Svijet
DOŽIVOTNI PREDSJEDNIK

Rusi na referendumu dali Putinu pravo da na vlasti ostane do 2036.
Objavljeno 2. srpnja, 2020.
Putin je 20 godina na vlasti, duže od njega vladao je samo Staljin, koji je na čelu Sovjetskog Saveza bio od 1924. do 1953.

Rusi su otvorili vrata ostanku predsjednika Vladimira Vladimiroviča Putina na vlasti do 2036. godine izglasavši na referendumu u srijedu u velikoj većini reformski paket koji će omogućiti da se još dva puta natječe za mandat predsjednika, a kritičari upozoravaju da je ishod referenduma lažiran.

Službeni rezultati, nakon više od 90 posto prebrojenih glasova birača, pokazuju da je bivši dužnosnik KGB-a koji vlada Rusijom više od dva desetljeća, kao predsjednik ili premijer, lako osvojio pravo da se natječe za još dva predsjednička mandata. To znači da može ostati predsjednik još više od 16 godina.

Dvotrećinska većina
Središnje izborno povjerenstvo objavilo je da je gotovo 78 posto glasača poduprlo predložene promjene ustava, a da je 21 posto glasalo protiv. Čelnica povjerenstva Ella Pamfilova kazala je kako je glasanje bilo transparentno i da su dužnosnici napravili sve kako bi osigurali njegovo pravilno odvijanje.

Suprotnog je mišljenja oporbeni političar Aleksej Navalni, koji je glasanje nazvao nelegitimnom i nelegalnom predstavom koja je imala za cilj legalizirati Putinov doživotni ostanak na mjestu predsjednika. "Nikada nećemo priznati rezultat", rekao je Navalni obraćajući se preko videa svojim pristašama. On je poručio da oporba za sada neće prosvjedovati, zbog opasnosti od pandemije koronavirusa, no da će to napraviti u velikom brojo na jesen budu li njezini kandidati blokirani u sudjelovanju na regionalnim izborima ili njihovi rezultati budu falsificirani. "Ono od čega gospodin Putin najviše strahuje jest ulica", kazao je Navalni. "On neće otići dok ne počnemo izlaziti na ulice u stotinama tisuća i milijunima", dodao je.

Rusi su bili ohrabreni podržati Putinov paket reformi za ostanak na vlasti, koji kritičari nazivaju ustavnim udarom, nagradama u kojima su se nudili stanovi te isticanjem ustavnih amandmana koji su se odnosili na zaštitu mirovina ili zabranu istospolnih brakova.

Nudile su se i jednokratne uplate prema Putinovu nalogu, poput 10.000 rublja (140 dolara) onima s djecom, u srijedu, posljednjeg dan izlaska na birališta tijekom referenduma, koji se odvijao sedam dana kako bi se izbjeglo širenje koronavirusa.

Moskovljanin Mikhail Volkov kazao je da je glasao za reforme. "Trebamo radikalne promjene i ja sam za njih", kazao je. Drugi su bili manje entuzijastični.

"Nisam čitala o amandmanima, da budem iskrena. Koji je cilj glasanja ako su već odlučili za tebe. Tako je to u našoj zemlji, pročitaj nešto i glasaj. Glasala sam", kazala je.

Na birališta je izišlo 65 posto biračkog tijela, objavili su izborni dužnosnici.

Otvorene opcije
Putin je već sada najdugovječniji čelnik moderne Rusije od sovjetskog diktatora Josifa Staljina, a potpora ustavnim reformama na referendumu donosi mu mogućnost da nakon završetka postojećeg mandata, 2024., provede još dva šestogodišnja mandata na predsjedničkoj dužnosti. On sam kazao je da još nije odlučio o svojoj budućnosti. Njegovi kritičari, koji Putina uspoređuju s carem, kažu kako su sigurni da će se kandidirati ponovno, no analitičari kažu kako želi ostaviti otvorene sve opcije.

Prema istraživanju agencije Levada, potpora od 60 posto koju uživa među građanima ostaje i dalje visoka, no ipak je bitno manja nego na njegovu vrhuncu, kada je uživao potporu 90 posto građana.

Nevladina organizacija za nadzor izbora Golos, navela je u svom izvješću brojne neregularnosti prilikom glasanja i kazala da neće moći potvrditi rezultat kao legitiman.

Vuk Tešija/H
Njemačka predlaže pritisak na SAD?
Dodatne američke sankcije s ciljem blokiranja plinovoda Sjeverni tok 2, koji povezuje Rusiju i Njemačku, bile bi udarac njemačkom suverenitetu, kao i onom Europske unije, upozorio je u srijedu pred parlamentarnim odborom Bundestaga bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder. Schroeder, trenutno čelnik upravnog odbora plinovoda, pozvao je njemačku vladu da učini pritisak unutar EU-a kako bi se na takav potez uzvratilo sankcijama prema Sjedinjenim Državama. Ruski predsjednik Vladimir Putin inzistirao je na tome da se radi na plinovodu, koji je blizu kraju.
Karijera u KGB-u
Vladimir Putin, koji već sada ima 67 godina, diplomirao je pravo na Sveučilištu u Lenjingradu 1975. i potom je regrutiran u KGB. Od 1985. do 1990. radio je u tadašnjem DDR-u. Nakon ujedinjenja Njemačke Putin je vraćen u SSSR. Bio je šef FSB-a (službe nasljednice KGB-a) od 1998. do 1999.
Njegovi kritičari, koji Putina uspoređuju s carem, kažu kako su sigurni da će se kandidirati ponovno
Najčitanije iz rubrike