Magazin
TEMA TJEDNA - POVIJESNI DOGOVOR: FINANCIRANJE OPORAVKA I RAZVOJA (II)

Miroslav Gregurek: S novim porezima i pravilima Europska unija postaje država
Objavljeno 1. kolovoza, 2020.

Vezani članci

TEMA TJEDNA - POVIJESNI DOGOVOR: FINANCIRANJE OPORAVKA I RAZVOJA (I)

Europski novac za hrvatski izlazak iz krize

INTERVJU: MARIJANA IVANOV

Novac iz EU-a iskoristiti u motivaciji poduzetništva

Prevladava uvjerenje da je Hrvatska odlično prošla, jer je Hrvatskoj na raspolaganju više od 22 milijarde eura, više od jednogodišnjeg državnog proračuna Republike Hrvatske (166 milijardi kuna). To je na prvi pogled dvostruko više od 10,7 milijardi eura izdvajanja iz prvog europskog proračuna od 2014. do 2020. u kojem je Republika Hrvatska sudjelovala. Međutim, radi se o odluci Europske komisije koja obuhvaća dva neovisna dijela: revidirani dugoročni proračun EU-a od 1100 milijardi eura za razdoblje 2021. - 2027.; privremeno pojačanje proračuna u iznosu od 750 milijardi eura - instrument Next Generation EU, kaže prof. dr. sc. Miroslav Gregurek s Veleučilišta Baltazar iz Zaprešića te dodaje:

- To znači da Hrvatska ima pod a) samo neznatno veći paket višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. od onog prvog, i pod b) nacionalnu omotnicu iz NGEU-a (Next Generation EU), instrument za oporavak u saniranju neposredne štete prouzročene pandemijom koronavirusa.

Pod a) revidirani dugoročni proračun EU-a, odnosno paket višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. za Republiku Hrvatsku nešto modificiran, iako je po iznosu vrlo sličan te je na temelju toga i predsjednik EIB-ova ureda u Hrvatskoj upozorio na slabo korištenje sredstava koja su bila na raspolaganju iz prvog europskog proračuna od 2014. do 2020. godine. Što se reformi tiče, bilo ih je bezbroj u zadnjih nekoliko desetljeća, svi se toga sjećamo. Koja je uspješno završila, nitko se ne sjeća!

Pod b) privremeno pojačanje proračuna zbog koronakrize (NGEU) za Hrvatsku iznosi 9,4 milijarde eura. Najveći dio čini Fond za oporavak i otpornost 8,3 milijarde eura, od čega je 6,9 milijardi eura nepovratno, 2,35 milijardi eura u zajmovima te još 700 do 800 milijuna eura program ReactEU i 300 milijun eura Fond za pravednu tranziciju. Za usporedbu, Italija će dobiti NGEU 209 milijardi eura od sveukupnih 750 milijardi iz plana, od čega će 81 milijarda eura biti nepovratna, a 127 milijardi eura bit će u zajmovima.

Ako to konkretiziramo, ključni dio NGEU-a je Fond za oporavak i otpornost (RFF) sveukupno 312,5 milijardi eura nepovratne pomoći, iz kojeg će se financirati nacionalni planovi oporavka i investicija. Najveći dio tih sredstava, 70 %, bit će alociran 2021. i 2022. godine, a kriterij za raspodjelu tih sredstava državama članicama je stopa nezaposlenosti u nacionalnim ekonomijama zadnjih pet godina, pa je i Republika Hrvatska tu dobro prošla, ali ne tako dobro kao Italija ili Španjolska. Preostalih 30 % Fonda bit će alocirano 2023. godine, pri čemu će se uzimati u obzir pad BDP-a u 2021. i 2022. godini.

SPORNE POTPORE
Premijer je najavio hitno donošenje nacionalnog programa i plana oporavka: nove mjere, nastavak reformi..., koji bi trebali biti prioriteti?

