Živimo u vremenu tehnologijskog društva u kojemu ovisnost o znanosti i tehnici presudno utječe na gospodarski i ukupni društveni razvoj. I ova aktualna pandemijska kriza pokazuje koliko smo ranjivi i koliko ovisimo o znanosti. Nažalost, čini se kako je u Hrvatskoj digitalna transformacija doživljena tek kao svojevrsni tehnološki trend, a ne važan globalni civilizacijski preokret - kaže dr. sc. Bojan Jerbić, stručnjak za robotiku, profesor na zagrebačkom fakultetu strojarstva i brodogradnje, član znanstvenog vijeća za tehnologijski razvoj HAZU-a, te dodaje:

- Digitalna transformacija traži korjenite promjene društva na svim razinama, od obrazovanja, pristupa znanosti, pa do gospodarske orijentacije i državne uprave. Iako se pokušava nešto napraviti u osnovnom i srednjem obrazovnom sustavu, fakultetske upisne kvote desetljećima se ne mijenjaju značajno. Dakle, ne postoji strategija putem koje bi se usmjeravala i poticala obrazovna profilacija populacije na kojoj će se onda temeljiti konkurentan i suvremen gospodarski razvoj. Da ne govorim o potrebi nacionalnih projekata za modernizaciju visokog obrazovanja i znanosti. Naši fakulteti većinom su infrastrukturno zastarjeli i kadrovski deficitarni. Zastarjeli propisi i primitivno vrednovanje znanstvenog rada potpuno su demotivirajući za mlade znanstvenike i razvoj dovode na razinu tek osobne ambicije, umjesto sustavno djelujućeg društvenog mehanizma. Hrvatskoj trebaju veliki projekti koji će sa sobom povući brojne gospodarske djelatnosti. Oslonjeni smo previše na EU fondove i po vlastitim investicijama mi smo na samom dnu Europe. Kao prvo, potrebna je radikalna modernizacija poljoprivrede, zatim veliki poduhvati u smjeru održivih energetskih izvora i održive ekonomije. Primjerice, na našim stambenim objektima solarni paneli su rijetkost, a u mnogim susjednim europskim zemljama prevladavaju. Nadalje, potrebni su snažni poticaji razvoju ICT sektora i visokih tehnologija, koji stalno pokazuje značajne rezultate na globalnoj razini, ali opet kao rezultat slučajnih osobnih projekata, a ne sustavne orijentacije.

Na nedavnom summitu u Zagrebu, početkom srpnja, istaknuto je kako je 4. industrijska revolucija već odavno počela. Ima li dobrih primjera primjene i u Hrvatskoj? Kako uhvatiti korak s vodećima?

- Ima sjajnih primjera u Hrvatskoj, ali ih je premalo. Mi imamo sve pretpostavke da postanemo tehnološki prepoznatljivo EU gospodarstvo, ali treba shvatiti da moderna ekonomija uglavnom nastaje putem malih startup kompanija. Stoga je potrebno osigurati značajna i jednostavno dostupna sredstva za financiranje i poticanje takvih gospodarskih pothvata. Treba imati na umu da u svijetu prosječno uspijeva samo jedan od deset pokrenutih startupova, ali taj jedan onda višestruko pokrije sve gubitke nastale financiranjem onih koji nisu uspjeli. Imate brojne primjere danas vodećih globalnih kompanija koje su nastajale kroz uspone i padove više startupova do konačnog uspjeha. Za to su potrebni izdašni fondovi tzv. rizičnog kapitala, odnosno nepovratna sredstva koja će ohrabriti i mobilizirati mlade poduzetnike i pokrenuti inovativni razvoj hrvatskog gospodarstva. Najveći kočničar promjena je birokracija. Stoga ujedno treba uvesti cijeli niz politika koje će podržati proces digitalizacije i tehnološkog razvoja uopće, a državna administracija mora imati osmišljene strategije, prioritete i legislativu putem kojih će se poticati digitalizacija društva i proces industrijske revolucije 4.0.

Ubrzani tempo tehničkog i tehnološkog razvoja posebno je izražen u ovom 21. stoljeću, naročito posljednjih desetak godina. Svijet je i globalno umrežen, digitaliziran, koliko realan, toliko i virtualan, a svakim danom sve je više primjene robotike, umjetna inteligancija sve je "pametnija", da se tako izrazim... Vaš komentar na ova moderna vremenau kojima živimo i koja pokušavamo pratiti?

- U zadnjih deset godina bilježimo izniman napredak visokih tehnologija, ponajprije na valovima razvoja robotike i umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija u sinergiji s drugim tehnologijama presudno ubrzava znanstveno-tehnologijski razvoj ljudskog društva. Stalno se otvaraju nove mogućnosti primjene tehnoloških dostignuća jednako u industriji, zdravstvu, kao i u svakodnevnom životu.

Izdvojio bih kao primjer nedovoljno poznatu primjenu umjetne inteligencije u analitici internetskih izvora. Zahvaljujući globalnom umrežavanju raste dostupnost podataka u svim segmentima ljudskog interesa, a umjetna inteligencija omogućava nam pretvorbu nestrukturiranih i neobrađenih podataka u nešto djelotvorno i korisno. Analitički alati koji koriste strojno učenje bit će u budućnosti sve važniji kako bismo shvatili nova značenja, prepoznali skrivene probleme i kreirali nova rješenja. Mora se pri tome istaknuti kako će istodobno sve veću važnost dobivati pravna regulativa i tehnologije za sprječavanje raznih oblika zloporaba osobnih podataka, a kakvima, nažalost, često svjedočimo.

