Koliko je izborni trijumf HDZ-a, a time i Andreja Plenkovića (veći i u odnosu prema prvom mandatu Sanadera), iznenađenje s obzirom na predizborne ankete koje su uglavnom malu prednost davale Restart koaliciji, pitali smo Davora Gjenera, političkog analitičara iz Zagreba.

Što je presudilo da glasači daju ovoliku prednost Plenkoviću i HDZ-u...?

- Ovo nije prvo iznenađenje koje nam je "pripremio" predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. Na nedavnim unutarstranačkim izborima održanima po načelu jedan član - jedan glas, analitičari su očekivali tijesnu pobjedu Plenkovića za mjesto predsjednika stranke, ali relativnu pobjedu njegovih desnih oponenata za zamjenička i potpredsjednička mjesta. Dogodilo se "iznenađenje" i Plenkovićev tim je decimirao izazivače. Iako su mnogi mislili da politika smještanja HDZ-a u desni centar političke arene, njegovo transformiranje u tipičnu europsku narodnjačku stranku, nema potporu znatnog dijela članstva, da mu članovi stranke zamjeraju ono isto što i neki desno-radikalni otpadnici, ratifikaciju Istanbulske konvencije (koju su ratificirale i druge vlade koje vode stranke članice Europske pučke stranke), pristupanje Marakeškom kompaktu..., pokazalo se da je većina članova stranke prihvatila takvu politiku i da je Plenković svoje stranačke kolege "povukao za sobom" u politički desni centar. Sada se samo pokazalo da je isto što je napravio unutar stranke napravio i u odnosu prema svojem biračkom tijelu. Ustrajanje na politici desnog centra udžbenički je put za pobjedu kad ste izloženi iracionalnim žestokim napadima s desne margine. Izbori se dobivaju u centru, gdje je najviše glasača, a Plenkoviću je uspjelo privući i dio tradicionalno centrističkih glasova, i ostvariti izborni rezultat kakav HDZ nije imao nakon 2000. godine.

Zašto je zapravo Restart podbacio, a s njim ponajviše SDP i Bernardić, gdje su promašili...? Posebno ih vjerojatno boli poraz u Zagrebu...?

- Negativnom kampanjom nije moguće dobiti izbore. Bernardić je u kampanju uveo retoriku posvađanu s realnošću, prema kojoj je HDZ spremao koaliciju s najcrnjom desnicom i pripremao fašizaciju društva. Nuđenje SDP-a kao "dobra", u odnosu prema "zlu" koje proizvodi HDZ, jednostavno je ponuda koja tradicionalnim glasačima SDP-a, dakle glasačima lijevog centra, a ne lijeve margine, nije bio motiv da glasuju za svoj dosadašnji izbor. Dio SDP-ovih tradicionalnih glasača je rezignirao, nije izišao na izbore, a dio razočaranih utjehu je potražio u jednoj od dvije nove ponude: liberalnoj koaliciji oko stranke Pametno i lijevo-ekologističkoj platformi Možemo! Najteži debakl SDP-a dogodio se u gradu Zagrebu, a od 1995. godine do ovih izbora HDZ nije uspijevao postati relativnim pobjednikom izbora u I. izbornoj jedinici. Pobjeda nad SDP-om u centru Zagreba otvara novu perspektivu Plenkovićevoj stranci, već na lokalnim izborima u svibnju iduće godine.

Kako komentirate izborne rezultate ostalih - Domovinski pokret, Most, Možemo..., ali i po jedan mandat HNS-u i Čačiću?

- ‘Trust mozgova‘ koji stoji iza Miroslava Škore, oni koji su aranžirali financiranje predizbornih aktivnosti ove stranke od strane Putinova režima, posredovanjem hrvatskog zastupnika Gazproma, monopolističke plinske kompanije u vlasništvu ruske države, imao je velike planove. Mislili su da imaju ucjenjivački potencijal koji bi im omogućio da aktualnom predsjedniku HDZ-a Plenkoviću onemoguće preuzimanje premijerskog mandata, unatoč relativnoj izbornoj pobjedi. Zakonomjerno je da u sustavu parlamentarne vlade onaj tko upravlja vladom ima odlučujuću riječ i u najvećoj stranci vladajuće koalicije. Sjetimo se samo iskustva njemačkih socijaldemokrata, koje je 1998, kad je Gerhard Schröder postao njemački kancelar, vodio Oscar Lafontaine. Lafontaine je nakon nekoliko mjeseci izgubio stranačku poziciju, a na kraju je i posve potisnut iz stranke. Ideja da netko drugi, a ne Plenković, bude premijer, bila je ideja potiskivanja Plenkovića iz HDZ-a, a nakon toga guranja HDZ-a iz desno-centrističkoga polja na desnu marginu. Ključni motiv je bio pretvaranje buduće administracije u protueuropsku, radikalsku, "iliberalnu".

