Magazin
VODENI SVIJET: LJETO BIBLIJSKIH KIŠA

Od Gunje do Zagreba: Poplave ne biraju mjesto ni vrijeme, ljudski nemar je konstanta
Objavljeno 1. kolovoza, 2020.
Upravljanje poplavama mora se prilagoditi novoj stvarnosti

Kad god se dogodi neko veće nevrijeme, kad padne više kiše nego inače, kad se dogodi porast razine nadzemnih i podzemnih voda, a onda i neizbježne poplave, mnogi se odmah prisjete nesretne Gunje, istočnoslavonskog sela koje je pucanje nasipa i neodgovornost tadašnje vlade koštalo teške drame čije su posljedice vidljive još i danas. Taj svibanj 2014. godine, kada je vodostaj Save dosegnuo povijesni maksimum od 1194 centimetra, ne zaboravlja se tako lako!

Inače je Hrvatska neprestano izložena opasnostima od riječnih poplava, a mnogi gradovi i od poplava zbog obilnih kiša. Mnogo je, naime, neriješenih problema kad se radi o obrani od poplava, odvodnim (slijevnim) vodama, zaštitnim nasipima i ukupnoj infrastrukturi koja bi trebala opasnost od poplava svesti na minimum. Posljednji događaji u Zagrebu još jedno su upozorenje nadležnima da se što prije poradi na sustavnom planu održavanja infrastrukture, prevencije i zaštite od viška vode koja sa svakom većom kišom poplavi ulice, podrume, dvorišta, kuće...

Naravno, kad se radi o učestalim kišama, a onda i poplavama, neizbježno je na dnevnom redu, osim ljudskog nemara, i utjecaj prirode, napose klimatskih promjena na vremenske anomalije kakvih je diljem svijeta iz godine u godinu sve više i sve su opasnije za ljude i materijalna dobra. U tom kontekstu, globalno zatopljenje je na zlu glasu, a kad se u sezoni uragana (i tajfuna, u Aziji) dogode golema razaranja i poplave priobalja, strah za opstanak civilizacije i ljudskog roda pred silama prirode postaje sve izraženiji i globalno dominantniji. Vodeni svijet, čini se, nije tako daleka budućnost, a kad nevoljama dodamo i potrese, požare, ratove, terorizam..., a od ove godine i globalnu pošast zvanu pandemija koronavirusa, teško je oteti se dojmu da živimo u vremenu sveopće borbe za opstanak u svim područjima.

VODENA POVIJEST
Što se pak poplava tiče, u protekla tri desetljeća Europu su poharala najveća izlijevanja rijeka u posljednjih pet stoljeća, jasno je pokazala velika međunarodna studija na Bečkom tehnološkom sveučilište (TU Wien) u kojoj su sudjelovale 34 istraživačke skupine iz raznih dijelova Europe. Studija također prvi put pokazuje da se poplavne karakteristike u posljednjim desetljećima razlikuju od onih iz prošlih stoljeća po opsega, temperaturi zraka i sezonalnosti, kaže se članku objavljenom u četvrtak u svjetski uglednom i popularnom časopisu "Nature".

Poplave su na mnogim mjestima veće nego prije, vremenski razmak je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut. U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihova porasta, kaže se u članku koji potpisuje više od 40 koautora iz raznih dijelova Europe, među kojima je i hrvatski ekohistoričar Hrvoje Petrić. Petrić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, projektu je pridodao svoje istraživanje poplava na Dravi.

Jedan od autora publikacije Alberto Viglione iz torinske Politehnike kaže u posebnom priopćenju da su istraživači iz prethodnog istraživanja već znali kako su klimatske promjene utjecale na poplave Europe u posljednjih 50 godina, ali da je za prognoze poplava sljedećih desetljeća važno razumjeti je li to potpuno nova situacija ili samo ponavljanje nečega što se već dogodilo. "Detaljno smo istražili to pitanje i sada možemo sa sigurnošću reći - karakteristike poplava posljednjih desetljeća nisu slične onima iz prethodnih stoljeća", kaže Viglione.

Andrea Kiss s Bečkog tehnološkog sveučilišta ističe kako su za studiju analizirani desetci tisuća povijesnih dokumenata koji sadrže izvješća o poplavama od 1500. do 2016. godine, te da je bio veliki izazov uspoređivati vrlo različite tekstove iz različitih vremena i kulturnih regija. "Uspjeli smo postići ovu usporedivost tako što smo sve tekstove postavili u odgovarajuće povijesne okvire, pažljivo skrećući pozornost na detalje", objašnjava Kiss.

RIJEČNE UGROZE
Analizom podataka identificirano je devet razdoblja s čestim poplavama i područja na kojima su se zbivale, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i središnjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi. "Naša studija prvi put pokazuje da su se temeljni mehanizmi poplava promijenili. U prošlosti su se poplave češće događale u hladnijim uvjetima, dok je sada obrnuto. Hidrološki uvjeti sadašnjosti vrlo su različiti od onih u prošlosti", kaže Günter Blöschl, hidrolog s Bečkog tehnološkog sveučilišta.

Vrijeme poplave unutar godine također se promijenilo. Prije se 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, a danas 55 posto. To je povezano s promjenama oborina, isparavanjem i otapanjem snijega te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu prema drugim faktorima poput krčenja šuma i upravljanja rijekama, ističe se. Godišnja šteta izazvana riječnim poplavama u svijetu procjenjuje se na više 100 milijardi dolara - i nastavlja rasti. Imajući sve to u vidu, Günter Blöschl ističe: "Upravljanje poplavama mora se prilagoditi tim novim stvarnostima." Zapravo se svi autori spomenute studije objavljene u časopisu "Nature" slažu kako se upravljanje poplavama mora prilagoditi novonastalim okolnostima kojima su pojedina područja svijeta izložena i koja su u najvećoj opasnosti od velikih poplava koliko danas toliko i u budućnosti, ako se ništa konkretno ne poduzme, i koliko je god moguće zaštite ugroženi gradovi, stanovništvo i materijalna dobra.

Vezano uz rijeku Dravu, to je posebno važno jer ona, za razliku od većine drugih hrvatskih rijeka, ima snježno-kišni režim, koji je zanimljiv zbog gotovo obrnute pojave velikih i malih voda tijekom godine u odnosu prema ostalim tekućicama Hrvatske te većeg utjecaja snježnice u prihrani.

STARI ZNALI S POPLAVAMA
"‘Nature‘ je jedan od najprestižnijih časopisa u kojemu se može objaviti izvorni istraživački rad u prirodnim znanostima, a znanstvenici iz humanističkih znanosti poput povijesti vrlo teško i rijetko mogu u njemu objavljivati. Časopis je pokrenut 1869. godine, a za znanstvenike predstavlja izvor nekih od najvažnijih radova u povijesti znanosti. Najčešće se objavljivanje u njemu smatra velikim profesionalnim uspjehom koji otvara mnoga vrata, a svaki rad hrvatskih znanstvenika pridonosi vidljivosti naše domovine i moga zavičaja", rekao je Hrvoje Petrić.

"Život u dijelovima Hrvatske bitno određuju rijeke i poplave, ali kao što nema globalne povijesti poplava, tako nema ni hrvatske. Poplave u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini od prije nekoliko godina upozorile su da je na osnovi iskustva iz prošlosti moguće promišljati o racionalnom sustavu obrane od poplava", kazao je predsjednik Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju Hrvoje Petrić u jednom svom osvrtu otprije tri godine te dodao: "Na poplavnim područjima u prošlosti bio je razvijen suživot ljudi s poplavama na način da je ljudska opstojnost bila na njih pripremljena gradnjom nastambi na sigurnijim, povišenijim područjima ili načinom gradnje kuća ‘na kat‘ kao primjerice u Posavini, ali i na druge načine."

"Upravo to upućuje na preispitivanje našeg odnosa prema rijekama, koje su prevelikom kanalizacijom i regulacijom postale podložnije poplavama. Uz to, ne treba zaboraviti kako se nalazimo u vrtlogu klimatskih promjena rezultat kojih može biti sve više ekstremnih kiša, a time i poplava. Ljudi toga trebaju biti svjesni. Vjerujem kako se iz povijesnog iskustva može vidjeti da je suživot čovjeka i rijeke moguć, ali pod posve drugim uvjetima", zaključio je povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Petrić.

Priredio: Darko JERKOVIĆ

HRVOJE PETRIĆ: Svjetski stručnjak za klimu
Rođen 1972. u Koprivnici, Hrvoje Petrić završio je studij geografije i povijesti u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlen je od 2001. Stručno se usavršavao u Sjedinjenim Američkim Državama, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i Izraelu. Doktorirao je 2008. u Zagrebu. Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Autor je brojnih radova. Za svoj je rad nagrađivan. Predsjednik je Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju. Urednik je znanstvenih časopisa “Ekonomska i ekohistorija” i “Podravina”. Izvodi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti iz predmeta: Ekohistorija, Ekonomska historija, Hasburška Monarhija: imperijalna baština te Europske regije i hrvatska povijest ranoga novog vijeka.
TITICACA: Hitna zaštita žaba u jezeru
Više znanstvenih institucija ujedinit će snage kako bi se zaštitila vodena žaba iz jezera Titicaca koja je na putu nestanka, objavio je bolivijski Prirodoslovni muzej: “U okviru koordiniranog napora formirana je međunarodna ekipa kako bi se zaštitila i bolje upoznala golema žaba iz jezera Titicaca i kako bi joj se osigurala dugoročna budućnost”, navodi se u priopćenju. Prirodoslovni muzej iz Bolivije, Sveučilište Cayetano Heredia (Peru), Zoološki vrt iz Denvera, nevladina organizacija NaturalWay iz Perua i Zoološki muzej i Papinsko katoličko sveučilište iz Ekvadora udružili su snage, uz potporu Svjetskog fonda za okoliš UN-a. Najveće vodene žabe na svijetu, težine do jednog kilograma, imaju goleme nabore kože, zbog čega izgledaju pomalo zgužvano, te su zbog toga dobile šaljivo ime Titicaca skrotum žabe. Njihova koža povećava svoju površinu i zbog te osobine mogu apsorbirati više kisika iz okoliša. Nalaze se na crvenoj listi ugroženih vrsta. Tražene su zbog svojih navodnih afrodizijačkih svojstava, a uz to pate zbog onečišćenja jezera Titicaca, koje se nalazi na visini od 3800 metara iznad mora na granici Bolivije i Perua.(H/DJ)
SVALBARD: Novi temperaturni rekord

Norveški arhipelag Svalbard na Arktiku, nedavno je potukao apsolutni temperaturni rekord dosegnuvši 22 Celzijeva stupnja, objavio je norveški meteorološki institut. S 21,7 stupnjeva izmjerenih u 18 sati prema mjesnom vremenu blizu mjesta Longyearbyen, arhipelag je imao najtopliji dan od početka mjerenja. Prethodni rekord dogodio se 16. srpnja 1979. kada su bila izmjerena 21,3 stupnja, rekao je meteorolog Kristen Gislefoss. Inače, skupina otoka poznatija po imenu Spitzberg nalazi se tisuću kilometara od Sjevernog pola. Navedeni temperaturni rekord daleko je iznad uobičajenih temperatura za ovo godišnje doba: u srpnju, koji je najtopliji mjesec na Arktiku, temperature se na Svalbardu kreću između 5 i 8 Celzijevih stupnjeva. Arktik se zagrijava dvaput brže od ostatka planeta, kažu znanstvenici. Ljeto 2020. u regiji obilježeno je gotovo vrućinama u ruskom Arktiku: temperature od 5 Celzijevih stupnjeva iznad normale u siječnju u Sibiru te vrhunac od 38 Celzijevih stupnjeva početkom srpnja u arktičkom krugu. Prema službenom norveškom izvješću “Klima u Svalbardu 2100”, prosječna temperatura na Svalbardu za razdoblje od 2070. do 2100. trebala bi porasti od 7 do 10 stupnjeva u odnosu prema razdoblju od 1970. do 2000. ako se nastavi dosadašnji čovjekov utjecaj na klimu. Poznat po svojim polarnim medvjedima, arhipelag Svalbard ima i jednu posebnost: ondje se nalazi ugljenokop, a riječ je o energiji koja emitira najviše stakleničkih plinova.

No na Svalbardu je smještena i “Vegetacijska Noina arka”, inaugurirana 2008., a riječ je o banci u kojoj se čuva sjeme za budućnost u slučaju kataklizme. Taj “biljni sef” osmišljen protiv klimatskih promjena i sam je bio žrtva globalnog zagrijavanja. Moralo se uložiti 20 milijuna eura kako bi se sanirao nakon što su u njega 2016. prodrle vode izazvane topljenjem permafrosta - u načelu vječno zamrznutog tla na arktičkom području.(H/DJ)

Možda ste propustili...

VELEPOSLANIKOV IZBOR: (NOVI) ZAPISI IZ PODZEMLJA

Prizivali smo svijet pun izazova i onda nam se dogodio virus

TEMA TJEDNA - POVIJESNI DOGOVOR: FINANCIRANJE OPORAVKA I RAZVOJA (I)

Europski novac za hrvatski izlazak iz krize

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VODENI SVIJET: LJETO BIBLIJSKIH KIŠA

Od Gunje do Zagreba: Poplave ne biraju mjesto ni vrijeme, ljudski nemar je konstanta

2

ISTARSKO-SLAVONSKE VEZE: KORONA, KULTURA I KOMUNIKACIJA

Priča produženog trajanja čiji je svršetak nedokučiv

3

TEMA TJEDNA - POVIJESNI DOGOVOR: FINANCIRANJE OPORAVKA I RAZVOJA (I)

Europski novac za hrvatski izlazak iz krize