Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. "dobre" bakterije) koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina.

Znanstvenici proteklih godina proučavaju kako naš mikrobiom, mikroorganizmi koji žive u probavnom sustavu, može pomoći u liječenju mentalnih bolesti i nova analiza sugerira da probiotici mogu ublažiti depresiju.

Probiotici su dodaci prehrani koji sadrže mikrobe za koje se vjeruje da pozitivno utječu na probavu. Znanstvenici s britanskog sveučilišta Brighton i iz sveučilišne bolnice Croydon odabrali su sedam najboljih od 71 studije objavljene od 2003. do 2019. koje su proučavale kako probiotici mogu pomoći odraslim osobama koje pate od depresije i tjekobe.

Sve analizirane studije pokazale su "znatna poboljšanja" u mjerenju učinaka uzimanja probiotika u usporedbi s davanjem placeba ili neliječenjem.

Studije su analizirale probiotike poput Lactobacillus acidophilusa, Lactobacillus caseija i Bifidobacterium bifiduma.

Studija je utvrdila da su probiotici sami po sebi ili u kombinaciji s prebioticima povezani s mjerljivim poboljšanjem stanja osoba koje pate od depresija, ali je ostalo nejasno postoji li veza probiotika i poboljšanja u osoba koje pate od tjeskobe.

"Sustavna analiza znanstvene literature podupire pretpostavke da probiotici mogu pomoći ljudima koji pate od depresije, no potrebna su dodatna istraživanja. Ovi podaci pružaju argument za potrebu većeg istraživanja", kaže u komentaru istraživanja Allan Young, profesor s Instituta za psihijatriju, psihologiju i neuroznanosti s King‘s College London, koji nije bio uključen u istraživanje.

Znanstvenici ističu da je nedostatak što ni jedno od analiziranih istraživanja nije dugo trajalo, a i broj ispitanika obuhvaćenih tim istraživanjima nije bio jako veliki. Napominju da je zbog toga bilo teško izvući čvrste zaključke o ukupnim učincima probiotika, koliko su trajali i postoje li neželjene nuspojave dugotrajnog trošenja probiotika.

Britanski psihijatar David Curtis s University College London kaže da je malo vjerojatno da bi probiotici utjecali na poremećaje raspoloženja.

"Iako prema tim studijama postoje neki pozitivni učinci na depresiju, ne znamo postoje li druge studije koje su pokazale da probiotici ne utječu na depresiju, a nisu objavljene", dodaje on i upozorava da ljudi koji pate od depresije moraju potražiti liječničku pomoć, a ne se sami liječiti dodacima prehrani za koje nije dokazano djelovanje.

U radu koji je objavljen u u časopisu BMJ Nutrition, Prevention & Health navodi se da nije poznat mehanizam na koji bi probiotici djelovali, no znanstvenici sugeriraju dva načina. Prvo bi mogli smanjiti proizvodnju citokina koji igraju ulogu u upalnim procesima ili pomoći djelovanju triptofana za koji se vjeruje da igra ulogu u vezi s probavom i mozgom kod psihijatrijskih poremećaja.

Uz to u osoba koje pate od depresije, a imaju druge zdravstvene poremećaje poput nedostatne proizvodnje inzulina ili sindroma iritabilnog crijeva, probiotici bi mogli utjecati na vlastiti doživljaj depresije ublažavanjem tih simptoma.

Prema analizi Američkog gastroenterološkog društva objavljenoj prošlog mjeseca za većinu probavnih poremećaja, među kojima su Crohnova bolest, ulcerativni kolitis ili sindrom iritabilnog crijeva, nema dovoljno dokaza na temelju kojih bi se moglo preporučiti uzimanje probiotika.