- Premjer je najavio da će se na vrijeme donijeti nacionalni plan na temelju kojeg će se realizirati projekti i da će se "osnažiti nacionalni kapaciteti za povlačenje novca". Razlog je zapravo to da zemlje članice EU-a moraju do sredine listopada pripremiti svoje nacionalne planove za oporavak koje će ocjenjivati Europska komisija. Na temelju te ocjene odobravat će zemlje članice EU-a kvalificiranom većinom te pojedinačne nacionalne planove za oporavak. Treba istaknuti da u tim planovima za oporavak skoro trećina, tj. 30 % sredstava, mora biti utrošeno na "zelene" projekte koji pridonose ispunjavanju cilja da Europa do 2050. godine postane klimatski neutralna. Iz preostalog dijela NGEU-a financirat će se različiti programi poput istraživanja, ruralnog razvoja, za pravednu tranziciju i sl. Ako jedna ili više članica smatra da ciljevi pojedinog plana za oporavak pojedine članice EU-a (npr. Republike Hrvatske) nisu ispunjeni, tražit će se zasebna rasprava o tome na sastanku Europskog vijeća, apostrofirana kao "iscrpna". Naime, Nizozemska je inzistirala da se odluke o isplati sredstava donose jednoglasno, što bi značilo da bi svaka članica imala veto na planove i isplatu drugim članicama. Dogovoreno je blaže rješenje koje može samo usporiti isplatu sredstava do tri mjeseca. S obzirom na to da zemlje članice EU-a moraju do sredine listopada pripremiti svoje nacionalne planove za oporavak koje će ocjenjivati Europska komisija, to bi trebali biti trenutačni prioriteti Republike Hrvatske. Spominje se to privremeno pojačanje proračuna zbog korona krize od deset mlrd. eura, a javne rasprave uopće nema. Za Republiku Hrvatsku važan je zakon o obnovi grada Zagreba nakon potresa, ali je daleko važnija nacionalna omotnica iz Next Generation EU, iz koje će se taj zakon i štošta drugo financirati.

Uzimajući sve u obzir, koliko su ti golemi EU novčani iznosi jamac nade u bolje sutra? Naime, teoretski sve to ulijeva nadu, no golema je pritom i odgovornost Vlade da se sva ta financijska pomoć pravilno i pravedno raspodjeli najugroženijima, održivim projektima, da se očuvaju radna mjesta... Vaš komentar?

- Odgovor Europske komisije na ovo pitanje vjerojatno bi bio da bi trebalo ulagati u projekte velikih razmjera, obnovljive izvore energije, čisti prijevoz, održivu proizvodnju hrane i obnovu prirode. Međutim, to nije strukturni odgovor, ne zadire u srž problema, odnosno reforme. Europska komisija donijela je privremena pravila o državnim potporama kako bi vlade država članica EU-a mogle osigurati likvidnost gospodarstva te tako poduprijeti građane i poduzeća (osobito MSP) i očuvati radna mjesta. Europska komisija donijela je i više od 200 odluka o odobravanju nacionalnih mjera svih država članica, npr. program jamstva poduzećima te financijske potpore proizvodnji i isporukama roba i usluga. Tako su i u Republici Hrvatskoj državne potpore glavni fiskalni odgovor na koronakrizu, a doći do državne potpore u Republici Hrvatskoj je utopija. Jeste li probali dobiti državnu potporu ikada? Jeste li čuli, ili poznajete nekoga tko je dobio državnu potporu? Možda biste nekog trebali poznavati da ju dobijete? Ne tvrdim da ima, ili je bilo, elemenata zlouporabe potpora, ali tvrdim da se one koriste netransparentno s aspekta javnosti. Natječaji jesu javni, ali uvjeti nisu transparentni, a da biste znali je li netko dobio potporu i pod kojim uvjetima rezultati natječaja morali bi biti transparentni. Tek bi tada nacionalne mjere kroz fleksibilnost pravila o državnim potporama za Republiku Hrvatsku bile primjerene. Konkretno, trebalo bi reformirati način financiranja (HBOR i HAMAG) i angažirati u tome cijelu financijsku industriju (bankarstvo, fondove, osiguranje). I svakako nametnuti stroge uvjete transparentnosti i nadzora svih poticaja od strane javnosti, bar za instrumente oporavaka u saniranju neposredne štete prouzročene pandemijom koronavirusa.

OPSTANAK DRŽAVE
Gledajući cijeli taj EU projekt spašavanje EU ekonomije, dojam je da se kao i mnogo puta do sada pokazalo kako je u velikim krizama, pa i ovoj s koronom, intervencija države ključna. EU su udružene države, pa i u tom kontekstu to možemo gledati... Drugim riječima, duguje li kapitalizam, pa i ovaj liberalni, svoj opstanak i dalje državi?

- Pojavom kapitalizma država se svjesno odriče dijela vlasništva zbog stvaranja nacionalnog dohotka. Dakle, ne duguje kapitalizam svoj opstanak državi, nego država duguje svoj opstanak kapitalizmu! Liberalna država ima liberalni kapitalizam, i obrnuto. Drugim riječima, država ima alokacijsku ulogu, utječe na odluku o tome koja će dobra i usluge biti javna, a koja privatna (direktno, javnom ponudom, npr. obrazovanja i zdravstva te indirektno, npr. kroz poreze i potpore kojima se potiču, odnosno obeshrabruju pojedine aktivnosti).

Država ima i distribucijsku ulogu, ovisno o tome želi li društvo s više pravednosti ili više učinkovitosti, ona može progresivnim oporezivanjem i sustavima transfera utjecati na način raspodjele dobara i usluga među članovima društva. Naravno da odnos društva prema državi ovisi o kvaliteti javnih usluga, efikasnosti, postojanju korupcije, tradicije socijalnog i ekonomskog položaja pojedinca i sl. U velikim krizama, pa i ovoj s koronom, država pokazuje svoju stabilizacijsku ulogu gdje interveniranjem porezima i javnim rashodima može osigurati zaposlenost, stabilnije cijene, bolji saldo bilance plaćanja i povoljniju stopu ekonomskog rasta, ali ponekad i obrnuto. To su oblici državnog intervencionizma, jer se država upliće u razvoj u smislu usmjeravanja gospodarstva.

RAST PRORAČUNA
Kad su krize, privatni sektor mora spašavati država svojim kriznim mjerama, no koliko se time narušavaju temelji neovisnosti privatnog sektora od utjecaja države? Konkretno, smije li se novac iz EU-a koristiti za financiranje nečijeg privatnog biznisa?

- Kako je navedeno u prethodnom odgovoru, stabilizacijska uloga temeljni je zadatak države, ali to nije nekad moguće, zamislite situaciju da Republika Hrvatska nije članica EU-a, poput BiH, Srbije ili S. Makedonije. Kako će te države spašavati privatni sektor? Te države nemaju efikasan pristup financijskim tržištima, ili europskom fondu za oporavak od 750 milijardi eura, koje Europska komisija može dobiti zaduživanjem na financijskom tržištu. Ali one se zato neće izložiti opasnosti od gubitka neovisnosti nacionalnih fiskalnih sustava. Države članice EU-a imaju fiskalnu samostalnost, jer Europskom proračunu nisu dopuštale zaduživanje, a ni značajnije poreze koje bi EU prihodovao. Postoji opasnost da ovim prvim direktnim zaduživanjem od strane proračuna EU nužno gubi dio nacionalnog fiskalnog suvereniteta, što je razvidno iz golemog rasta proračuna EU-a. I prije koronakrize proračun EU-a rastao je znatno brže od prosječnog GDP-a zemalja članica, a ovim revidiranim dugoročnim proračunom EU-a od 1100 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027., raste cca 44 %, npr. prema pretkriznoj 2006. godini.

To je rast bespredmetnog pojačanja proračuna od 750 milijardi eura iz prvog zaduženja proračuna EU-a u povijesti. S pojačanjem rasta proračun EU-a penje se na 150 % u istom razdoblju promatranja. Svima je jasno da se proračun EU-a koji se do sada punio doprinosima država članica iz njihovih nacionalnih gospodarstava prema kriteriju visine nacionalnog BDP-a (cca 50 %) i prihoda EU-a iz carina i agrarnih davanja te dijela PDV-a (drugih 50 %) nije održiv. (D.J.)
Oporavak na dug
Europska komisija intervenirala je posebnim “alatom”. O čemu se radi?- Europska komisija je zato prvi put aktivirala “klauzulu o odstupanju”, kako bi se omogućile iznimne fiskalne potpore na temelju “fleksibilnosti” europskog fiskalnog okvira. Radi se o najvišem mogućem iznosu doprinosa koji se može tražiti od zemalja članica za punjenje proračuna, kako bi se državama članicama EU-a omogućilo da podupru zdravstvene sustave i poduzeća te očuvaju radna mjesta tijekom krize. Naravno da države članice moraju Odluku o podizanju gornje granice proračunskih prihoda, tj. povećanja postotaka nacionalnih doprinosa za punjenje proračuna EU-a ratificirati u svojim parlamentima do kraja ove godine. Mogućnost prihoda proračuna EU kroz uvođenje “novih” europskih poreza u ovom trenutku nije pogodno, ali je izvjesno je da će biti izglasana kombinacija povećanja doprinosa zemalja članica EU-a i uvođenja poreza. Europska komisija predlaže uvođenje novog seta poreza od čijih će se prihoda podmiriti trošak zaduživanja tijekom idućih desetljeća. Već je najavljeno uvođenje novih vlastitih prihoda za europski proračun iz kojih će se dijelom vraćati dug kojim će se financirati oporavak. Tako će uz ostvarivanje stvarne financijske autonomije EU imati i nove porezne prihode. Najprije će se uvesti porez na nerecikliranu plastiku, i to od 1. siječnja 2021. godine. Uslijedit će porez na uvoz proizvoda čiju proizvodnju prati intenzivna emisija ugljika, zatim pristojba na digitalne usluge. To bi se trebalo uvesti najkasnije do početka 2023. godine. Konkretno, Europska unija postaje država, jer svi novonastali troškovi te novi porezi uvode nova pravila ponašanja, odnosno postojanje nekog oblika državnosti. Tim više što se planira povrat duga stvorenog za europski fond za oporavak od 750 milijardi eura tek 2028. godine, pa sve do 2058. godine, što je teško opterećenje budućim generacijama u sadašnjim državama članicama EU-a.
LELA TIJANIĆ

JAČANJE POTICANJA RASTA I RAZVOJA

 

Članstvo u Europskoj uniji podrazumijeva i obveze, a sama financijska pomoć nije "besplatna i bezuvjetna". Osim pripreme odgovarajućih okvira (koji uključuju ispunjavanje preduvjeta kako bi nam sredstva bila dostupna), utvrđivanja i usvajanja usklađenih razvojnih prioriteta i iznosa financiranja, pripreme kvalitetnih i održivih projekata, natječaja koji će se moći što prije otvoriti, treba osnažiti kapacitete za provedbu, prepoznati te ukloniti ograničenja u što većoj mjeri, ostvariti uspješnu suradnju različitih nositelja.

Na taj način možemo očekivati povećanje stope apsorpcije sredstava iz EU fondova (prema isplaćenim sredstvima nalazimo se na dnu ljestvice u usporedbi s drugim članicama EU-a, iako je stopa ugovorenosti viša od 95 %), ali i važnije, možemo očekivati veće učinke ulaganja sukladno potrebama i realnim mogućnostima te s tim u vezi i kvalitetniju provedbu reformi.

U dijelu idućeg programskog razdoblja imat ćemo povlačenje sredstava iz proračunskog razdoblja 2014. - 2020. (do 2023., zbog pravila N+3), iz novog financijskog razdoblja 2021. - 2027. te financiranje iz programa Next Generation EU. Kada govorimo o pravilu N+3 za razdoblje povlačenja sredstava, treba napomenuti da pravilo i dalje ostaje za iduće razdoblje, što je uz nacionalno sufinanciranje koje je zadržano na 15 % također bitan element prilikom provedbe projekata.

Sve navedeno potrebno je uskladiti kako bismo iskoristili prednosti članstva i u konačnici bili "dobitnici" na temelju uloženog, odnosno kako bismo što prije razgovarali o povoljnom razdoblju u kojemu razmišljamo o štednji za budućnost, na temelju vlastitih potencijala. Jačanje sposobnosti samostalnog poticanja rasta i razvoja u budućnosti trebali bi biti fokus održivog ulaganja.

Kako Next Generation EU ne bi ostao samo "znanstvena fantastika", tijekom implementacije spomenutog programa, kao i ostalih EU programa/projekata, naše nove generacije, odnosno mladi, trebaju biti okruženi razgovorima o primjerima realizacije dobre prakse na različitim područjima, informirani o pozitivnim stranama članstva u EU-u koje mogu iskoristiti, u okruženju koje će poticati razvoj njihovih ideja (koje su brojne, dijelom neotkrivene), uz učenje, kreativno izražavanje, sport, druženja, razvoj zajedničkih projekata, u društvu bez korupcije, u kojemu vjeruju u institucije, a u inozemstvo odlaze privremeno na usavršavanja i putovanja. U tom smislu investicijski prioriteti trebaju uključivati što bolju perspektivu za mlade te za njihov početak i nastavak poslovanja.

Piše: Lela TIJANIĆ
ARIANA VELA

MALO VREMENA, PUNO POSLA

 

Konzultantska tvrtka Avelant d.o.o. iz Zagreba, u suradnji s partnerima, jedina u Hrvatskoj na jednom mjestu osigurava pripremu i provedbu jednostavnih i složenih projekata, pruža pomoć prilikom izdavanja dozvola, izrade potrebne studijske dokumentacije, pripreme i provedbe postupaka javne nabave, izgradnje i opremanja uz korištenje fondova EU-a ili drugih izvora financiranja.

S direktoricom Avelanta Arianom Velom, poznatom konzultanticom za fondove EU-a s više od sedamnaest godina iskustva, za Magazin smo razgovarali o EU paketu financijske pomoći iz kojeg će Hrvatskoj pripasti respektabilnih više od 20 milijardi eura pomoći.

DOBRA I LOŠA ISKUSTVA
S obzirom na to da će imati na raspolaganju čak 22 milijarde eura, Hrvatsku čeka golem posao da taj novac u što kraćem roku iskoristi na najbolji način. Uz izvlačenje novca, da tako kažemo, pred Hrvatskom je i nastavak započetih reformskih procesa... Kako će se to sve odvijati, jesmo li za sve to spremni?

- Teško je u ovome trenutku prognozirati u kojem će iznosu sredstva EU-a koja su nam alocirana biti iskorištena do kraja raspoloživog programskog razdoblja. Međutim, razloga za oprez ima mnogo - od toga da EU traži hitne reforme kao preduvjet za korištenje dijela sredstava, a koje reforme Hrvatska godinama nije bila sklona provesti, do toga da u vrlo kratkom vremenu moramo pripremiti stratešku, programsku i proceduralnu podlogu za korištenje sredstava, što će biti iznimno zahtjevno. Sve će ovisiti o tome koju će ekipu premijer i nadležna ministrica pozvati i kako će osmisliti ove procese. Nažalost, dosadašnja iskustva u pripremi i provedbi projekata nisu za pohvalu jer je iskorištenost nepovratnih sredstava iz fondova EU-a u ovoj financijskoj perspektivi još uvijek niska (niža od 40 %).

Analize koje smo radili kroz našu konzultantsku tvrtku Avelant d.o.o. i Učilište EU Projekti pokazale su da u Hrvatskoj postoji vrlo niska razina poznavanja EU regulative koja predstavlja pravnu podlogu za sve ove procese - od programiranja, pripreme i provedbe projekata, zbog čega i sustav upravljanja i kontrole, ali i korisnici čine pogreške koje je zapravo moguće izbjeći. To je nešto na čemu treba pojačano raditi i sve naše edukacije idu upravo u smjeru da jačamo kapacitete korisnika i sustava u svakom tom segmentu.

