Objavljeno 9. srpnja, 2020.
Donja se podloga priprema zbijanjem i izravnavanjem s pomoću vibracijskog valjka
Vrtne staze omogućuju nam da prolazimo vrtom u svako godišnje doba bez zaprljanih cipela, a planirati ih treba tako da logično povezuju različite dijelove vrta. Vrtne staze mogu se napraviti od prirodnog kamena, betona, ploča, šljunka… Svi materijali imaju svoje prednosti i mane. Tako je prirodni kamen vrlo skup, drvo kada je mokro klizi, a u šljunku izraste korov.
Budući da su lijepi dani pred nama, možete ih iskoristiti da uredite dvorište onako kako biste željeli, stoga evo savjeta kako napraviti stazu od betonskih opločnika.
Iskop mora biti oko 30 centimetara, širi od predviđene površine pločnika. Kod iskopa treba uzeti u obzir poprečni nagib za bržu odvodnju površinskih voda. Na područjima gdje prirodna dubina smrzavanja iznosi do 80 centimetara i gdje se očekuju niske temperature, u tom se sloju mora nalaziti materijal otporan na smrzavanje.
Donja se podloga priprema zbijanjem i izravnavanjem s pomoću vibracijskog valjka. Materijal se posvuda mora jednako sabiti. Potpuno pripremljena podloga ima toleranciju od +/- 3 centimetra.
Nosivi sloj
Kao materijali koji štite od smrzavanja koriste se mješavine pijeska i šljunka bez humusa, lomljeni kameni materijali ili ravnomjerna kombinacija jednog i drugog. Materijal je otporan na vremenske uvjete i na smrzavanje, a zrno se ne smije izlagati drobljenju. Potpuno pripremljena podloga sloja koji štiti od smrzavanja ima toleranciju od +/- 2 centimetra. Mehanički stabiliziran nosivi sloj (gornji nosivi sloj) sastoji se od materijala bridnog zrna bez humusa, pri čemu je veličina zrna 0 - 35 milimetara ili 0 - 55 milimetara. Materijal je otporan na sve vremenske prilike i na smrzavanje. Tijekom zbijanja treba paziti da se zrno ne drobi. Ugradnja i zbijanje izvodi se s pomoću vode, a potrebna vrijednost zbijanja treba se ravnomjerno postići na svim dijelovima. Pripremljena podloga mehanički stabiliziranog nosivog sloja ima toleranciju od +/- 2 centimetra.
Navedena je debljina sloja u zbijenom stanju. Kod velikih se opterećenja, primjerice prostora za odlaganje kontejnera, treba koristiti mineralni beton.
Podloga od drobljenca
Na dobro zbijenu i pravilno izvedenu podlogu nanosi se sloj od drobljenca veličine zrna 2 - 5 milimetara i debljine sloja oko 4 centimetra i ravnomjerno se razvlači letvom. Krupniji drobljenac nije prikladan zbog lošije sposobnosti protresanja. Pijesak se na podlozi najbolje razvlači aluminijskom letvom. Pri tome se na podlogu polože 3 - 4 centimetra debele cijevi za oblikovanje kao vodilice, a između se napuni drobljencem te razvlači. Pri tome treba obratiti pažnju na činjenicu da se nakon polaganja opločnika zbog vibracija pločnik slegne za oko 0,5 do 1 centimetar.
Na ovaj se način priprema od 30 do 50 kvadrata, a zatim se počinju polagati elemenati sa strane. Pri tome se pripremljena podloga ne smije zbijati strojno, niti se po njoj smije gaziti.
Količina materijala
Zbog tehničkih razloga postoje tolerancije koje se pri izradi opločnika ne mogu izbjeći pa je poželjno navesti točnu širinu i dubinu plohe koju treba položiti. Pozor, prilikom polaganja miješaju se opločnici s raznih paleta (već prema površinskoj strukturi i boji s 3 - 5 paleta). Tako se osobnim odabirom i načinom slaganja mogu smanjiti veća odstupanja u boji i strukturi. Tijekom postavljanja ploča osoba koja ih postavlja treba odmah uočiti i ukloniti one opločnike koji imaju nedostatke. Opločivanje treba započeti u jednim od kutova s pravim kutom.
Polaganje elemenata
Kod površina s većim padom treba započeti na najdubljem dijelu ako je moguće. Kada se radi oko slivnika, poklopaca, čvrstih priključaka, zidova i tako dalje, ploče treba rezati na potrebne mjere s odgovarajućim rezalima (škarama za lomljenje).
Elementi se ne smiju polagati preusko, ne smiju se sudarati, već ih treba polagati s prosječnom fugom od dva do tri milimetra. Većina sustava za opločivanje ima čvorni razmak kojim se izbjegava sudaranje površina (oštećenje rubova). Redovito fugiranje i pridržavanje rasternog rasporeda rezultirat će lijepim pločnikom. Treba paziti na ravnomjernu liniju fuga i kontrolirati je konopcem ili letvom svaka dva do tri metra (konopac se postavi ispod tri opločnika i napne). Glatki se završetak najčešće postiže rezanjem pojedinih elemenata.
Darko Pejić
Pijesak treba potpuno ispuniti fuge
Popločena ploha ispunjava se pijeskom od 0,6 - 2 milimetra. Potrebna su od dva do pet kilograma po kvadratu. Pijesak treba potpuno ispuniti fuge, a površinu plohe treba pomesti i očistiti ostatak pijeska jer on može napraviti ogrebotine. Postupak treba ponoviti nakon jednog do dva mjeseca, a preostali pijesak uvijek pomesti ili isprati vodom. Nakon što je ploha popločena, po njoj se jednom prijeđe uzduž i poprijeko vibrostrojem za nabijanje. Nakon nabijanja treba još jednom ispuniti fuge pijeskom. Površinu očistiti i isprati vodom.
Mahovina česta
Pojava mahovine vrlo je čest problem na betonskim plohama. Mahovina prvenstveno nastaje zbog pojave velike vlage koja to pospješuje. No čak i za najotporniju mahovinu postoji učinkovito rješenje. Iako su kemijska sredstva najučinkovitija, postoje i prirodni načini kako se riješiti mahovine s betona.
Čišćenje površina
Tvrdokorne mrlje čistite vodom i sredstvima za čišćenje betonskih proizvoda. Pri tome koristiti mekanu tkaninu ili četku. Prilikom odstranjivanja opalog lišća, zemlje ili prašine koristite metlu s mekanim vlaknima.