Hrvatska i Bugarska trebale bi u petak biti primljene u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu, doznaje se iz diplomatskih izvora.

Odluka o tome dobila je u ponedjeljak potporu radne skupine za euro, a to je i na dnevnom redu sastanaka euroskupine i Vijeća za financije i ekonomiju u četvrtak i u petak. Odluku o ulasku u ERM II donose zemlje koje sudjeluju u tom mehanizmu, to jest 19 zemalja eurozone i Danska te predstavnici Europske središnje banke. Odluka o primanju trebala bi biti objavljena u službenom priopćenju u petak navečer.

Država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.

Europska komisija je 10. lipnja objavila izvješće o konvergenciji za 2020. godinu u kojem ocjenjuje napredak koji su države članice izvan europodručja ostvarile prema uvođenju eura. Prema tom izvješću Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak u europodručje osim članstva u Europskom tečajnom mehanizmu. Izvješćem je obuhvaćeno sedam članica EU-a izvan europodručja koje su se pravno obvezale uvesti euro, a to su Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska. Sve zemlje članice imaju obvezu uvesti euro, osim Danske, koja ima trajno izuzeće iz te obveze. Komisija objavljuje konvergencijsko izvješće svake dvije godine, neovisno o eventualnim tekućim postupcima pridruživanja europodručju.

Premijer Andrej Plenković uputio je 9. lipnja pismo predsjednicima vlada država članica europodručja i predsjednici Europske komisije kako bi se dobila potpora za ulazak Hrvatske u ERM II. U tom je pismu naglašeno da je cilj Hrvatske ulazak u ERM II i Bankovnu uniju već u srpnju ove godine. Hrvatska je početkom svibnja ispunila sve mjere i obveze iz Akcijskog plana za ulazak u ERM II. "Sve mjere i obveze u cijelosti su ispunjene početkom svibnja, i prije predviđenoga roka, a dodatna potvrda spremnosti Hrvatske za ulazak u ERM II i Bankovnu uniju uslijedila je nakon potvrde Europske središnje banke da je na temelju sveobuhvatne procjene pet hrvatskih banaka, ustanovljeno da ni u jednoj nema kapitalnih nedostataka", priopćila je Vlada početkom lipnja. Hrvatska je, podsjetimo, početkom srpnja prošle godine dobila službenu potvrdu euroskupine o prihvaćanju pisma namjere za ulazak u ERM II i Bankovnu uniju te pripadajućeg akcijskog plana s reformskim mjerama. Akcijski plan s preuzetim obvezama morao se u cijelosti ispuniti kako bi Hrvatska bila u mogućnosti ući u ERM II - mehanizam nadzora koji prethodi uvođenju eura kao službene valute.

"Da je Hrvatska preuzetu obveze provodila predano i sukladno planiranoj dinamici, prepoznale su i međunarodne financijske institucije, uključujući agencije za dodjelu kreditnog rejtinga. To je bio i jedan od glavnih razloga zbog kojeg su agencije Fitch (u travnju i lipnju) te S&P (u svibnju) zadržali Hrvatski kreditni rejting na investicijskoj razini, unatoč utjecaju pandemije koronavirusa i očekivanog jakog gospodarskog pada", podsjećaju iz Vlade. Pozitivna ocjena hrvatskog zahtjeva za ulazak u ERM II i Bankovnu uniju od iznimne je gospodarske, financijske i političke važnosti za zemlju, ističe Vlada.

"Od svih država EU-a izvan europodručja Hrvatska je najmanja po broju stanovnika, ali i najeuriziranija. Analiza ekonomskih koristi i troškova uvođenja eura pokazala je da je Hrvatskoj u interesu započeti proces uvođenja eura bez odgode te da će koristi od uvođenja eura biti znatne i trajne. Zato smo u proces ulaska u europodručje ušli strateški i osmišljeno, što potvrđuje izrada ‘Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj‘ još u listopadu 2017., koju je Vlada usvojila u svibnju 2018.", istaknula je Vlada u lipnju o pismu premijera za potporu ulasku Hrvatske u ERM II i Bankovnu uniju.

Kako su više puta isticali financijski i ekonomski stručnjaci, za Hrvatsku su koristi uvođenja eura kao službene valute znatno veće od troškova povezanih s njegovim uvođenjem. "Zbog visoke zaduženosti hrvatskih građana, poduzeća i države u eurima uklanjanje valutnog rizika za Hrvatsku veća je korist nego za države koje prije uvođenja eura nisu bile u jednakoj mjeri euroizirane. Visoka zastupljenost država članica europodručja u hrvatskoj robnoj razmjeni i turizmu pridonosi očekivanim koristima od uvođenja eura. Sve su to obilježja koja nas razlikuju od drugih članica koje još nisu uvele euro i ne planiraju to učiniti u skoroj budućnosti", isticano je iz Hrvatske narodne banke.