Osijek
IN MEMORIAM

Prof. dr. sc. Marijana Zekić-Sušac (1967. - 2020.)
Objavljeno 9. srpnja, 2020.
Dana 7. srpnja 2020. zauvijek nas je, nakon teške bolesti, napustila naša draga i cijenjena suradnica, prof. dr. sc. Marijana Zekić-Sušac.

Marijana Zekić-Sušac rođena je 1967. godine u Belišću. Diplomirala je 1990. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Svoju znanstvenoistraživačku i nastavničku karijeru razvijala je na Ekonomskom fakultetu od 1991. godine. Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu obranila je magistarski rad pod naslovom "Meta-model inteligentnog sustava za podršku odlučivanju u poduzeću". Na istom je fakultetu 2000. godine obranila i doktorsku disertaciju pod naslovom "Neuronske mreže u predviđanju profitabilnosti ulaganja". Kontinuiranim znanstveno-nastavnim radom stjecala je potrebna zvanja, od docenta 2003. do redovitog profesora u trajnom zvanju 2012. godine. Uz to, prošla je brojna znanstveno-stručna usavršavanja, od čega se posebno ističe Fulbrightova stipendija za prijedoktorsko istraživanje, te brojna druga usavršavanja. Za izuzetan doprinos znanosti i znanstveno-nastavnom radu dobitnica je nagrade dekana Ekonomskog fakulteta u Osijeku 2016. te priznanja dekana Ekonomskog fakulteta u Osijeku za predani rad i osobni doprinos razvitku Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Uz kontinuirani znanstveno-nastavni rad obnašala je dužnost predsjednice Katedre za kvantitativne metode i informatiku na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Bila je predsjednica znanstveno-stručne udruge Hrvatsko društvo za operacijska istraživanja (HDOI). Bila je članica nekoliko stručnih udruženja kao što su: International Neural Networks Society (INNS), Hrvatsko društvo za operacijska istraživanja (HDOI) i Hrvatsko statističko društvo (HSD). Bila je članica istaknutih profesionalnih udruženja (AIS, IEEE, ACM). Obnašala je dužnosti i članstva u uređivačkim odborima znanstvenih ili stručnih časopisa, zbornika i sl. (časopisa Croatian Operational Research Review (CRORR), Central European Journal of Operational Resarch – CEJOR, Ekonomski vjesnik i urednica Zbornika međunarodne konferencije "International Conference on Operational Research".

Bila je suradnica na više nacionalnih i međunarodnih istraživačkih projekata i voditeljica još uvijek aktivnog projekta "Metodološki okvir za učinkovito upravljanje energijom inteligentnom podatkovnom analitikom" financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Objavila je više od 50 znanstvenih radova u časopisima i drugim edicijama koji su indeksirani u visoko citiranim bazama podataka. Njezin je znanstveni opus sadržavao svjetski priznata znanstvena istraživanja u području umjetne inteligencije odnosno neuronskih mreža i strojnog učenja te simulacija u različitim područjima ekonomske prakse, zbog čega je bila pozivana kao predavač na eminentnim znanstvenim skupovima i radionicama.

Bila je autorica više od 70 znanstvenih i stručnih radova, tri udžbenika i četiri autorizirana predavanja. Pod njezinim je mentorstvom obranjeno više od 70 završnih, diplomskih i magistarskih radova. Marijana je dala poseban pečat razvoju informacijskih znanosti i njezinoj primjeni u ekonomskoj praksi. Jedan je od osnivača studija Poslovne informatike na Ekonomskom fakultetu u Osijeku u čijem je daljnjem razvoju do svojih zadnjih dana nesebično davala neizbrisiv doprinos. Studenti će je pamtiti po izuzetnim predavanjima na predmetima Informatika, Razvoj poslovnih aplikacija, ICT u bankarstvu, Sustavi poslovne inteligencije, Digitalno gospodarstvo i drugima u kojima je s jasnoćom bezrezervno dijelila svoja znanja i vještine.

Ponajviše ćemo je se sjećati po blagosti i osmijehu kojima je prilazila ljudima, ali i dubokoj ustrajnosti i vjeri u postignuća kada se latila rješavanja nekog problema. Bila je tihi radnik, čvrstih uvjerenja i visokih moralnih vrijednost, a uz to i izvrstan lider koji je imao vjeru u svoje suradnike. Ostavila je neizbrisiv trag u znanstveno-nastavnom opusu Ekonomskog fakulteta u Osijeku u kojemu će generacije mladih istraživača moći tražiti nove spoznaje i postignuća koja je uvijek gorljivo zagovarala.

Ivana Rab Guljaš
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike