S čak 66 mandata HDZ je relativni ali premoćni pobjednik parlamentarnih izbora, pa se slogan "Sigurnost" višestruko isplatio. A nakon svega nova vlada Andreja Plenkovića ključne poteze mora povući što hitnije s obzirom na stare, ali i aktualne nagomilane probleme, jer vremena nema nadamo li se što bržem gospodarskom, ali i svekolikom oporavku, naročito imajući u vidu i neprocjenjive posljedice koronakrize.
Toga je svjestan i sam mandatar, koji je u pobjedničkom govoru izborne noći posebno naglasio: "Imali smo mandat pun iskušenja, a izazovi koji su pred nama možda su i veći." Dan poslije najavio je i prve poteze, kao što su snižavanje poreza na dohodak, na dobit, PDV-a na svu hranu, manji broj ministarstava... Uglavnom, nakon ljeta očekuje nas još vruća jesen, kako se to i inače voli reći, ali ovaj bi put, uz očekivani drugi val epidemije COVID-19, mogla biti i uzavrela. Usto, pred novom vladom naći će se niz prioritetnih i nezavršenih poslova koji nerijetko zahtijevaju i donošenje nepopularnih odluka, dio kojih je odgođen upravo zbog korone i izbora, a za što je prije svega važno da je vlada stabilna, što sad više nije upitno.
Jer, što se tiče samih izbora, podsjetimo, uz HDZ-ov desno-centristički trijumf, tu je i najveće iznenađenje - veliki debakl i potop goleme Restart koalicije predvođene SDP-om na čelu s Davorom Bernardićem, i to sa samo 41 mandatom, pa je stoga šef SDP-a i podnio ostavku nakon izborne katastrofe. Domovinski pokret, kao treća opcija, prošao je očekivano, sa 16 mandata, iako se nadao boljem rezultatu, pa time neće ni u vladu, kako su očekivali te prijetili, jer Plenković sada ne mora pristajati na ucjene. Prema predviđanjima, on će totalno otpiliti i Škoru i Most jer postignut je dogovor s manjinama, HNS-om i Reformistima, što je u Saboru dovoljnih 76 ruku, a očekuje ih se još bar dvije.
U iznenađenja bi se mogao svrstati i Most s osam mandata, jer bilo je i crnjih scenarija, da će ta stranka nestati s političke scene. Iznenađenje je i opcija Možemo! s Radničkom frontom, koja je, uglavnom na zagrebačkom području, osvojila sedam mandata i time pokopala Milana Bandića, koji nije uspio prijeći ni izborni prag te je tako ostao bez ijednog zastupnika.
Na izbore je izišlo samo 46,90 posto birača, manje nego na prošlim, 2016. Zbog koronavirusa biralo se pod maskama, uz dezinficijense i osobne kemijske olovke te oko toga nije bilo znatnijih problema.
ZAUZDAVANJE RASHODA
Nakon izbora novu vlast čekaju i problemi, primjerice, mladih, umirovljenika, ali i poljoprivrednika. O prvim potezima vlade ekonomist Đuro Njavro ističe: "Nulti izazov za vladu bit će pozicioniranje Hrvatske u okviru europskog paketa kojim će se rješavati nastavak financiranja politike borbe protiv koronakrize. I još nešto što se trebalo učiniti ranije... Treba iskoristiti ovo vrijeme gotovo nultih kamata da se cijeli državni dug refinancira na duge rokove. Ne da čekamo, nego cijeli dug. To su napravili Slovenci, a planiraju Mađari..."
Naravno, poduzetnici također očekuju hitno provođenje strukturnih reformi i izradu jasne gospodarske strategije radi ekonomskog oporavka. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić upozorava: "Želimo li promijeniti Hrvatsku strukturno i pripremiti gospodarstvo da bude daleko otpornije na krize, kojih će biti i u budućnosti, moramo početi već sutra." Zadatcima nove vlade on drži nastavak mjera za spas gospodarstva i očuvanje radnih mjesta, i to od prvog dana mandata. "One nikad nisu bile važnije", poručio je. Predsjednica Uprave Siemensa Medeja Lončar smatra da Hrvatska treba cjelovitu razvojnu strategiju, kako bi znala kamo želi ići i kako doći do postavljenih ciljeva. Smatra da je jedini put stvaranja dodane vrijednosti ulaganje u nove tehnologije i ljudski kapital te da je digitalizacija nužnost.
