Stare civilizacije cijenile su luk kao hranu, lijek i začin. Uzgaja se u vrtovima i na poljima. Cvijet, lukovica, list i sjeme rabe se na razne načine. Lukovicu odvojimo od listova te pospremimo na hladno mjesto u podrumu ili ih spletemo u vijenac. Cvijet, kao i list, dodajemo raznim salatama.

Postoji mnogo vrsta luka, a kod nas je najčešći običan ili crveni luk. Sve vrste luka su ljekovite, tako da ne možete pogriješiti ni s jednom sortom.

Luk je nezamjenjiv u liječenju prirodnim načinom. Pojedine ga osobe ne podnose, ali ako se pravilno pripremi i prilagodi pojedinom organizmu, i to se može izbjeći. Znamo da nam, kad čistimo i režemo luk, lakohlapljive aktivne tvari u luku tjeraju suze na oči. Slično nadražujuće djelovanje luk izaziva i na sluznici želudca i zato ga osobe oštećene sluznice želuca ne jedu sirovog, a ljekovit je samo u sirovu stanju. Pirjani luk gubi na svojoj ljekovitosti, a postaje i teže probavljiv i opterećuje želudac. Kuhanjem luk također gubi aktivne biološke tvari, ali kao hrana je probavljiviji. Pečeni luk je teško probavljiva hranu koju valja izbjegavati. Luk ponajviše koristimo kao začin i lijek.

U pučkoj medicini luk se smatra čudesnim preventivnim sredstvom koje djeluje kod prehlade, gripe, leukemije, raka; kad se svakodnevno koristi kao hrana ili začin, postaje lijek. Zbog svojih ljekovitih svojstava luk se uzima protiv mnogih bolesti.

Luk stimulira i regulira mnoge funkcije gotovo svih unutrašnjih organa, u sluznicama kojih pojačava cirkulaciju krvi, održava ravnotežu crijevne flore, tj. uništava bakterije truljenja, a pospješuje razmnožavanje bakterija vrenja, potiče rad žlijezda za izlučivanje i dr.

Osim u gastronomiji, omiljen je i u prirodnoj medicini, a njegova ljekovitost poznata je svima. Činjenica je da su svojstva luka svestrana i vrlo snažna zbog čega se može uvrstiti među najzdravije namirnice svijeta.

Luk je izvrsna hrana protiv svih zaraznih bolesti te djeluje kao antibiotik kod raznih upala prouzročenih stafilokokom.

Izvrstan je lijek za bolesti cirkulacije jer sprječava stvaranje tromba, a djeluje i na tegobe kao što su arterioskleroza, povišene masnoće u krvi, visok tlak, angina pektoris, promjene na žilama do kojih dolazi starenjem. Luk je vrlo djelotvoran u liječenju reumatskih tegoba, vodenih bolesti, bolesti mjehura, hemoroida, bolesti jetre, ascitesa, perikarditisa, te kod infekcija izazvanih bakterijama. Znanstvena istraživanja potvrđuju veliku ljekovitost luka kao antikancerogene namirnice, kao djelotvorne namirnice u liječenju osteoporoze, ali i za smanjenje rizika od osteoporoze za čak 20 posto.

Luk je odlično sredstvo za zaštitu od krvnih ugrušaka jer obiluje spojevima koji djeluju antikoagulativno. Koronarnim bolesnicima preporučuje se svakodnevno konzumiranje luka jer njegovi sastojci sprječavaju gomilanje trombocita i ubrzavaju proces razgradnje ugrušaka. Također, konzumiranje luka uz masnu hranu pomaže blokiranju štetnih učinaka masti među kojima je i stvaranje krvnih ugrušaka.

Sirovi luk najbolji je lijek za podizanje dobrog HDL kolesterola te je preporučljiv srčanim bolesnicima.

Dovoljno je pojesti pola sirovog luka dnevno, jer termički obrađen ne djeluje na kolesterol. Opsežna studija na ženama starijima od 50 godina ustanovila je da je redovita upotreba luka povezana s većom gustoćom kostiju.

Također, istraživanja su pokazala da je kod žena nakon menopauze, koje su svakodnevno jele luk, smanjen rizik od prijeloma kuka. Zbog sadržaja vitamina C crveni luk djeluje kao snažan antioksidans, ima važnu ulogu u sintezi polisaharida i kolagena, hrskavice, zubnog dentina, kostiju i zuba, te u održavanju normalna stanja krvnih kapilara.

Mnogi bacaju zelene listove crvenog luka, misleći da su nevrijedni, te jedu samo njegov bijeli dio, ali to nije dobro jer zeleni dijelovi sadrže najviše vitamina C.