Ekonomija
HRVATSKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA

Pad konkurentnosti treba zaustaviti jakim mjerama
Objavljeno 8. kolovoza, 2020.
Prijedlog je da se, po uzoru na Europsku uniju, osnuje Forum na visokoj razini

Industrija hrane i pića ima višestruke učinke na hrvatski BDP, zaposlenost i izvoz te snažno utječe i na razvoj ostalih gospodarskih sektora, posebice poljoprivredu i turizam. Prehrambena industrija od strateške je važnosti za gospodarstvo Hrvatske, a trenutačna situacija sa širenjem bolesti COVID-19 dodatno utječe i na usporavanje ove industrije. S obzirom na to da su ovo izazovna razdoblja za sve sektore, potrebno je poduprijeti daljnji rast i jačanje industrije hrane i pića, pri čemu naglasak trebamo staviti na izvoz te veća ulaganja u razvoj novih proizvoda i inovacije, ali posebno na poboljšanje investicijske klime, zaključak je nove analize Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.


Proučili su sektorsku analizu Ekonomskog institut Zagreb, a zadnja objavljena sektorska analiza hrana i pića, odnosno prehrambene industrije, za 2019. godinu, donosi zanimljive pokazatelje.

Peta izvozna grana

Zvjezdana Blažić, konzultantica ove kuće, podsjeća kako je Europska komisija u paketu mjera za pomoć gospodarstvu, prema privremenom okviru EK za državnu pomoć, odredila da poljoprivrednici sada mogu imati maksimalnu potporu od 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu, dok tvrtke za preradu hrane mogu imati maksimalnu potporu od najviše 800.000 eura. "Do sada nema ozbiljnih inicijativa da bi se za prehrambenu industriju donio program poticanja, što su pojedine EU zemlje već učinile. Vjerujemo kako je sada vrijeme da se otvori i ova tema, od izuzetne važnosti za hrvatsku prehrambenu industriju čija se međunarodna konkurentnost smanjuje", stava je Blažić.


Prijedlog je da se, po uzoru na Europsku uniju, osnuje Forum na visokoj razini za prehrambenu industriju koji bi uključio sve aktere u lancu i tražio najbolja rješenja koja bi pomogla u jačanju konkurentnosti ove u nas tradicionalne, ali i svakako potentne grane industrije, koja sada ipak gubi dah s inozemnom konkurencijom.


Prehrambena industrija Hrvatske smatra se strateškom gospodarskom granom, njezina snaga je u njezinoj stabilnosti, izdržljivosti, znanju i sposobnosti prilagodbe modernim tehnologijama te promjenama u tržišnom okruženju. Pa ipak, bilježe u Smarteru, zadnjih godina primjetan je pad njezinog utjecaja na ukupno domaće gospodarstvo. Osim učinaka na industrijsku proizvodnju i zaposlenost, prehrambena industrija ima velik značaj za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Peta je najveća izvozna grana unutar prerađivačke industrije Hrvatske, no unatoč kontinuiranom rastu izvoza zabrinjavajući je trend usporavanja izvoznog rasta i pad konkurentnosti domaćeg prehrambenog sektora.
Pad udjela

Od 2014. godine, kada je udjel prehrambene industrije u BDP-u iznosio četiri posto, pao je na 2,9 posto u 2017. godini. Također pada i udjel u BDP-u prerađivačke industrije s 26,9 posto u 2014. godini na 22,5 posto koliko je ostvareno u 2017. Udjel zaposlenosti ove industrije u ukupnoj zaposlenosti u prerađivačkoj industriji uglavnom stagnira te se kreće oko 3,6 posto u ukupnoj zaposlenosti i oko 20 posto od prerađivačke industrije. Ukupno zaposlenih radnika krajem 2019. godine bilo je 47.275, a taj broj se smanjuje zadnjih godina.


U 2017. godini produktivnost hrvatske prehrambene industrije bila je na razini 51 posto prosjeka EU-a, a za najboljim EU zemljama imamo golem zaostatak. Navode se primjeri Danske, Njemačke, Nizozemske, Italije i Austrije, koje su najveće izvoznice hrane u Hrvatsku, koje ostvaruju vrlo visoku produktivnost koja je bar dvostruko, a kod primjerice Austrije i Nizozemske i trostruko veća od Hrvatske. Pozitivno je da u posljednjih desetak godina produktivnosti ipak pokazuju znatna poboljšanja kada je promatramo u okviru naših granica.
Zaključno domaći konzultanti naglašavaju kako bi cilj Hrvatske trebao biti da se prehrambena industrija što brže ojača za snažno tržišno nadmetanje s jakom EU konkurencijom, pa bi se i kroz EU fondove trebali kreirati i ciljani programi te u tu svrhu alocirati značajnija sredstva.


Dario Kuštro
​Zvjezdana Blažić,

​konzultantica tvrtke Smarter

​NE IZLAGATI OVU INDUSTRIJU

​DODATNIM FISKALNIM NAMETIMA

"Svjedoci smo velikih promjena, pa već sada neke multinacionalne kompanije najavljuju smanjenje svojih kapaciteta izvan matičnih država, restrukturiranje, ali i zatvaranje svojih tvornica. Hrvatska je tome posljednjih dana svjedok, jer je najavljeno zatvaranje tvornice Meggle, a zabrinjava i informacija o mogućoj namjeri odlaska BAT-a iz Rovinja. Hrvatska bi morala bar sada u ovako složenim uvjetima poslovanja prepoznati prepreke za proizvodnju te učiniti sve da ovu industriju ne izlaže dodatnim nametima - parafiskalnim i fiskalnim, kao što se kod mliječne industrije godinama opterećene jako lošim uvjetima u domaćem mliječnom sektoru, odlučilo ponovno uvesti ambalažnu naknadu na mliječne proizvode. Gotovo je nevjerojatno da se vodi politika koja je protivna interesima vlastite proizvodnje. Mnogo takvih ‘malih‘ poteza dovode do nekonkurentnosti hrvatske proizvodnje, u ovom slučaju u prehrambenoj industriji, a posljedice su odmah vidljive i na domaću poljoprivredu. Zatvaranje svakog radnog mjesta danas je problem, a zatvaranje cijelih pogona ili tvornica uvijek je ozbiljan udarac na lokalnu, pa i nacionalnu ekonomiju."
IZVOZ RASTE, ALI NE KAO UVOZ
Hrvatska prehrambena industrija veliki je izvoznik s više od deset posto ukupnog robnog izvoza prerađivačke industrije, a od 2010. godine jedna je od rijetkih industrijskih grana koja bilježi rast, unatoč smanjenju cijena. Jedna je od rijetkih industrija koja se nakon ulaska na otvoreno tržište EU-a uspjela djelomice prilagoditi. Analizira li se kretanje izvoza i uvoza proizvoda prehrambene industrije od 2010. do 2019. godine, može se ustvrditi da dolazi do povećanja obujma vanjskotrgovinske razmjene industrije hrane, pri čemu je rast izvoza bio manji od uvoza. Izvoz prehrambene industrije u razdoblju od 2010. do 2019. godine povećan je za 105,6 posto, a uvoz za 118,6 posto. To je utjecalo na pogoršanja vanjskotrgovinske bilance te manje pokrivenosti uvoza izvozom koja je u 2019. godine iznosila 52,4 posto, dok je 2010. godine iznosila 55,7 posto.
47.000

zaposlenih u domaćoj je prehrambenoj industriji
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana