Najpoznatije tekuće gnojivo, ali i poznati botanički insekticid, tzv. je "koprivina juha" koju svatko sam može napraviti.

Koprive nam daju idealno ekološko dušično tekuće gnojivo, ono djeluje ljekovito i uravnoteženo te potiče na stvaranje klorofila. Koristi se isjeckana stabljika koprive, ali oni dijelovi koji nemaju na sebi sjemena, a što veća količina to bolje.Sve se to stavi u plastičnu (može i drvenu) bačvicu, ali ne u metalnu te se dolije vodom, po mogućnošću kišnicom, a ako je nema onda odstajalom vodom, ali ne do samog vrha (desetak centimetara ostaviti prazno), jer se gnojivo prilikom vrenja pjeni. Ako bačvu ostavimo na sunčanom mjestu, proces se brže odvija, a masa se mora dobro promiješati bar jedanput dnevno. Pripravak širi neugodan miris, ali ako po površini pospemo šaku kamene prašine ublažit će neugodan miris, a možemo dodati i cvijet kadulje ili lavande. Gnoj je spreman za korištenje kada poprimi tamnu boju i više se ne pjeni, a to je obično nakon 15 dana.

Prije korištenja gnojiva za folijarnu prehranu, preko lista, tekućinu pažljivo procijedimo kako ne bi došlo do začepljenja prskalice i istu tekućinu razrijedimo s hladnom vodom u omjeru 1:10, pa sve do 1:20, što ovisi o biljci i listovima.

Ako pak gnojivo koristimo za zalijevanje biljaka oko korijena biljaka, gnoj se i tada razrijedi s vodom u omjeru 1:10, ali se ne mora procijediti.

Ostatak koprive može se još jednom koristiti kao gnojivo, s tim da se ne razrjeđuje prilikom korištenja, ili se masa ostavi u pokrivenoj bačvi do jeseni, kada se iz bačve prelije preko pripremljenog komposta. J.Kn.