Vlasnik i direktor Orbica, Branko Roglić, drži da će najveći i najteži zadatak nove vlade biti uspostava ravnoteže između realne ekonomije i javne potrošnje. Javna potrošnja daleko je veća od one koju gospodarstvo može financirati, rekao je Roglić te dodao kako trebamo državnu upravu i javni sektor koji je učinkovit i jeftin. Istaknuo je i važnost restrukturiranja javnih i državnih poduzeća. Jer i prema prevladavajućim mišljenjima ekonomista restrukturiranje velikih državnih poduzeća treba biti pojačano provedeno, kao i privatizacija svih nestrateških tvrtki, uključujući HPB, Podravku, Đuru Đakovića i druge slične tvrtke, a manjinske udjele u HEP-u i HP-u prodati preko inicijalne javne ponude dionica na tržištu kapitala. Usto, kriza će nastaviti krajnje negativno djelovati na deficit državnog proračuna i javni dug te vlada stoga treba, rebalansom proračuna, nastaviti sa zauzdavanjem rasta onih rashoda koji nisu "produktivni", a mjere za pomoć gospodarstvu i održavanje radnih mjesta optimizirati. Također, Hrvatska se ne može razvijati izvan komparativnih prednosti - turizma, poljoprivrede i drvne industrije. "Napravili smo pet arena umjesto jednog navodnjavanja u Slavoniji", poentirao je Roglić.
Predsjednik Uprave Adris grupe, Marko Remenar, slaže se da Hrvatskoj treba vizija i strategija te da ljudima treba objasniti kamo želimo ići. Nada se da će nova vlada definirati strategiju i viziju i smoći snage za akciju. Što se strukturnih reformi tiče, upozorava kako su svi deklaratorno za njih, ali pod uvjetom "nemoj dirat moju općinu, moj sektor itd.", a to vodi stagnaciji.
I dosadašnji potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako država treba stvarati uvjete za što bolje funkcioniranje gospodarstva u smislu poreznog, neporeznog i administrativnog rasterećenja i poboljšanja unaprjeđivanja klime. Koronakriza je, kako je rekao, pokazala da gospodarstvo ne može bez stabilne i jake države. "Tu vidim novu paradigmu koja se otvara, ali bez pretjeranog utjecaja države. No država mora dati dodatni pečat i jače prepoznavati i u partnerskom odnosu s gospodarstvom odlučivati se za strateške grane gospodarstva i na njima bazirati stope rasta", kazao je Marić.
OČUVANJE
RADNIH MJESTA
Dodajmo kako se treba nastaviti i s poreznim rasterećenjem, ali sukladno s prihodnim mogućnostima proračuna u vrijeme recesije. Nova vlada treba nastaviti s programom administrativnog rasterećenja i smanjivanja parafiskalnih nameta. Ministar Marić kaže i kako je EU-ov Fond za oporavak velika prilika za Hrvatsku, ali da treba već sada početi pripremu konkretnih projekata. Poznato je i posve jasno da se mora pojačati provođenje ugovorenih projekata iz perspektive fondova EU 2014.-2020., koje se provodi do 2023., za što je potrebno jačanje institucija zaduženih za projekte. Također, prioritet mora biti priprema za financijsku EU perspektivu 2020.-2027., a posebna pozornost treba se obratiti na ugovaranje i provedbu digitalnih i zelenih projekata u okviru Plana oporavka EU-a, iz kojeg je za Hrvatsku inicijalno predložena alokacija u iznosu od deset milijardi eura.
Očekuje se da će drugi ovogodišnji kvartal donijeti pad BDP-a između 15 i 25 posto, turistički prihodi u najboljem slučaju mogu biti na trećini prošlogodišnjih, s mnogo nepoznanica što će donijeti sljedeći dani i tjedni. Kretanja u svijetu i okruženju takva su da se sada i sljedeća godina doživljava rizičnom, trebat će godine da se vrate navike i sigurnost putovanja. Zato posebno valja istaknuti i hitnu transformaciju turizma, ali ne kao jedine strateške grane na koju smo se do epidemije COVID-19 uglavnom oslanjali. Ekonomisti upozoravaju kako je nužno osmisliti mjere za očuvanje radnih mjesta u turizmu s obzirom na to da će mjera skraćenog radnog tjedna u turizmu biti neprovediva. Poslodavci zazivaju nastavak mjere u iznosu od četiri tisuće kuna po radniku, želi li vlada da turizam preživi do iduće sezone. Jer bez adekvatnih mjera domaći turizam dugoročno će ostati bez radnih mjesta i dodatno oslabiti ionako nedovoljno konkurentnu poziciju na Mediteranu. Zatim, tu je i zazivanje uvođenja dodatno snižene međustope PDV-a za turizam. (O svemu tome, oporavku ekonomije i novim mjerama nove vlade, u idućem broju Magazina!)
Svakako, sve navedeno bit će lakše provesti, nakon predsjedanja Vijećem Europe, uz još bolje pozicioniranje unutar EU-a. Npr. Hrvatska se treba jače vezati uz Austriju i Njemačku. Nimalo nevažno jest i to što je epidemija koronavirusa na kraće vrijeme zaustavila migrante koji se iz BiH preko Hrvatske pokušavaju probiti u zapadnu Europu. No pritisak je ponovo pojačao te će opremanje granične policije novim tehničkim sredstvima biti i dalje vladin prioritet. Tu je i jačanje policijskih kapaciteta u sklopu uloge policije u sferi domovinske sigurnosti. Iako su tehnički uvjeti za uvođenje eura, kao i za ulazak Hrvatske u Schengen,ispunjeni, sada će vlada, ali i čelni ljudi MUP-a morati uvjeriti ostale članice da Hrvatska može nadzirati granicu Europske unije.
Još je niz neriješenih, ali prioritetnih zadaća: u uvjetima korone pripremiti model školske nastave za jesen ili povećati socijalnu pomoć sve većem broju osiromašenih građana, jer s 800 kuna nemoguće je preživjeti, a državna je blagajna u isto vrijeme sve tanja. Lista je podulja, što je na ovom prostoru nemoguće nabrojiti, osim samo zaključiti - valja zavrnuti rukave!
Piše: Damir GREGOROVIĆ
Strategija poljoprivrede
Bolje očekuje i zaslužuje i kralježnica Hrvatske - poljoprivreda. Buduća hrvatska vlada ima samo jedan put kojim će, ako želi kao najvažniju stratešku granu razvoja izabrati proizvodnju hrane, biti samodostatna za sve stanovnike i turiste. Velike planove sada svi vide u zaokretu proizvodnje hrane kroz “zeleni plan” EU-a, bez obzira na činjenicu da naši proizvođači hrane zaostaju za konkurencijom u klasičnoj proizvodnji desetke godina. Poznato je da država poljoprivrednicima ne pomaže dovoljno, “jer dopušta uvoz i uništava male da ne mogu plasirati svoje proizvode”. Zato se traži bolja komunikacija s vlastima.
Pred novom vladom naći će se niz prioritetnih i nezavršenih poslova koji nerijetko zahtijevaju i donošenje nepopularnih odluka...
Težine trenutka svjestan je i Plenković, koji je stoga i naglasio: "Imali smo mandat pun iskušenja, a izazovi koji su pred nama možda su i veći..."
JURICA BOSNA
Očuvanje radnih mjesta mora biti prioritet
Zdravstvene mjere popuštanja važne su za spas gospodarstva, kao i Vladine mjere za pomoć gospodarstvu u vrijeme krize kako bi se sačuvala radna mjesta te likvidnost naših građana i poduzetnika, kaže doc. dr. sc. Jurica Bosna s Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru te dodaje:
- Ako govorimo konkretno o epidemiološkim mjerama, tada stroge mjere negativno utječu na gospodarstvo, one su u suprotnosti s ekonomskim učincima. S obzirom na to da neko vrijeme nismo imali novih slučajeva zaraze, došlo je do popuštanja mjera, ali samim time i "opuštanja" građana i poduzetnika, što također može imati itekakve negativne posljedice na zdravstveno i gospodarsko stanje ako se virus ponovno naglo proširi. Poslovanje je svakako otežano zbog mjera zaštite, a posebno je teško nositi se s njima u turizmu i ugostiteljstvu zbog mjera fizičke distance te ograničenja broja posjetitelja čime je automatski uslužni kapacitet manji. Tzv. ples s koronom bit će intenzivan u vrijeme turističke sezone zbog svojevrsnog kompromisa između zdravstvene situacije i gospodarskih učinaka od turizma o kojima smo i te kako ovisni. Koronavirus zadao je hrvatskom gospodarstvu silovit, dubok udarac koji je osvijestio probleme hrvatskog gospodarstva, a to je prethodno navedena ovisnost o turizmu, uvozu, slaba industrijska proizvodnja s izrazito niskim udjelom dodane vrijednosti u BDP-u. Zapustili smo svoju poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju, čime riskiramo potencijalni nedostatak hrane zbog zatvaranja gospodarstva. Samodostatnost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ono je čemu moramo težiti.
KRAJ SE NE NAZIRE
Možemo li iz krize izaći prije nego što je to bilo nakon krize 2008. godine?
- Hrvatsko gospodarstvo imat će za posljedicu koronakrize visoku stopu pada BDP-a. Ova kriza specifična je po tome što je njezin uzrok egzogene, epidemiološke naravi. Još od španjolske gripe svijet se nije suočio s ovako velikom krizom pa je stoga u novijoj povijesti ne pamtimo. Pojavom virusa morali smo "prisilno" zatvoriti gospodarstvo kojemu je inače potrebno duže razdoblje da se oporavi od gospodarskih kriza. Valja napomenuti kako nam je za izlazak iz krize 2009. godine bilo potrebno šest godina, ali s obzirom na to da je uzrok krize bio drukčiji te da je naše gospodarstvo sada mnogo spremnije i otpornije, mogli bismo iz sadašnje krize izići prije. Koronakriza će svakako ostaviti dugoročne posljedice na gospodarstvo. Nalazimo se u neizvjesnom vremenu, u kojemu ne znamo hoće li se virus širiti te se moramo privikavati na "ples s koronom". Ako kriza zbog širenja virusa potraje, u tom slučaju negativan utjecaj na gospodarstvo bit će svakako jači, posljedice će biti dugotrajnije pa će biti potrebno i duže razdoblje da bismo se vratili na razinu gospodarske aktivnosti prije početka krize. Kraj pandemije se ne nazire i teško je predvidjeti kad će ona potpuno prestati.
USPORAVANJE RASTA
Koje sljedeće poteze mora povući nova vlada? Govori se o prioritetu očuvanja radnih mjesta u turizmu, restrukturiranju državnih poduzeća, hitnom rebalansu proračuna, smanjivanju parafiskalnih nameta, korekciji PDV-a za neke grane?
- Nova vlada treba i dalje brzo reagirati, pomno osluškivati situaciju, dok prioritet i dalje mora biti na očuvanju radnih mjesta te likvidnosti kako građana tako i poduzetnika. U suprotnom riskiramo dugotrajnu depresiju s velikim i dugotrajnim stopama pada BDP-a. Smatram kako je Vlada za sada dobro reagirala brzim donošenjem i provođenjem mjera za spas gospodarstva. Nije vrijeme za naglo provođenje strukturnih i drugih reformi, jer bi one u ovom trenutku mogle postići suprotan učinak. Kriza bi se na taj način mogla i produbiti. U situaciji kada je državni proračun "uzdrman", potrebno je ustabiliti gospodarstvo pa zatim krenuti sa značajnijiim reformama. Prioritet je trenutno na borbi s posljedicama virusa na gospodarstvo.
