivo malo.

Kada pogledamo kako smo krenuli u "špicu špice", tj. u naš najjači turistički mjesec, kolovoz, možemo svjedočiti dodatnom povećanju na razinu 70 % lanjskog rezultata. Ako se ovakav trend nastavi, onda bi kolovoz mogao završiti na 80 % prošlogodišnjeg rezultata, a "špica" bi se mogla proširiti i prema rujnu, pod uvjetom da se pozitivna epidemiološka situacija održi i vrijeme bude dobro. Pritom su se neka od najvažnijih emitivnih tržišta gotovo potpuno oporavila. Tako su Nijemci na 93,1% noćenja (u odnosu prema istom razdoblju 2019.), Slovenci na 92,0 %, a Poljaci su "prebacili" i na razini su 100,8 % (!) u odnosu prema prošloj godini.

U kontekstu oporavka sezone valja si dočarati već spomenutu "ekstremnu" sezonalnost našeg turizma. Ona je uz visoku koncentraciju potražnje u našoj neposrednoj geografskoj blizini (tržište EU-a) glavni faktor oporavka kojemu svjedočimo. Tako smo u posljednja dva tjedna srpnja ove godine (2020.) ostvarili onoliko noćenja koliko smo ostvarili prošle godine (2019.) u prvih pet mjeseci (1. siječnja - 31. svibnja), kada nije bilo pandemije! Možemo slobodno reći da nam sezonalnost u ovoj situaciji definitivno ide naruku, a aktualni rezultati potvrđuju da je Hrvatska turistički endem i fenomen jer smo u ovom trenutku jedina turistička zemlja koja ima turističku aktivnost koja je blizu prošlogodišnjoj, u Europi, a i šire. No daleko od toga da naš turizam nema brojnih problema i prostora za unapređivanje. Čak bih se usudio reći da u ovoj krizi imamo više sreće nego pameti. Radi se u biti o nevjerojatnom spletu poticajnih čimbenika i okolnosti zbog kojih je naš turizam pokazao iznimnu otpornost u ovoj krizi.

Gledajući širu sliku, postoji li kod nas uopće krizni menadžment u turizmu, koji bi bio efikasan u sadašnjim okolnostima?

- Mogu se ovdje odmah nadovezati na prethodno rečeno. Naš turizam zasad pokazuje zavidne performanse u usporedbi s konkurentima, no nije to posljedica spremnosti, razrađenih scenarija i integriranog upravljanja rizicima u okviru kriznog menadžmenta na razini destinacija. Ponavljam, specifičan splet okolnosti je taj koji našu ljetnu sezonu čini iznimno žilavom, da ne kažem neuništivom. A u uz to smo imali i puno sreće. Pritom svakako treba naglasiti da smo kada su u pitanju epidemiološke mjere ‘gotovo savršeno odigrali‘, što je bio nužan preduvjet za to da se turistička aktivnost u Hrvatskoj ozbiljnije aktivira. Aktivni krizni menadžment na razini destinacije kod nas u biti i ne postoji, a koronakriza je pokazala da je to nešto što će nam u budućnosti svakako trebati.

RASKRINKAN MIT
Kad na kraju godine, ali i na kraju pandemije, budemo svodili račune za turizam u vrijeme korone i nakon korone, kakvi su zaključci mogući?

- Iako pandemija još traje, već sada možemo zaključiti nekoliko stvari. Prvo, naš je turizam još jednom profitirao od sigurnosti u odnosu prema važnim konkurentima na Mediteranu, najznačajnije receptivne turističke regije na svijetu, međutim, ovaj put zbog zdravstvene, a manje društveno-političke sigurnosti, kao što je to bio slučaj prijašnjih godina (npr. kriza u Grčkoj, nemiri u Turskoj i Egiptu, teroristički napadi u Tunisu…). Drugo, čini se da je raskrinkan jedan mit hrvatskog turizma, i to da je premalen udjel zračnog prometa u dolascima znatna slabost našeg turizma. Suprotno se, međutim, u ovoj krizi neovisnost o zračnom prometu pokazala kao velika prednost, osim za najjužnije krajeve zemlje. Može se ići čak i dalje te postaviti provokativno pitanje: bi li se jedna mala Hrvatska uopće trebala pokušati pozicionirati na kompletnom globusu, bar što se tiče proizvoda "sunce-i-more" za vrijeme ljetne sezone? Treće, ova kriza pokazala je da je špekulantsko bavljenje turizmom rizično, a što će najviše osjetiti rentijeri koji svoje kapacitete financiraju bankovnim kreditima. Za lokalne uprave to znači da u budućnosti trebaju bolje regulirati gradnju kvaziturističkih kapaciteta te planski razvijati destinacije. Time bi se postigli višestruki pozitivni efekti, tj. viša kvaliteta života lokalnog stanovništva, bolji turistički doživljaj posjetitelja destinacije te manja izloženost financijskom riziku od strane investitora - turističkih poduzetnika.

Četvrto, iako je prevelika ovisnost o turizmu slabost našeg gospodarstva, i potencijalna prijetnja, kao što u ovoj krizi vidimo, ipak ne možemo promijeniti činjenicu da je Hrvatska turistička zemlja. Međutim, kada je nešto toliko važno za gospodarstvo, onda to zahtijeva kvalitetnu strategiju, ali i rigoroznu kontrolu provedbe strategije. U tom bi kontekstu što prije trebalo zaustaviti trend (iliti praksu) neplanskog bujanja turističkih kapaciteta, tj. treba onemogućiti turizmu da se razvija sam od sebe, odnosno, prema selektivnim, parcijalnim interesima. (D.J.)
Iako je prevelika ovisnost o turizmu slabost našeg gospodarstva, i potencijalna prijetnja, kao što u ovoj krizi vidimo, ipak ne možemo promijeniti činjenicu da je Hrvatska turistička zemlja...
Radi se u biti o nevjerojatnom spletu poticajnih čimbenika i okolnosti zbog kojih je naš turizam pokazao iznimnu otpornost u ovoj krizi...
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana