VALPOVO - Valpovački park kao jedinstvenost Slavonije i Baranje, pa i šire, nije ni izdaleka toliko znanstveno iskorišten ni stručno valoriziran koliko bi to mogao biti. U istraživačkom smislu najbolje je obrađena dendroflora, nešto malo grmlja i neprimjetno prizemnog rašća, a životinjski svijet također je skromno zahvaćen - stajališta je biolog Zdravko Pavlović, dugogodišnji istraživač prirode Valpovštine. U svom posljednjem istraživanju perivoja, koje je objavio i u ovogodišnjem Valpovačkom godišnjaku, u fokusu su vrlo rijetke biljne vrste koje rastu na prostoru perivoja, a kojima se rijetko koji današnji park može pohvaliti, poput polupustinjskog kotrljana!Ova polupustinjska vrsta, struci poznatija kao Eryngium campestre, u perivoju se raširila nasred livade, bez sjene, jer to je vrsta koja traži puno svjetla. To što se ta vrsta nalazi u valpovačkom perivoju posebno je neobično zbog toga što je ona najčešća u istočnomediteranskim polupustinjama, a tek nešto manje česta u istočnomediteranskim šumama i makijama. Rasprostranjena je i oko Sredozemnog mora i u srednjoj Europi, a u Sjevernu Ameriku je unesena.

- Ovdje, u valpovačkom parku, zauzela je položaj na sredini livade, gdje tijekom lijepih dana ima stalno sunca. Okolno je drveće dosta udaljeno i relativno nisko, pa ne ometa Sunčeve zrake u prolazu, a uz rub livade ga nema - pojašnjava nam biolog Zdravko Pavlović, koji se s ovom vrstom u perivoju prvi put susreo u kolovozu 2017. godine, nakon što mu je jedan od radnika na održavanju parka govorio o postojanju takvih biljki. Zanimljivo je da ovu biljku na ostalim livadama valpovačkog parka nije pronalazio.

Još je jedna rijetkost valpovačkog perivoja jedinka uskolisne šparoge (Asparagus tenuifolius), koju je Pavlović uočio posve slučajno prije tri godine jer je izgledom znatno odudarala od okolnog bilja. Šparoga je općepoznata, posebno u kulinarstvu, sredozemna je vrsta koja je prisutna i na Balkanskom poluotoku, a kako ju je godinu poslije pronašao na istom mjestu u parku, zaintrigiralo ga je pitanje otkud ona ovdje. Podsjetio se i na istraživanja kemičarke Ljerke Perči, koja je u svom članku o grijanim staklenicima u Valpovu potvrdila da su se šparoge ovdje, u vlastelinskom vrtu, davno uzgajale za konzumaciju.

Nakon pomnijeg istraživanja Pavlović je ipak skloniji varijanti da je pronađena vrsta šparoge (uskolisna) drukčija od ljekovite šparoge koja se planski uzgajala. Drži vjerojatnijim da se u valpovački perivoj proširila iz perifernog uzgoja negoli da je ostatak iz vremena uzgoja u parku, no u svakom je slučaju do danas jedina poznata na ovoj lokaciji.