Kad smo kod BDP-a, koliko bi mogao iznositi pad do kraja godine i o čemu to sve ovisi?
- Pojavom virusa proizvodnja je stala, prekinuli su se lanci opskrbe, što je izazvalo šok na strani ponude. Uz šok ponude javio se i šok na strani potražnje u vidu pada potrošnje i investicija. U svibnju bilježimo veću stopu nezaposlenosti za 2,1% u odnosu prema prošloj godini, određeni broj građana ostao je bez posla ili se neće moći zaposliti zbog krize. Potpore za očuvanje radnih mjesta ne pokrivaju iznos plaće koji su radnici inače dobivali te je raspoloživi dohodak manji. Vrijedi također istaknuti kako će loša turistička sezona značiti manje prihode od turizma privatnim iznajmljivačima čiji je broj znatan. Pojava koronavirusa dovela je do neizvjesnosti, straha od budućnosti i negativnih očekivanja, što dodatno pojačava negativnu spiralu u gospodarstvu koje je kompleksan i povezan sustav.
Prema prvim procjenama DZS-a, u prvom kvartalu 2020. BDP je realno veći u odnosu prema prvom kvartalu prošle godine 0,4 %, dok je 2019. bio 4,1 % veći u odnosu prema 2018. Također, u 2018. je bio veći 2,2 % u odnosu prema 2017. godini. Vidljivo je kako naše gospodarstvo u prvom kvartalu usporava, čemu je znatnije pridonijela pojava koronavirusa sredinom ožujka. Procjene za drugi kvartal 2020. još uvijek nemamo da bismo znali za koliko će BDP u drugom kvartalu pasti u odnosu prema prošloj godini. Kad pritom dodamo neizvjesnost oko razvoja situacije s koronavirusom, zaista je teško davati ikakva predviđanja. Pad će biti svakako velik, veći od pada BDP-a 2009. godine, te će nam biti potrebno duže razdoblje da iziđemo iz krize.
Što se EU-a tiče, hoće li zaživjeti ambiciozni plan financijske pomoći članicama?
- Plan financijske pomoći treba zaživjeti što prije. Vijeće EU-a donijelo je instrument SURE kojim se zemljama osigurava do 100 milijardi eura zajmova kako bi radnici mogli zadržati svoja radna mjesta. Nakon dobivene pomoći od instrumenta SURE, izgledno je i iduće dodatno zaduživanje s obzirom na to da se gospodarstvo neće moći tako brzo oporaviti od krize. (D.J.)
NIKOLA BAKETA
Važno je povjerenje u demokratske institucije
Ušli smo već u peti mjesec pandemije koronavirusa. Posljedice su velike, od zdravstvene ugroze do teškog ekonomskog stanja, uz najgori osjećaj da se svemu tome zasad ne vidi brzi kraj. U takvim, nimalo lakim okolnostima, društvo mora funkcionirati, pa su se u Hrvatskoj, u sjeni korone, održali ljetni parlamentarni izbori.
Što smo u međuvremenu naučili, što nismo, što još učimo i kako se prilagođavamo... pitali smo dr. sc. Nikolu Baketu, poslijedoktoranda na Institutu za društvena istraživanja (IDIZ)?
- Jasno je da su različite države odabrale različite modele borbe protiv pandemije te smo iz svih tih modela imali priliku učiti kako kao društvo možemo odgovoriti na ovaj izazov. Od tzv. švedskog modela, zatim pristupa Južne Koreje, neodlučnosti u Velikoj Britaniji i slično. U okviru naših granica osvijestili smo kolika nam je ovisnost gospodarstva o turizmu, uvidjeli na koji način su često povezani struka i politika, ali i vidjeli koja je važnost solidarnosti među građanima. Upravo ovo posljednje treba biti ideja kojom bismo se trebali voditi u budućnosti. Pomaganje ljudima u svojoj ulici, u svojoj zgradi, izlazak u susret onima kojima je potrebno i slično. Isto tako, poštovanje osobnog prostora u javnosti i određenih normi ponašanja poput stajanja u redu na ulazu u trgovinu, a ne nastojanje da se proguramo ispred svih. Svakako smo se prilagodili i u pogledu obavljanja posla u pojedinim djelatnostima, ali dio ljudi već je i prije ovoga koristio različite komunikacijske alate zbog prirode svog posla.
Otkako je krenula pandemija, suočeni smo s nizom kriznih mjera, kako onih zdravstvene naravi tako i mjera koje su karakteristične za izvanredna stanja kad se više ili manje ograničavaju ustavom zajamčene demokratske slobode, na što mnogi upozoravaju. Gdje bi se trebale postaviti granice i u kojem trenutku riskiramo izgubiti naša osnovna demokratska prava, uključujući i ovo stanje s pandemijom koronavirusa
- U demokratskim društvima granice su postavljene kroz ustav i zakone te je svako zaobilaženje njih kršenje tih ljudskih prava. Naravno, svi pristajemo na određene stvari radi zaštite javnog zdravlja. Tako ne vidim razloga da se odbija nošenje maske u javnom prijevozu, poštovanje fizičke distance ili dezinficiranje ruku. Međutim, ako se nastoji pratiti osobe pod krinkom zdravstvene prijetnje, arbitrarno ograničavati slobodu kretanja ili osporavati pravo osoba da iziđu na izbore, to su već opasne ideje. U Hrvatskoj su se reakcije medija, Ustavnog suda, civilnog društva te pojedinaca pokazale kao kvalitetna prepreka takvim idejama. Mi upravo započinjemo sa znanstvenim projektom koji smo dobili od Hrvatske zaklade za znanost, koji vodi prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje ćemo se, među ostalima, baviti i pitanjem povjerenja u demokratske institucije u doba koronakrize te nastojati vidjeti jesu li i koliko građani spremni odreći se pojedinih prava u svrhu očuvanja javnog zdravlja, kako su se informirali u ovo vrijeme, koliko vjeruju medijima, jesu li skloni vjerovati teorijama zavjere i slično. Tako da ćemo nakon toga biti nešto pametniji oko tih pitanja.
Bilo kako god, općenito uzevši demokracija mora funkcionirati i u sjeni korone. Pri čemu i uobičajeni demokratski procesi poput redovitih i izvanrednh izbora u pojedinim državama (Francuska, Srbija, referendum u Rusiji, prošlotjedni izbori u Hrvatskoj...) poprimaju drukčije obrise. Što zapravo znači koronakriza za normalno odvijanje demokratskih procesa?
- Sama prisutnost koronavirusa svakako otežava provedbu demokratskih procesa. Imali smo priliku svjedočiti da je i kod nas otvoreno dosta pitanja vezano uz ostvarivanje biračkog prava, da su pojedini kandidati morali u samoizolaciju tijekom kampanje, a i da je to bio jedan od faktora male izlaznosti birača na izbore. Ne treba zaboraviti i da su na snazi bile zabrane javnih okupljanja što svakako onemogućava mirne prosvjede. U prvom redu u demokraciji je važno povjerenje u institucije i na tome je potrebno raditi kako bismo imali adekvatan odgovor na ovakve krize.
Moramo biti na razini da vjerujemo kako institucije i stručnjaci donose odluke s ciljem očuvanja zdravlja ljudi, a ne zbog nečijih političkih interesa. Ne smiju se događati dvojbene odluke, kad građani budu imali veće ili puno povjerenje, onda će i oni biti spremniji poslušati preporuke koje dolaze od tih institucija i stručnjaka. Smatram da je ta povratna sprega iznimno važna, jer u suprotnome građani smatraju da ih netko iskorištava za svoje političke ciljeve i skloni su odbacivanju preporuke kao neutemeljenih, što u konačnici može dovesti do znatnijeg širenja virusa.
Upravo zbog toga bi osobe koje vode državu i institucije poput Nacionalnog stožera trebale voditi računa o svojoj konzistentnosti i biti primjer građanima. (D.J.)