Objavljeno 11. srpnja, 2020.
Pregled prijedloga zakonskog rješenja za obnovu Zagreba nakon potresa
Dana 22. ožujka 2020. godine snažan potres, magnitude 5,5 prema Richteru, s
epicentrom na području Markuševca i Čučerja, pogodio je područje grada Zagreba,
Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije te prouzročio veliku
materijalnu štetu. Uništene su i oštećene brojne stambene i poslovne zgrade,
obiteljske kuće, kulturni spomenici, obrazovne i zdravstvene ustanove i ostali
objekti u kojima se obavlja javna djelatnost.
O alarmantnosti situacije
svjedoči i činjenica da je već idućeg dana gradonačelnik Zagreba proglasio
stanje prirodne nepogode. Po prirodi stvari već dovoljno tešku situaciju dodatno
otežava činjenica da je Republika Hrvatska, zajedno s ostatkom svijeta, trenutno
u borbi s epidemijom COVID-19, što uvelike otežava pronalaženje promptnog i
adekvatnog rješenja.
Odgovor javne vlasti na nastalu situaciju išao
je u dva smjera:
- brza procjena štete, raščišćavanje područja
pogođenih potresom te osiguravanje smještaja i zbrinjavanje osoba čiji su domovi
stradali u potresu i
- osnivanje radne skupine i izrada Prijedloga
zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba,
Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije (dalje u tekstu: Prijedlog zakona).
(Objava Prijedloga zakona je na e-Savjetovanju.)
PROCJENA ŠTETE
Prema podatcima Ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba, do
dana 10. svibnja 2020. godine zaprimljeno je 40.535 prijava za pregled
stanova/zgrada oštećenih potresom. Nadalje, prema podatcima Hrvatskog centra za
potresno inženjerstvo, na dan 30. lipnja 2020. godine pregledano je ukupno
25.546 zgrada, od kojih:
- 1343 zgrade su neuporabljive (crvena
oznaka)
- 5004 zgrade privremeno su neuporabljive (žuta
oznaka)
- 19.199 zgrada je uporabljivo (zelena
oznaka).
Prema preliminarnim procjenama, za obnovu Zagreba i stradale
okolice trebat će od 42 do 86 milijarde kuna, a novac za obnovu prikupljat će se
iz različitih izvora, prije svega iz državnog proračuna Republike Hrvatske,
proračuna Grada Zagreba, županija i jedinica lokalne samouprave te od vlasnika
objekata. Cilja se i na sredstva iz fondova Europske unije, a predviđeno je i
zaduživanje kod Svjetske banke.
PRIJEDLOG ZAKONA
Od 15. svibnja do 14. lipnja 2020. provedeno je javno savjetovanje o
Prijedlogu zakona kako bi se sva zainteresirana javnost mogla očitovati i
ostaviti svoje komentare, prijedloge i primjedbe. Prijedlogom zakona, koji je
objavljen na e-Savjetovanju, postavljeni su sljedeći ciljevi:
-
obnova odnosno uklanjanje zgrada oštećenih ili uništenih potresom
-
gradnja zamjenskih obiteljskih kuća odnosno novčana pomoć Republike Hrvatske za
njihovu gradnju
- stambeno zbrinjavanje i privremeni smještaj osoba
pogođenih potresom
- osnivanje nadležnih tijela za provedbu zakona i
određivanje rokova za postupanje
I. Obnova/uklanjanje zgrada
oštećenih ili uništenih potresom
Prijedlog zakona predviđa da će
se, ovisno o stupnju oštećenja, zgrade obnavljati na četiri načina: a) popravkom
nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade; b) popravkom
konstrukcije; c) pojačanjem konstrukcije; d) cjelovitom
obnovom.
