Hrvatska je 2025. zemlja s eurom! Najranije 2022. godine možemo uvesti euro, pod uvjetom stabilnih makroekonomskih konvergencija. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska se opredijelila preuzeti euro kao svoju službenu valutu. Osim toga, Hrvatska odavno ima svoje radne stolove u Europskoj središnjoj banci (ECB-u), sa sjedištem u Frankfurtu. Prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, uvođenje eura formalna je obveza svih država članica. Hrvatskoj će euro biti veslo kojim će zaveslati svojom ekonomijom. Takav stav nije u domeni osjećaja, nego empirije.
10 PREDNOSTI EURA
1. Euro stvara prilike za rast investicija i povjerenje inozemnih partnera: Ako strani investitor investira milijun eura na hrvatskom tržištu, a nakon toga euro deprecira (obezvrijedi) prema kuni za 5 %, njegov uloženi novac vrijedi 5 % manje. Investitor je izgubio 50.000 eura. Imati euro znači odsutnost rizika promjene valutnog tečaja za investitora. Euro stvara lakšu usporedivost cijena za investitora te povoljniju investicijsku klimu. Euro znači povjerenje koje se temelji na prepoznatljivosti jedne svjetske valute.
2. Euro pojeftinjuje kredite, a rate otplata kredita čini sigurnima: Hrvatska ekonomija visoko je euroizirana (vezana uz euro) pa valutni rizik postoji svagdje. Kod građana postoji kroz kredite i štednju. Uvođenjem eura cijena bi se kredita snizila jer nema valutnog rizika. Kamatna stopa na kredite bila bi najmanje 1 postotni bod niža kada bismo bili u eurozoni. Nadalje, kod uzimanja kredita u eurima rata kredita ovisi o vrijednosti kune. Deprecijacija (obezvrjeđivanje) kune nerijetko poveća rate kredita građana, što ih stavlja u nepovoljan položaj jer im se povećava dug. Što to znači, najbolje znaju oni koji su bili zaduženi u "švicarcima".
3. Euro čuva vrijednost depozita u bankama: Ako gledamo štednju, građani imaju čak 75 % svoje štednje u eurima. Nepovoljan tečaj može im smanjiti štednju, više nego što im je godišnja kamatna stopa na štednju, koja je niža od 1%. Uvođenjem eura eliminiralo bi se pitanje u kojoj valuti štedjeti kako bi se sačuvala vrijednost ušteđevine.
4. Euro eliminira nepovoljne tečajeve u mjenjačnicama i bankama: Pri mijenjanju novca u bankama ili mjenjačnicama vaš novac također ovisi tečaju. Neke mjenjačnice, pogotovo na moru, znaju imati nepovoljne tečajeve, gdje na 100 eura možete izgubiti i do 50 kuna, a na 1000 eura to je već 500 kuna. Banke strancima koji podižu novac sa svojih kartica na bankomatima nude nepovoljne tečajeve pa tako narušavaju povjerenje prema strancima, ali i konkurentnost u turizmu. Zanimljivo je da su banke u Hrvatskoj na tečajnim razlikama ostvarile oko 1,8 milijardi kuna. Uvođenjem eura nestale bi mjenjačnice, a banke bi ostale bez svojeg profita. Taj bi novac ostao tržištu.
5. Euro jača konkurentnost domaćih poduzeća: Zaduženost poduzeća u eurima je visoka i iznosi oko 50 milijardi kuna. Nepovoljan tečaj smanjuje konkurentnost naših poduzeća te povećava rate kredita. Poduzeća koja u najmu imaju poslovni prostor zbog deprecijacije kune mogu imati i veći trošak najma jer se cijena najma u ugovorima indeksira u eurima. Na taj se način smanjuje konkurentnost naših poduzeća. Euro za poduzeća znači i jeftiniji pristup kapitalu.
6. Euro stvara povoljne vanjskotrgovinske uvjete i pomaže izvoznicima: Za izvoznike euro bi stvorio niz prednosti. Izvoznici ne bi morali pratiti tečajne razlike zbog rizika tečaja i preračunavati ih u inozemne cijene. Olakšao bi se izvoz mnogih proizvoda eliminacijom transakcijskih troškova pa bi u konačnici ukupna vanjskotrgovinska razmjena bila povećana. Euro bi na izvoz imao tzv. učinak stvaranja trgovine. Neke studije iz 2000. godine pokazuju da zemlje koje imaju zajedničku valutu i do tri puta više trguju nego zemlje koje imaju različite valute.
7. Bezbrižnost putovanja za naše ljude, ali i turiste: Određene prednosti svakako bi imali i naši stanovnici jer bi mogli bezbrižno putovati većinom zemalja članica EU-a, ne razmišljajući o mijenjanju domaće valute u euro. Isti efekt imali bi i turisti koji dolaze u Hrvatsku, što bi našu državu učinilo konkurentnijom u turizmu. Hrvatska oko 17 % BDP-a ostvaruje od turizma, a od toga 70 % prihoda od zemalja iz eurozone.