Nadalje, peta generacija mobilnog internetskog povezivanja, odnosno 5G tehnologija, omogućit će super brzine za preuzimanje i prijenos podataka. Smanjenje latencije - kašnjenja signala omogućit će različite oblike udaljenog upravljanja sustavima, kao npr. udaljeno upravljanje robotiziranim vozilima ili kirurškim robotima. To će općenito pridonijeti povećanju prisutnosti i raspoloživosti visokih tehnologija. Pri tome se poglavito misli na primjenu robota i vozila u opasnim okolnostima, npr. prilikom gašenja požara, ili spašavanja. Također, mogućnost obavljanja udaljenih robotskih kirurških zahvata osigurat će vrhunsku medicinsku uslugu neovisno o lokaciji bolnice ili lokalnoj raspoloživosti specifičnih stručnjaka. Nadalje, učinkovitiji prijenos podataka značajno će produljiti vijek baterija prijenosnih računala i mobitela. Općenito, utjecaj 5G-a na razvoj novih tehnoloških primjena bit će izrazito snažan u vremenu koje dolazi.

Jako važan trend je razvoj robotske motoričke inteligencije. To je ona inteligencija koje u svakodnevnom životu često nismo svjesni, a omogućava nam da se bez problema krećemo i djelujemo u jednostavnim svakodnevnim situacijama. Npr. oprati čašu, ili spremiti košulju u ormar za nas je gotovo automatska radnja, ali ako isto pokušamo implementirati na robotu susrećemo se s nizom izrazito složenih funkcija koje je vrlo teško realizirati. Razvojem motoričke inteligencije omogućit ćemo robotima integraciju u složeni ljudski okoliš te primjenu u potpuno novim zadaćama.

Računalni način već je danas u mnogim primjenama bolji od ljudskog te će, osim povećanog nadzora javnih prostora, sve više ulaziti u uporabu kao podrška različitim vrstama usluga. Pitanja oko očuvanja privatnosti postat će stoga sve aktualnija. Računalno razumijevanje govora donedavno je bilo neupotrebljivo, međutim zahvaljujući razvoju metoda dubokog učenja danas je moguće komunicirati s računalom bez poteškoća. Često je teško razlikovati razgovaramo li s računalom ili sa čovjekom. U budućnosti će takve aplikacije morati, iz etičkih razloga, jasno upozoriti korisnika da komunicira s računalom.

Kad smo kod umjetne inteligencije, kako danas stoji s robotizacijom u RH, jesmo li napredovali posljednjih godina? Hoće li, i u kojem opsegu, robotizacija konkretno utjecati na tržište rada Hrvatske?

- Napredak u pogledu robotizacije u Hrvatskoj je evidentan te se bilježi značajan porast broja robota u gospodarstvu. Još uvijek zaostajemo za EU prosjekom, ali je trend mnogo bolji nego prije npr. pet godina. Uglavnom prevladava jednostavna robotska primjena, ali je to ipak dobar put prema 4. industrijskoj revoluciji.

Jasno je da kada su u pitanju nove tehnologije i ponajprije primjena robota, ljudi strahuju za radna mjesta. Izvjesna je transformacija tržišta rada svugdje u svijetu, pa tako i kod nas. Naša iskustva pokazuju da uvođenje robotske tehnologije generira nova radna mjesta, jer robotizacijom tvrtke podižu konkurentnost na globalnom tržištu i potom šire svoje poslovanje. Iako će neki poslovi postupno nestajati, rađat će se potpuno novi oblici rada. S obzirom na to da u Hrvatskoj robotizacija relativno sporo napreduje, u usporedbi s drugim europskim zemljama, mislim da još dugo kod nas nećemo imati problema s utjecajem robotizacije na tržište radne snage. Veći udar može se očekivati u budućnosti u uslužnom sektoru. Tu će robotika, umjetna inteligencija i druge s njima povezane tehnologije značajno smanjiti potrebu za ljudima, u dućanima, hotelima, bankama itd.

Nema budućnosti bez sadašnjosti, no ona, sadašnjost, ove je godine opterećena pogubnom pandemijom koronavirusa, čije su posljedice osim po zdravlje ljudi posebno teške na ekonomskom, gospodarskom planu. Gledajući širu sliku, koči li u sadašnjem kriznom kontekstu, korona daljnji razvoj 4. industrijske revolucije?

- Koronakriza nije i neće usporiti razvoj novih tehnologija. Štoviše, ona je ubrzala svijest o našoj ovisnosti o znanosti i tehnologijama koje nam jedine mogu pomoći u ovim novim okolnostima. S jedne strane primjenom umjetne inteligencije ubrzavamo razvoj novih lijekova do deset puta, a primjenom inteligentnih robota u medicini možemo prevladati probleme fizičke distanciranosti, s obzirom na zaražene pacijente te im pružiti medicinsku skrb bez ugrožavanja liječnika.

Robotizirane tvornice nemaju problem s fizičkim distanciranjem. Krize su često prilika za preispitivanje vlastitih zabluda i početak nekih novih razvojnih puteva. (D.J.)