Oštećene poslovne i stambene zgrade, kao i obiteljske kuće,
obnavljat će se načinima pod a), b) i c), a cjelovita će obnova biti moguća
jedino ako to zatraži vlasnik, koji se u tom slučaju treba obvezati da će
podmiriti razliku troškova između cjelovite obnove i obnove pod točkama a), b) i
c).
Za razliku od navedenog, zgrade koje čine zaštićeno kulturno
dobro, zatim zgrade koje su namijenjene obavljanju prosvjetne i zdravstvene
djelatnosti, kao i ostale zgrade javne namjene, obnavljat će se cjelovitom
obnovom.
Vlasnici zgrada i obiteljskih kuća koji na temelju rješenja
o obnovi sami obnavljaju zgradu/kuću imaju pravo na novčanu pomoć za opravdane
troškove, a čija se vrijednost procjenjuje u skladu s programom
mjera.
II. Gradnja zamjenskih obiteljskih kuća, odnosno novčana
pomoć Republike Hrvatske za njihovu gradnju
Prijedlog zakona
predviđa gradnju zamjenskih obiteljskih kuća ako je obiteljska kuća uklonjena
jer je izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u tolikoj mjeri da je
urušena ili obnova prema procjeni struke jednostavno nije moguća. Zamjenska
obiteljska kuća gradi se na mjestu uklonjene kuće, međutim, ako to nije moguće,
gradi se na novoj lokaciji na području Zagreba, odnosno županije u kojoj se
nalazila. U tom slučaju vlasnik uklonjene kuće dužan je zemljište na kojem se
nalazila darovati u vlasništvo Gradu Zagrebu odnosno
Županiji.
Prijedlog zakona postavio je ograničenje veličine zamjenske
obiteljske kuće ovisno o broju osoba koje su u njoj stanovale. Sukladno s tim,
tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće iznosi: 55 m2 za
jednu ili dvije osobe; 70 m2 za tri ili četiri osobe; 85 m2 za pet ili više
osoba.
Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće vlasnik ima pravo
izabrati isplatu novčane pomoći, koja ne može biti veća od procijenjene
građevinske vrijednosti kuće na koju vlasnik ima pravo prema Prijedlogu zakona.
Iznos novčane pomoći određuje se programom mjera.
III. Stambeno
zbrinjavanje i privremeni smještaj osoba pogođenih
potresom
Vlasniku stana ili kuće koja je uklonjena ili se
obnavlja u vrijeme obnove ili gradnje zamjenske obiteljske kuće dat će se u
najam stan do završetka gradnje ili obnove ako nije vlasnik druge useljive kuće
ili stana. Najamnina se plaća sukladno s Odlukom o najmu javno najamnih stanova
za javno najamne stanove (Službeni glasnik grada Zagreba, broj 7/09., 22/09. i
26/14.), odnosno prema odluci Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.
Prijedlogom zakona definirana je i veličina stanova koji se daju u najam, pa se
za jednu osobu predviđa stan od 35 m2, odnosno za svaku daljnju osobu dodatno
oko 10 m2.
Prijedlog zakona propisuje da su Grad Zagreb, Zagrebačka i
Krapinsko-zagorska županija dužni o svom trošku osigurati privremeni smještaj
osoba do davanja u najam stana ako te osobe nisu vlasnici druge useljive kuće
ili stana.
IV. Osnivanje nadležnih tijela za provedbu zakona i
određivanje rokova za postupanje
Prijedlog zakona predviđa
osnivanje dvaju tijela za njegovu provedbu koja imenuje Vlada Republike
Hrvatske:
- Koordinaciju za obnovu (obavlja poslove vezane uz
međusobnu koordinaciju javnopravnih tijela i drugih subjekata u provedbi zakona)
i
- Stručni savjet za obnovu (obavlja savjetodavne i po potrebi druge
poslove vezane uz stručna pitanja u provedbi zakona).