8. Euro povećava kreditni rejting i omogućuje lakšu otplatu državnog duga: Uvođenje eura za Hrvatsku bi značilo povećanje kreditnog rejtinga i povoljnije zaduživanje na financijskim tržištima jer se članice eurozone smatraju sigurnijima. Jeftinije zaduživanje znači i lakšu otplatu dugova države. Ta sigurnost temelji se na monetarnoj i makroekonomskoj stabilnosti koju provodi Europska središnja banka (ECB).
9. U slučaju ekonomskih kriza imamo pravo na pristup Europskom mehanizmu stabilnosti.
10. Uvođenjem eura stvara se europski identitet jer će se hrvatski simboli (povijesne osobe i prirodne ljepote) naći na kovanicama eura.
DVA NEDOSTATKA
1. Jednokratni operativni trošak zbog konverzije i financijski trošak:Konverzija kune znači i jednokratni operativni trošak zbog konverzije. Taj trošak odnosi se na informatičku opremu, prilagodbu bankomata za euro, tiskanje cjenika s cijenama u eurima, informiranje, administraciju zbog prilagodbe pojedinih dokumenata i ostale troškove. Procjenjuje se da će sve to koštati oko 0,5 % BDP-a. Također, postoje financijski troškovi prijenosa sredstava u ECB te u mehanizam stabilnosti (690 milijuna eura u 12 godina).
2. Gubitak monetarnog suvereniteta i nije toliki nedostatak:Djelovanje monetarne i tečajne politike ionako je ograničeno. Naš monetarni suverenitet ogleda(o) se u čuvanju stabilnosti tečaja. Tečajna politika nije primjenjivana kod izvoza jer nije ni bilo strategije izvoza kojom bi se stvarale koristi od Marshall-Lernerova efekta da se deprecijacijom povećava netoizvoz. Gubitak monetarnog suvereniteta znači da će buduće kamatne stope zaduživanja ovisiti o monetarnoj politici u eurozoni, ali bar više neće biti toliko razlika u kamatama na kredite. Povjerenje prema monetarnoj politici morat će se graditi u odnosu prema ECB-u, koji je u slučaju s Grčkom pokazao da postoje instrumenti monetarne politike koji štite eurozonu i kojima možemo vjerovati.
DVA PITANJA
1. Hoće li doći do rasta cijena na tržištu?Rast cijena zbog uvođenja eura neće se dogoditi jer rast cijena dominantno ovisi o kretanju cijena sirovina i energije. Euroskeptici su prognozirali da će s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju porasti cijene, a one su od 2013. godine kontinuirano padale zbog liberalizacijskih učinaka integracije na unutarnje tržište. Ako pogledamo zemlje koje su uvele euro, rast cijena iznosio je najviše neznatnih 0,3 %.Treba podsjetiti da je to znatno manje nego godišnja inflacija od 1 %.
Cijene eventualno mogu rasti tamo gdje je potražnja nešto veća. To je, primjerice, u ugostiteljstvu i u turizmu. Ako bi i došlo do zaokruživanja cijena zbog eura, tržište ima savršen mehanizam za korekciju cijena, a zove se pad potražnje za robom ili uslugama gdje se povećanje dogodilo. Da bi se potpuno izbjeglo zaokruživanje cijena, može se propisati zakonska obveza iskazivanja cijena u eurima i kunama kako bi potrošači znali da se njima ne manipulira. Međutim, za očekivati je da će u budućem vremenu zbog najavljenog sniženja stope PDV-a na svu hranu s 25 % na 13 % doći do pada cijena prehrambenih proizvoda.
2. Hoće li plaće porasti?Euro neće utjecati na promjenu plaća. Na rast plaća utječu drugi faktori: konkurentnost poduzeća, produktivnost rada, rast pojedinog gospodarskog sektora, odluka vlasnika poduzeća da se ostvareni dohodak preraspodijeli u korist povećanja plaća itd. Kada se plaće budu konvertirale u euro, dobit ćemo tek nominalno manje plaće. Za prosječnu plaću u Hrvatskoj od 6796 kuna dobit ćete oko 900 eura.
JEDAN ZAKLJUČAK
Hrvatska je u prošlom vremenu ispunila "Konvergencijske kriterije", koji su preduvjet stabilnosti eurozone. Zbog toga smo ušli u ERM II. Sada moramo to isto ponoviti, ali ovaj put će biti teže jer nas čeka nestabilnije vrijeme.
Kada bi se gledali makroekonomski konvergencijski kriteriji, Hrvatska je ispunila četiri od pet konvergencijskih kriterija. Stabilnost tečaja, dugoročne kamatne stope ne odstupaju više od dva postotna boda kamata zemalja s najnižom inflacijom, inflacija ne odstupa više od 1,5 postotnih bodova od inflacije u zemljama s najnižom inflacijom, a proračunski deficit trenutno je ispod 1 % BDP-a, što odgovara uvjetu ispod 3 % BDP-a.