Nakon takva stava u kampanji, retorike prijetnji o polomljenim prstima, bilo je groteskno kad je u izbornoj noći gospodin Škoro molio HDZ da ga pozove na razgovore. I on je svjestan da su njegovi sponzori razočarani učinkom na izborima, ali i da je njegov "pokret" bio tek kulisa iza koje su akteri iz marginalnih desnih opcija ušli u parlament. Izvan vlasti Domovinskom pokretu prijeti rasulo, i tek treba vidjeti koliko će ovako izabranih zastupnika doista ući u njihov parlamentarni klub.

Most je tijekom prošlog mandata prestao biti svojevrsni sindikat gradonačelnika i načelnika općina iz unutrašnjosti Dalmacije, ali se uz pomoć laičkih katoličkih organizacija i mreže koju je stvorila gospođa Željka Markić vrlo uspješno transformirao u klerikalnu stranku. Za takvu političku opciju postoji politička niša, tako da je njihova perspektiva kudikamo sigurnija i plauzibilnija negoli perspektiva Škorina pokreta.

Možemo! je platforma unutar koje su se okupili profesionalci iz sfere civilnoga društva, oni znaju javno zagovarati svoje prioritete, znaju voditi kampanje, u političku borbu ulaze s velikim žarom, a to im daje dobre šanse za daljnje profiliranje u nacionalnom parlamentu.

Uspjeh preživljavanja HNS-a, osvojen mandat Reformista, relevantan broj preferencijalnih glasova Darija Hrebaka iz HSLS-a na listi HDZ-a, snažna pozicija IDS-a, pa konačno i parlamentarni status Pametnog, sve to govori o tome da Hrvatska ima bitno snažnije liberalno-demokratsko biračko tijelo nego što bi se moglo činiti na osnovi parlamentarnog reljefa. Povezivanje regionalnih liberalnih inicijativa, pod okriljem IDS-a, projekt je koji bi u sljedećem razdoblju mogao više utjecati na hrvatsku političku arenu.

Ovakva je pobjeda na izborima golema obveza za Plenkovića, no ujedno i komotna situacija za sastavljanje nove Vlade, budući da nužni broj od 76 zastupnika u Saboru nije upitan. No, je li moguća neka opcija sa Škorom ili mu sad to ne treba, s obzirom na golemu prednost HDZ-a...?

- Već nakon objave rezultata uporednog brojenja glasova (onog što se kolokvijalno naziva izlaznim anketama) glavni tajnik HDZ Gordan Jandroković rekao je da će vidjeti koliko je mandata HDZ osvojio, i da će tek onda razmatrati strategiju koaliranja. Budući da HDZ s potporom HNS-a, Čačićevih Reformista (Čačić je već najavio da će u svakom slučaju poduprijeti buduću administraciju) i zastupnika nacionalnih manjina ima točno 76 glasova, a da će biti onih koji će sami htjeti prebjeći u šator pobjednika, nema potrebe za bilo kakvim koaliranjem. Domovinski pokret je kontaminiran, kao radikalska, protueuropska stranka s ruskim "podzemnim" vezama, i takav nije poželjan partner, a s Mostom je HDZ dva puta imao neugodna koalicijska iskustva. Zato nema potrebe da ponovno ulazi u bilo kakve rizike, kad vrlo jednostavno sa stabilnim partnerima može formirati apsolutnu većinu.

Ukupno uzevši, što su pokazali ovi ljetni izbori kad pogledamo širu sliku sadašnjeg hrvatskog društva? Može li se zaključiti kako je desnica ojačala zahvaljujući Domovinskom pokretu i Mostu? Što je s ljevicom, imamo pad ugleda SDP-a, ali i uspon novih (lijevih) snaga poput koalicija Možemo i IP, Pametno, Fokus...? Kakav će biti njihov utjecaj u Saboru?

- Most će biti ozbiljna opozicija s desne margine, ali kapaciteti aktera okupljenih oko Domovinskog pokreta, unatoč relativno velikom broju zastupnika koji u Sabor ulaze uz pomoć te kulise, ne ostavljaju dojam aktera koji bi mogli utjecati na parlamentarni život. SDP će biti uzdrmana slaba opozicija, s još slabijim zastupničkim klubom nego u prethodnom mandatu.

Dio zastupnika platforme Možemo! sigurno će parlament iskoristiti kao platformu za promociju prije lokalnih izbora iduće godine, ali neki od tih zastupnika sigurno će se profilirati u snažne zagovornike ljudskih prava. Radi se o iskusnim akterima iz civilnog društva, koji znaju zagovarati svoje vrijednosti, artikulirati kampanje, a imaju i solidnu mrežu medijskih kontakata. (D.J.)