Važno je
napomenuti da je u Prijedlogu zakonu izričito propisano da se sama obnova i
druge propisane mjere (kao i sami iznosi sufinanciranja obnove) provode u skladu
s programom mjera koje donosi Vlada, a sve prema utvrđenim prioritetima i
raspoloživim resursima. Program mjera Vladi podnosi Ministarstvo graditeljstva,
i to najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja zakona na snagu.
ANALIZA PRIJEDLOGA
S obzirom na raspuštanje Sabora, Prijedlog zakona bit će pušten u novi saziv
Sabora, nakon formiranja nove saborske većine, što znači da bismo njegovo
donošenje mogli očekivati na jesen. Naime, prema uputi Vlade, oni građani koji
ne žele čekati donošenje zakona slobodni su sami započeti radove obnove i
sanacije štete o vlastitom trošku, a novčana će im se pomoć za opravdane
troškove isplatiti tek nakon donošenja zakona, i to sukladno s programom mjera.
To znači da će građanima biti refundirani oni troškovi na koje imaju pravo po
zakonu i programu mjera.
Svrhovito bi svakako bilo da se pri
donošenju zakona prihvate i prijedlozi struke koja upozorava da je potrebno
regulirati način unaprjeđivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevine.
Sukladno s tim, arhitektonska struka je tijekom javnog savjetovanja o Prijedlogu
zakona predložila uvođenje sustavnog ocjenjivanja (certificiranja) ispunjavanja
svih temeljnih zahtjeva za građevine kako bi vlasnici i korisnici građevina
imali trajni uvid u stanje građevine. Velike materijalne štete prouzročene
potresom u uređenim zemljama saniraju se sredstvima solidarnosti, općim
izdvajanjem u različite fondove i sl., jer su to najčešće štete za koje vlasnici
ne mogu (bar ne potpuno) snositi odgovornost, te se predlaže osnivanje i takvih
fondova.
Nadalje, jedna od potencijalnih posljedica potresa je i
opasnost od depopulacije područja pogođenih potresom. Depopulacijom će posebice
biti pogođena ona područja čiji su stanovnici socijalno ugroženi te nemaju
dovoljno financijskih sredstava da bi sudjelovali u procesu obnove na način na
koji to od njih zahtijeva država. Stoga bi se država pri pružanju novčane pomoći
prije svega trebala voditi ekonomskim i socijalnim kriterijima, ali i ciljevima
koje želi postići, a sprječavanje depopulacije zasigurno je jedan od
njih.
Također, bitno je skrenuti pozornost na niz imovinskopravnih
problema s kojima se svakodnevno susreću svi koji se bave graditeljstvom i
prostornim uređenjem. Problemi vlasništva, koji su najviše nastali prelaskom iz
jednog društveno-političkog i ekonomskog uređenja u ovaj današnji, moraju se
početi sustavno rješavati te upravo trenutna situacija može biti poticaj za
to.
ZAKLJUČAK
Materijalne štete prouzročene potresom su
velike te zahtijevaju promptna i konkretna rješenja. Premda je teško planirati
koliko će obnova trajati, što ovisi o pojedinim zgradama, građanima je bitno da
obnova počne što prije kako bi se mogli vratiti u svoje domove, a za to je nužno
da se zakon o obnovi donese u što skorije vrijeme, odmah u novom sazivu Sabora.
Zakon o obnovi možemo očekivati na jesen, a nakon čijeg će donošenja biti
predstavljeni i programi mjera kojima će se detaljnije urediti obnova i način
financiranja. Donošenje Zakona o obnovi i njegova što učinkovitija i
ekonomičnija provedba trebali bi biti prioritet svakoj političkoj opciji koja
dođe na vlast. Potrebno je svakako napomenuti da ono što je nužno pri donošenju
samog zakona jest bliska suradnja i poštovanje prijedloga struke, a sve kako bi
zakon, jednom kad bude donesen, bio najbolji interes građana.
(
MARIJA
LALIN, članica Centra za javne politike i ekonomske analize - CEA,
Zagreb)