Hrvatska najslabije stoji prema kriteriju javnog duga, ali taj kriterij ne znači striktnu granicu od 60 % BDP-a, nego kretanje udjela javnog duga u BDP-u mora pokazati stabilnu i dugoročnu tendenciju smanjenja. Nažalost, za očekivati je da će javni dugi sljedeće godine ići prema 90 % BDP-a, i na tome će biti potrebno raditi. Postoji i pravna konvergencija, koja podrazumijeva usklađenost nacionalnog zakonodavstva i statuta HNB-a s člancima 130. i 131. Ugovora u funkcioniranju EU-a, odnosno sa Statutom Europskog sustava središnjih banaka. Pravne konvergencije uspješno ispunjavamo.
Ovaj ulazak u ERM II zadnja je stepenica prije otvaranja vrata euru. Sada nas čeka ekonomska disciplina s naglaskom na strukturnim reformama koje moramo provesti. Razdoblje u ERM II ovisi o pripremljenosti članice, Slovenija je u njemu boravila dvije i pol godine, a Litva duže od deset godina. n
(
PETAR VUŠKOVIĆ neovisni je ekonomist i predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA) iz Zagreba)
Piše. Petar VUŠKOVIĆ
Cijene neće rasti...
Ovo je povijesni trenutak koji smo čekali i čini zadnju stepenicu prije uvođenja eura. Sada će HNB imati “službene stolice” u ESB-u, a ESB će nadzirati naš bankovni sustav. U ERM II ćemo biti između dvije i pet godina te ćemo time ispuniti moja očekivanja da će Hrvatska biti zemlja s eurom do 2025. Najkraće u ERM II bila je Slovenija, dvije i pol godine, a najduže Litva, deset godina. Ulazak u ERM II rezultat je dobrih makroekonomskih politika, zdravog financijskog sustava i rasterećenja ekonomije koje smo provodili. Određen je središnji paritetni tečaj 1 euro = 7,53 kune s fluktuacijom +/-15 %. On je važan zbog buduće konverzije kuna u euro jer će utjecati na one koje su štedjeli u kunama, ali i one koji imaju kunske kredite. Euro će donijeti brojne prednosti ekonomiji: niže kamatne stope na kredite, jačanje konkurentnosti u turizmu, jačanje investicijske klime. Gubimo monetarni suverenitet, za koji je i pitanje koliko smo ga imali s obzirom na to da smo bili najeuroiziranija država Europe. Cijene neće rasti jer je empirijski dokazano da su cijene u zemljama koje su uvele euro rasle tek za 0,23 %, što je niže od godišnje inflacije u Hrvatskoj, koja iznosi oko 1 %.Plaće neće padati jer one ovise o produktivnosti rada zaposlenika, rasta u djelatnosti ili grani. One mogu tek psihološki izgledati manje jer ćemo na račun plaće od 7,5 kuna dobiti tek 1 euro. U svakom slučaju, ovo je povijesni moment, a sada uvođenje eura ovisi o nama samima i nadajmo se da će Hrvatska uspješno odgovoriti na turbulentno ekonomsko razdoblje koje je pred nama, jer isključivo o tome ovisi koliko ćemo brzo uvesti euro kao službenu valutu. (P.V.)
U HGK-u zadovoljni...
Potvrđeni ulazak Hrvatske u europski tečajni mehanizam ERM II i bankovnu uniju još je jedan velik uspjeh Hrvatske i njezine ekonomske politike, ocijenila je i Hrvatska gospodarska komora (HGK) izražavajući nadu da će u najkraćem mogućem roku doći do uvođenja eura. “Izrađene analize pokazale su da su uz specifičnosti Hrvatske, prije svega visoku i dugogodišnju razinu euroiziranosti, prednosti uvođenja eura veće od nedostataka, te je započet taj prilično zahtjevan proces koji je doveo do današnje odluke europskih institucija”, ističu iz Komore. Napominju kako, međutim, nije bila dovoljna samo želja, nego je trebalo ispuniti kriterije konvergencije, dobiti službenu potvrdu prihvaćanja hrvatskog pisma namjere za ulazak u ERM II i pripadajućeg akcijskog plana s reformskim mjerama, a onda taj plan i provesti. “Provedbu plana pozitivno su ocijenile države članice europodručja, Europska središnja banka i Europska komisija, što je omogućilo ulazak Hrvatske u ERM II. Tako je napravljen jedan od najvažnijih koraka prema očekivanom uvođenju eura kao službene valute plaćanja u Republici Hrvatskoj”, navode iz HGK-a. Komora stoga “čestita uključenima u ove procese te izražava nadu da će u najkraćem mogućem roku doći do uvođenja eura”. (H/DJ)