Negativne ekonomske prognoze, kao posljedica krize zbog bolesti COVID-19, glavobolja su za sve europske, ali i veliku većinu svjetskih zemalja. U našoj zemlji posljednjih su dana čelnici Vlade ipak imali i razloga za zadovoljstvo, jer se turističke brojke bitno popravljaju, a i neki drugi pokazatelji govore da minus u blagajni ipak neće biti toliki koliko su to govorile prve crne prognoze.

Već je pogled na plaže, osobito na sjeveru jadranske obale, proteklih dana početka kolovoza (a to je počelo i već krajem srpnja), svjedočio da je manja opasnost od virusa nego u drugim turističkim destinacijama preusmjerila mnoge u Europi prema našoj obali, bar one koji su odlučili na sedam ili deset dana zanemariti i ovdašnje brojke virusa te se prepustiti turističkim blagodatima. O tome što sve to u ukupnosti može značiti za ovogodišnje ekonomske brojke i što bi moglo značiti ako takav kolovoz potraje, razgovarali smo s hrvatskim ekonomskim stručnjacima. Kako nam je rekao analitičar Damir Novotny, doprinos turizma je značajan, ali ne toliko koliko mi mislimo. Prema njegovim riječima, mnogo važnija za ne tako duboki pad BDP-a bit će inercija investicijskih projekata koji su počeli prije koronakrize, poput Pelješkog mosta, obnove željeznica i drugih velikih javnih projekata koji ipak održavaju ekonomske aktivnosti na jednoj razini. Pa je ta investicijska komponenta BDP-a mnogo jača nego što je bila 2009. godine kada je ekonomija pala za 13 posto.


- I ono što vidimo je to da robni izvoz nije tako dramatično pao kao što smo očekivali. On je pao četiri posto, ali ipak izvozno orijentirana poduzeća nastavila su nakon lockdowna s izvozom. Vidjet ćemo dokad će to trajati i kakva će biti potražnja i potrošnja u zapadnoj Europi, ali ta poduzeća koja su se integrirala u zapadnoeuropske nabavne lance nekako su se, nakon suspenzije ekonomskih aktivnosti, oporavila u kratkom roku. I zahvaljujući, naravno, Vladinim mjerama. Tako da u cjelini mislim da pad neće biti tako dramatičan kao što smo pretpostavljali - ističe Novotny.


Što se turizma tiče, i on dodaje da se na sjeveru, u Istri, kriza uglavnom ne osjeća, a drukčije je u Dubrovniku, gdje je bitno slabiji avionski prijevoz. Ono što je lakše dostupno automobilom, bilježi osjetno manje gubitke. Mijenja se, kaže, i struktura turista. Dodaje kako više dolaze neki susjedi, a manje iz prekomorskih zemalja, poput SAD-a ili Velike Britanije, odakle ove godine ima manje gostiju. Ovi što dolaze automobilom, primjerice Slovenci, Nijemci, Mađari, Česi, Poljaci, ili Slovaci, stižu nam. A ovi što su proteklih godina bili dosta značajni, prekomorski turisti, baš i ne. Novotny uz to dodaje i kako je to glavna promjena kojoj svjedočimo.


- Kada je riječ o tim turističkim brojkama, osobno sam očekivao upravo takav razvoj događaja, jer sam otpočetka zastupao tezu da neće biti tako dramatično kao što je na prvi pogled izgledalo, kada se otvori ekonomija. Dakle, ovo je za mene očekivano. Upravo to što smo mogli očekivati i dogodilo se, a to je da nam dolaze turisti automobilom. Naravno, pretpostavka je da Hrvatska u nekoj državi nije na popisu zemalja u koje ne treba putovati. Kao što je nas Nizozemska stavila na taj popis, ili kao što je Njemačka preporučila svojim građanima da ne putuju u Tursku. Nitko ne može biti posve siguran kako će se to razvijati idućih mjeseci, ali zasad, ovo prvo poluvrijeme, za nas je dobro - procjenjuje Damir Novotny.

Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić kaže da ako gledamo da godina ima dvanaest mjeseci, i ovo je jedan mjesec u ukupnoj ekonomiji, onda je to njezina dvanaestina. A što se tiče turizma, dodaje, nama je 70 ili 80 posto turizma sedmi i osmi mjesec. Ovo što sada vidimo, a gdje se primičemo toj 100-postotnoj popunjenosti i gužvi, u posljednja je dva tjedna, ističe.

- U deset tjedana turističke sezone mi zapravo okrećemo približno 50 posto uobičajenoga turističkoga prihoda. U svakom slučaju dobro je da su se turisti vratili, ali kada gledamo ukupnu ekonomsku situaciju, nama je industrijska proizvodnja nam je i u prva tri mjeseca bila negativna. Za prvih šest mjeseci imali smo šest posto nižu proizvodnju nego prošle godine. Ipak, očekujem da stopa gospodarstva neće pasti više od deset posto, što bi se vjerojatno dogodilo da se turizam nije ovako popravio krajem srpnja i početkom kolovoza - rekao nam je Jurčić.


No, on ne misli da će ta stopa biti mnogo manja od deset posto, što je pet do šest milijardi BDP-a od ukupno 55 milijardi. Jer postoje i druge proizvodnje koje su padale, gdje je temeljna industrijska proizvodnja, kaže.


- Taj nas je naglasak na turizam dijelom upropastio. Ovo sada u turizmu lijepo izgleda, ali znali smo da 20 dana dobrog turizma nije dovoljno da nam pokrije cijelu godinu. S druge strane, koliko čujem, dobra je bila žetva u Slavoniji, prinosi su dobri. I kada se sve zbroji, uz manji izvoz, gubitak će biti otprilike kao što sam rekao - naglašava Jurčić.