Pred hrvatskom Vladom je i složen proces izrade i provedbe nacionalnog programa i plana oporavka. Koji bi u tom kontekstu trebali biti prioriteti?

- Prioriteti su povećati efikasnost državne i javne uprave te zdravstva, što je moguće učiniti isključivo kroz reforme obaju sustava, digitalna transformacija javnog sektora, kao i stvaranje preduvjeta za rasterećenje i slobodan rad gospodarstva. Sve ove aktivnosti vrlo su zahtjevne i dugotrajne, ali već uz male pomake moguće je osjetiti pozitivne učinke. Što se tiče fondova EU-a, sve ove mjere/reforme prioritet su, kao i jačanje sektora istraživanja i razvoja, provedba zelenih planova i mjera te poboljšanje obrazovnog sustava koji bi trebao biti moderan i propulzivan.

ZAHTJEVNI PROCESI
Ako tko zatraži od vas pomoć, što biste mu savjetovali u Avelantu kad se radi o projektima i poslovima za koje bi se moglo aplicirati u paketu EU financijske pomoći?

- Mi smo već sada kroz neke inicijative koje su okupile vodeće hrvatske stručnjake i stručnjakinje u pitanju zelene ekonomije, fondova EU-a i gospodarstva pripremili smjernice i preporuke za Vladu RH i premijera osobno i vrlo brzo ćemo ih komunicirati. To će biti naš doprinos i nadamo se da će uvažiti naše dobre namjere.

Sada je pravi trenutak da se proces programiranja i osmišljavanja procedura podigne na višu razinu, da ojačamo transparentnost i da se on otvori prema svim zainteresiranim dionicima koji imaju konkretne i relevantne prijedloge. Interes zainteresirane javnosti, posebice korisnika, zaista je velik i mislim da treba poslušati što oni imaju reći.

Gledajući širu sliku sadašnjosti, ali i budućnosti, koliko je ta golema financijska pomoć EU-a jamac brzog i učinkovitog oporavka ekonomije zemalja članica pogođenih koronakrizom? Ekonomist Andrej Grubišić upozorava da se radi o novcu koji će EU prije ili kasnije ubrati kroz poreze.... Vaš komentar?

- Put do EU novca je težak i zahtjevan - potrebno je osmisliti strategije, usvojiti operativne programe, preurediti postojeće sustave upravljanja i kontrole jer su sadašnji nedovoljno učinkoviti te znatno pojednostaviti procedure pripreme i provedbe projekata. Radi se o izuzetno zahtjevnim procesima za koje imamo jako malo vremena i sada je stvarno potrebno da svi damo maksimalan doprinos nevezano za to kakve su naše političke i osobne preferencije.

Što se tiče kolege Grubišića, u načelu se s njime slažem, iako moja ekspertiza leži u segmentu fondova EU-a, javne nabave i strateškog planiranja, ali Hrvatska, nažalost, još uvijek nije spremna za ekonomski scenarij koji on zastupa. Osobno se nadam da će uskoro biti i podržavam ono za što se zalaže. (D.J.)
Možda ste propustili...

VIRGINIJUS SINKEVIČIUS, POVJERENIK EK-a ZA OKOLIŠ, OCEANE I RIBARSTVO

Ne spašavamo samo ekosustave, nego i živote ljudi

ŽIVIO JE BRZO I UMRO JOŠ BRŽE

Jimi Hendrix: Ikona kontrakulture

IZDAVAČKI POTHVAT GODINE: TOLKIENOV HRVATSKI HOBIT

Torbar iz Kotara: Jedini hrvatski prijevod koji bi odobrio Tolkien

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

INTERVJU: ROSANDA MULIĆ, SPECIJALISTICA EPIDEMIOLOGIJE IZ SPLITA?

Vjerojatno ćemo svi kad-tad doći u kontakt s virusom

2

TEMA TJEDNA: MANIPULACIJA DEMOKRACIJOM (I)

Pod krinkom slobode govora podvaljuju se laži i obmane

3

RAZGOVOR: DAVOR GJENERO

Suprotstavljanje autoritetu znanja i znanosti potiče iracionalan strah od navodne represije