Zajednica riječnog turizma HGK-a traži da se riječnom kruzingu, odnosno putničkim brodovima koji prevoze više od 40 putnika, dopusti pristajanje u luke unutarnje plovidbe, što im je sada zabranjeno. Naime, kako podsjećaju iz HGK-a, zbog koronavirusa krajem svibnja ove godine donesena je Odluka o nužnoj mjeri zabrane uplovljavanja putničkim brodovima na međunarodnim kružnim putovanjima u morske luke i luke unutarnje plovidbe kojom je uvedena zabrana uplovljavanja i putničkim brodovima koji prevoze više od 40 putnika u luke unutarnje plovidbe i time je izravno onemogućen povratak riječnih krstarenja s obzirom na to da riječni kruzeri imaju kapacitet i do 220 putnika.
"Tvrtkama nije isplativo poslovati s manje od 20 posto uobičajenog kapaciteta. Ističem kako su tvrtke u skladu s mjerama koje su donesene već osigurale pet posto putničkog kapaciteta za potrebe smještaja u slučaju da se netko od putnika zarazi koronavirusom i zato apeliram da se što prije Odluka izmijeni", poručuje Božana Matoš, predsjednica Zajednice riječnog turizma HGK-a, koja je u ime Zajednice poslala dopis odnosno molbu za izmjenu Odluke Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvu turizma i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Hrvatska je prepoznata kao destinacija riječnog krstarenja. Prošle je godine riječnim putem istočnu Slavoniju i Baranju posjetila 61 tisuća putnika, a putnička pristaništa na Dunavu i Dravi zabilježila su 560 pristajanja uz kontinuirane godišnje pozitivne trendove rasta. Već su u lipnju počeli neki programi riječnih krstarenja, uz pridržavanje svih epidemioloških preporuka, u organizaciji njemačke tvrtke Nicko Cruises, a nastavljaju se najave povratka riječnih krstarenja i u organizaciji kompanija A-Rosa, European Waterways i Croisi Europe.
"Neke od tih kruzing-kompanija imaju programe krstarenja i u Hrvatskoj, a trenutnom odlukom nije im omogućeno pristajanje u jednom od putničkih pristaništa na Dunavu i Dravi, stoga je potrebna žurna izmjena Odluke, kojom broj putnika u riječnim krstarenjima ne bi bio ograničen", pojašnjava Matoš, a pogotovo u kontekstu posljednjih podataka o padu broja stranih brodova za kružna putovanja u hrvatskim morskim lukama.
Prema podatcima DZS-a, u prvih pet mjeseci 2020. strani brodovi za kružna putovanja zabilježili su pad broja putovanja od 91,2 % i broja dana boravka na hrvatskom Jadranu od 87,8 % u odnosu prema istom razdoblju 2019. Broj putnika na tim brodovima bilježi pad od 98,5 % u odnosu prema istom razdoblju 2019.
"Ovo su, nažalost, jako loše brojke i dugo će se Hrvatska oporavljati od ovakve situacije, ali je istovremeno i prilika za jačanje riječnih krstarenja, pod uvjetom da se navedena odluka izmijeni na vrijeme", rekla je Matoš. Z.Rupčić