Objavljeno 9. srpnja, 2020.
Dvadeset i pet godina od genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8000 dječaka i muškaraca, taj se zločin još uvijek relativizira, a individualna krivnja zbog nacionalizacije zločina ostaje drugorazredno pitanje, upozorili su u srijedu sudionici panela u Kući ljudskih prava.
"Tako dugo dok se u Srbiji i Hrvatskoj u nekom drugom kontekstu ti zločini nacionaliziraju i socijaliziraju, oni postaju kolektivni zločini i individualna krivnja ostaje drugorazredno pitanje", rekao je filozof i politički analitičar Žarko Puhovski. Pita se jesu li se stvari četvrt stoljeća nakon tih događaja dovoljno promijenile da možemo koliko-toliko objektivno razgovarati o toj stravičnoj činjenici, treba li ih prebaciti u povijesno sjećanje i u kojoj se mjeri pitanje o odgovornosti i direktnoj krivnji počinitelja danas drukčije gleda s obzirom na teške pogreške koje je međunarodno pravosuđe učinilo u Srebrenici. Puhovski je napomenuo da je međunarodno pravosuđe taj zločin bez presedana proglasilo općinskim genocidom za koji ni jedna država nije odgovorna, a upozorio je i na problem niza manipulacija u konkretnim slučajevima pred Međunarodnim sudištem za bivšu Jugoslaviju.
No, smatra, to su sve drugorazredna pitanja u odnosu prema jednostavnom pitanju: Kako je moguće da se još uvijek na stadionima urla: "Nož, žica Srebrenica" i da se u javnoj svijesti, suprotno očekivanjima, nije dogodilo da s protekom vremena dođe do izražaja stid zbog pripadnosti onima koji su taj zločin učinili.
Povjesničar Hrvoje Klasić rekao je da negiranje zločina u Srebrenici nije izuzetak, jer je to kroz povijest bila česta pojava, a isprike političara i prihvaćanje zločina licemjerni su potezi u društvima u kojima se radi sve suprotno tome. "Dok su Šešelj, Karadžić i Šljivančanin nacionalni heroji i ‘selebretiji‘ po Srbiji, dok se po BiH otvaraju institucije koje se nazivaju po ratnim zločinicima ili dok se u Hrvatskoj sugerira postojanje narativa i binarni pristup ‘ili je zločinac ili je heroj‘, u takvim je društvima velik problem i licemjerno reći da prihvaćamo da se tamo dogodio genocid", rekao je Klasnić.
Zaključio je kako inzistiranje na pojedinačnim slučajevima samo upućuje na licemjeran pristup suočavanju s prošlošću dok društvo u cjelini ne pristane na suočavanje i ne prihvati da nije stvar samo u konkretnom događaju, nego u nizu događaja.
Zločin u Srebrenici i dalje se relativizira
Voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič rekla je da se zločin u Srebrenici relativizira iako ga je istražilo haško tužiteljstvo te da su činjenice utvrđene izvan razumne sumnje, kao što se u Hrvatskoj i drugim postjugoslavenskim zemljama relativiziraju drugi genocidi i ratni zločini. Pitanje koje želimo postaviti društvima i političarima jest - što napraviti kako bi prestalo poricanje genocida i drugih ratnih zločina, poručila je Teršelič.
Uz raspravu "Srebrenica 25: relativiziranje genocida i drugih ratnih zločina" u Kući ljudskih prava prikazan je i film "Srebrenica ‘95: jedna sedmica u julu" u produkciji SENSE Centra iz Pule.
Stotinjak sudionika "Marša mira" krenulo je u srijedu iz okolice Tuzle k Srebrenici kako bi tamo 11. srpnja sudjelovalo u obilježavanju 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima što su ga u srpnju 1995. počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.
H/D.Pav.
11.
srpnja bit će obilježena godišnjica genocida nad Bošnjacima u Srebrenici